Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj:11 P-602/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Tomislavu Maras, u pravnoj stvari 1 tužiteljice NS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 47206 Lasinja 1 tužitelja AS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 47206 N [adresa]; 3 tužiteljice PS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] svi zastupani po punomoćniku Deanu Radišić odvjetniku iz Karlovca protiv tuženika US, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po Mariji Vučković odvjetnici iz [adresa], radi utvrđenja pravne nevaljanosti oporuke, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 02. prosinca 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelje i nenazočnosti punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu presude 21. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Poništava se oporuka pokojne KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sačinjena dana 19. prosinca 2013. godine, u [adresa], koja je proglašena dana 30. studenog 2020. godine, u ostavinskom postupku pred javnim bilježnikom Snježanom Plavetić Zrnić, kao povjerenikom Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj O-39/2014, UPP/OS-8/2014, iza pokojne KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

II

Nalaže se tuženoj da tužiteljima naknadi troškove ovog parničnog postupka isplatom iznosa od 2.806,18 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 21. siječnja 2026. godine, pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Naslovljenog suda, poslovni broj O-39/2014, od dana 10.03. 2021 godine, tužitelji NS, AS i DS upućeni su da pokrenu parnični postupak protiv US, radi utvrđenja da oporuka ostaviteljice KS, iz [adresa], sastavljena pred svjedocima dana19. prosinca 2013 godine u [adresa], nije valjana budući da nije sastavljena u odgovarajućem obliku, jer ostaviteljica nije znala pisati. U oporuci koja je sporna navedeno je da je oporuku sastavio po kazivanju oporučiteljice ĆS, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], a na oporuci je razvidno da je oporučiteljica stavila otisak prsta. Oporuku su potpisali kao svjedoci MS, [adresa] i ČS, [adresa]. Člankom 32 Zakona o nasljeđivanju propisano je da svatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke. Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlaštena osoba). Ovlaštena osoba oporuku sastavlja prema kazivanju oporučitelja. Sastavljenu oporuku ovlaštena osoba pročitat će oporučitelju, objasniti mu pravne posljedice oporučnog raspolaganja i dati mu da pred njom oporuku potpiše. O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlaštena osoba će u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sačiniti zapisnik kojim će potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporučitelj i ovlaštena osoba. Ako oporučitelj nije u stanju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti na oporuci i zapisniku. Oporučitelj može zatražiti od neke druge osobe da ga potpiše na oporuci i zapisniku. Oporuka KS, koju je sastavio ĆS, [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], koji nije ovlaštena osoba, koju oporuku su potpisali svjedoci MS, [adresa] i CS, [adresa], a na koju je oporučiteljica stavila otisak prsta, nije pravno valjana, oporuka nije sačinjena sukladno članku 32.Zakona o nasljeđivanju. Obzirom na naprijed iznijeto tužitelji podnose ovu tužbu te specificira tužbeni zahtjev i predlažu da sud po provedenom postupku ili zbog ogluhe donese presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije budući I tužiteljica nema pravni interes zahtijevati utvrđenje pravne nevaljanosti oporuke jer je prema oporuci I tužiteljica oporučna nasljednica u ½ dijela sve pokretne i nepokretne imovine ostaviteljice. Tužitelji u tužbi tvrde kako nije pravno valjana oporuka oporučiteljice. Tužitelji tvrde kako pok. KS nije znala pisati zbog čega je mogla u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke u skladu s odredbom čl.32. Zakona o nasljeđivanju ( dalje u tekstu ZN ). Kako oporuka nije načinjena sukladno čl.32. ZN, to tužitelji ističu kako je oporuka pravno nevaljana. Tužena ističe kako je netočan i neistinit podatak da pok. KS nije znala pisati. No, tuženu ne čudi da takovi podatak o pok. KS nije poznat ovdje II i III tužiteljima budući isti nikada nisu bili u kontaktu s pokojnom niti su za istu, za njezina života, pokazivali ikakvu brigu. Nejasno je tek zašto takovi podatak iznosi I tužiteljica kada joj je dobro poznato da je pok. KS znala i čitati i pisati. Pokojna KS bila je osoba starije životne dobi o kojoj su se dugi niz godina brinule ovdje I tužiteljica i tužena. Pok. KS bolovala je od zloćudnog tumora-melanoma lijeve podlaktice. Tijekom 2013.godine pok. KS podvrgnuta je operativnom zahvatu, međutim, stanje se unatoč provedenom zahvatu s vremenom pogoršavalo uslijed meta promjena, te joj je određena radioterapija -zračenje. Neposredno pred termin radioterapije, pok. KS zdravstveno stanje se pogoršalo, osjećala je izrazitu slabost i nemoć, pa je ista pozvala MS i ČS da njezinoj posljednoj volji svjedoče kao i ĆS sa zahtjevom da njezinu posljednju volju zapiše. Pok. KS nije mogla pisati niti se mogla potpisati jer je uslijed opće slabosti organizma imala izraziti tremor/drhtavicu ruku. Dana 20.12.2013.godine, na putu za bolnicu u kojoj je pok. KS imala termin radioterapije, pok. KS pozlilo je, počela je povraćati te je u opće lošem stanju primljena na KBC Zagreb, Klinika za onkologiju. Istoga dana pok. KS prevezena je u Specijalnu bolnicu Duga Resa gdje je preminula dana **.**.2013.godine. Tužena smatra kako je pok. KS valjano očitovala svoju posljednju volju jer je pok. KS svoju volju očitovala u izvanrednim okolnostima i to usmeno pred svjedocima SS i CS, a posljednju volju oporučiteljice zapisao je ĆS. Kako oporučiteljica u danim uvjetima nije mogla oporučiti niti u jednom drugom valjanom obliku, to se ima smatrati kako je njezino usmeno očitovanje posljednje volje valjano. Odredbom čl. 37. Zakona o nasljeđivanju propisano je kako oporučitelj može očitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazočna svjedoka u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporučiti ni u jednom drugom valjanom obliku. Tužena smatra kako su neosnovani navodi tužitelja kako je oporučiteljica mogla valjano oporučivati samo po članu 32. Zakona o nasljeđivanju, budući Zakon o nasljeđivanju u danim izvanrednim okolnostima priznaje za valjano usmeno očitovanje posljednje volje pred svjedocima.

3. Slijedom svega iznesenog tužena predlaže tužbu I tužiteljice odbaciti, a u odnosu na II i III tužitelja tužbeni zahtjev odbiti, odnosno tužbeni zahtjev tužitelja odbiti po provedenom postupku uz naknadu troškova postupka tuženoj s kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u spis ostavinskog predmeta br. O-39/2014 iza pok. KS, u pismeno naslovljeno kao oporuka, saslušao svjedoke SS, LS dr. OS, CS te stranke, izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za pok. KS, proveo vještačenje po psihijatru dr. Goranu Arbanas uz uvid u nalaz i mišljenje vještaka te očitovanje.

5. Uvidom u ovos. spis predmeta O-39/2014 ovaj sud je utvrdio da je rješenjem od 10. ožujka 2012. godine prekinut ostavinski postupak iza pok. KS iz [adresa], a da su zakonski nasljednici NS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], AS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i DS, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] upućeni da u roku 30 dana od pravomoćnosti rješenja protiv oporučne nasljednice US iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] pokrenu parnični postupak radi utvrđenja da oporuka ostaviteljice pred svjedocima od 19.prosinca 2013.g. nije valjana budući da nije sastavljena u odgovarajućem obliku jer ostaviteljica nije znala pisati.

6. Imajući u vidu prigovor promašene aktivne legitimacije u odnosu na 1 tužiteljicu, jer da ista oporukom ostaviteljice pred svjedocima od 19. prosinca 2013.godine kao oporučna nasljednica dobiva ½ nepokretne i pokretne imovine ostaviteljice dok bi kao zakonska nasljednica dobila tek 1/3 ostavinske imovine iza pok. KS ovaj sud je sukladno odredbama čl. 29 st. 3 Zakona o nasljeđivanju NN 70/19 i dr. utvrdio da 1 tužiteljica ima pravni interes pokretati postupak radi poništenja sporne oporuke od 19. prosinca 2013. godine, jer u ostavinskom postupku zakonski nasljednici nisu dali nasljedničke izjave, pa bi u slučaju odricanja ili ustupa imovine od strane preostalih zakonskih nasljednika 1 tužiteljica mogla naslijediti i cjelokupnu ostavinsku imovinu, pa stoga ovaj sud drži da postoji pravni interes 1 tužiteljice za osporavanjem predmetne oporuke te u tom smislu nije osnovan prigovor promašene aktivne legitimacije.

7. Odlučujući pak o istaknutom prigovoru zastare ovaj sud je imao u vidu odredbe čl. 29 st. 3 Zakona o nasljeđivanju NN 48/2003 i dr., a koje odredbe propisuju da se zbog nedostatka u obliku poništenja oporuke može zahtijevati nakon otvaranja nasljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes i to u roku od godine dana od dana kada je saznala za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglašenja oporuke. Rok od godine dana ne može početi teći prije proglašenja oporuke.

8. Imajući u vidu da je iz ostavinskog predmeta br. O-39/2014 iza pok. KS sporna oporuka od 19. prosinca 2013. godine proglašena na zapisniku od 30. studenog 2020. godine, a da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena dana 30. travnja 2021. godine to je ovaj sud da od proglašenja sporne oporuke 30. studenog 2020. godine pa do podnošenja tužbe dana 30. travnja 2021. godine nije proteklo godinu dana, pa u tom smislu postoje procesne pretpostavke za vođenje ovog postupka.

9. Kako se tužena usprotivila preinaci tužbenog zahtjeva, jer da je tijekom postupka prvotno traženo da se utvrdi da nije pravno valjana oporuka pok. KS od 19. prosinca 2013. godine na koju je oporučiteljica stavila otisak prsta da bi se potom specificirao tužbeni zahtjev i zahtijevalo poništenje oporuke pokojne KS sačinjene dana 19. prosinca 2013. godine, to je ovaj sud utvrdio da je sukladno odredbama čl. 191 st. 2 Zakona o parničnom postupku takva preinaka dopuštena, jer je ista nastala zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe, odnosno provedenog medicinskog vještačenja i činjenice da je kritične zgode 19. prosinca 2013. godine pokojna KS bila sposobna sačiniti oporuku, pa se tuženik takvoj preinaci ne može protiviti.

10. Ovaj sud je odlučujući o tužbenom zahtjevu i utvrđivanju bitnih činjenica vezano uz isti imao u vidu odredbe čl. 32 Zakona o nasljeđivanju NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 prema kojim odredbama svatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke.

11. Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bilježnik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlaštena osoba). Ovlaštena osoba oporuku sastavlja prema kazivanju oporučitelja. Sastavljenu oporuku ovlaštena osoba pročitat će oporučitelju, objasniti mu pravne posljedice oporučnog raspolaganja i dati mu da pred njom oporuku potpiše. O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlaštena osoba će u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sačiniti zapisnik kojim će potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporučitelj i ovlaštena osoba. Ako oporučitelj nije u stanju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti na oporuci i zapisniku. Oporučitelj može zatražiti od neke druge osobe da ga potpiše na oporuci i zapisniku.

12. Uvidom u samo pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine ovaj sud je utvrdio da je istim pokojna KS za života raspolagala svojom pokretnom i nepokretnom imovinom na način da ju je rasporedila tuženoj i 1 tužiteljici na ravne dijelove, a da su isto pismeno potpisali svjedoci MS te ČS (potpisani), a oporuku je sastavljao po kazivanju tužiteljice ĆS (potpisan) dok je sama oporučiteljica ostavila otisak kažiprsta.

13. Imajući u vidu da navedeno pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine nije sastavila ovlaštena osoba prema kazivanju oporučitelja u skladu s čl. 32 st. 2 i 3 Zakona o nasljeđivanju to je ovaj sud utvrdio da po samom Zakonu o nasljeđivanju navedeno pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine ne predstavlja javnu oporuku u smislu odredaba čl. 32 Zakona o nasljeđivanju.

14. No, premda navedeno pismeno naslovljeno kao oporuka ne udovoljava pretpostavkama propisanim odredbama čl. 29 st. 1 Zakona o nasljeđivanju ovaj sud je našao za shodno utvrđivati jesu li u konkretnom slučaju sukladno odredbama čl. 37 Zakona o nasljeđivanju postojale izvanredne okolnosti zbog kojih pokojna KS nije mogla oporučiti u jednom ili drugom valjanom obliku.

15. U tom smislu ovaj sud je na okolnosti nastanka navedenog pismena našao za shodno saslušati svjedoke SS, LS te CS kao sudionika te stranke.

16. Svjedok ČS je kao nesrodan i nezavađen naveo da poznaje sve stranke time da mu je pokojna KS bila susjeda kao što je to i tužena. Svjedok je prepoznao svoj potpis kao svjedok oporuke time da je to pismeno nastalo u nazočnosti tužene njenog supruga CS pokojnog JS, SS te njegovo sina LS i njega. Pismeno je pisao na prijenosnom računalu ĆS. Inače za svjedoka ga je tužena uz navode da pokojnoj KS nije dobro te da bi htjela ostaviti svoju imovinu. Pismeno je pisano u kući kod tužene time da je tamo već bila KS koja je normalno komunicirala, ali se vidjelo da je slaba te su joj ruke bile sve natečene. Zna da je pok. KS bila pismena, ali kako su joj ruke bile slabe više nije mogla pisati. Pok. KS je bila pedantna i htjela je da sve bude lijepo napravljeno, pa se nije niti pokušavala potpisati na oporuku, a zato što nije bila sposobna, te je ostavila otisak prsta. Ona je govorila da je to sve isto, a za time nisu jednostavno išli. Inače usmeno je pred svima izjavila da će svu svoju imovinu ostaviti I tužiteljici i tuženoj po pola. Svjedok navodi da je nakon toga potpisao otišao, a nakon toga ju taj dan više nije vidio, odnosno nije ju više vidio sve do njene smrti. Čuo je da ju je drugi dan odvezla hitna pomoć, jer joj nije bilo dobro.

17. Svjedok MS je kao nesrodan i nezavađen naveo da poznaje sve stranke, jer je rođen u [adresa] te tamo ima i kuću. Zna da je to pismeno potpisao odnosno da je pod točkom 1 svjedoci vlastoručno upisao svoje ime i prezime, adresu, broj osobne iskaznice i OIB. Oporuka je pisana u kući kod tužene u [adresa] time da su tada u kući bili i njegov sin ĆS, drugi svjedok ČS te istoimeni ČS kao suprug tužene, 1 tužiteljica te sama pokojna KS, a bio je i ŽS koji je u međuvremenu umro. Inače tu oporuku je na prijenosnom računalu pisao sin ĆS koji je tada bio student te ju je dao ispisati na pisaču, time da je oporuka sačinjena po kazivanju pok. KS koja je imala potrebu raspolagati svojom imovinom. Zna da je zvan i ČS, pa je pokojna KS rekla a što sam i čuo na svoje uši da želi svoju imovinu ostaviti na njih dvije po pola, budući da one o njoj i brine. Inače koliko znam KS je bila pismena osoba time da u posljednje vrijeme nije bila baš sigurna u svoje ruke, jer je bila oslabila pa je rekla da nije baš sigurna da bi se mogla dobro potpisati te je rekla da već neko vrijeme odbija staviti potpis i poštaru kad joj nešto donese. Nitko nije imao protiv toga da ona stavi otisak kažiprsta, jer je i sama KS rekla da se lako može u policiji provjeriti da je to ona ostavila. Inače, to je bilo 19. prosinca 2013. godine poslije 15 sati, a znam da je nakon toga drugi dan morala ići u bolnicu na pregled ili zračenje. Inače u trenutku pisanja oporuke ona je bila prisebna i znala se i našaliti. Koliko zna pok. KS je bila dešnjak, ali ne bih mogao to 100% tvrditi. Svjedok ne zna točno od čega je KS bolovala, ali je bila dosta slaba.

18. Svjedok ĆS je kao nesrodan i nezavađen naveo da poznaje sve stranke, time da je krizmani kum FS kao sinu tužene, ali su u selu svi kumovi jedni drugima. Inače njegov otac ima kuću u [adresa] te su tamo znali dolaziti, i danas dolaze. Nakon što mu se predočava pismeno sa nazivom oporuka na listu 5 spisa znam da je to pismeno po govorenju pokojne KS pisao na svom prijenosnom računalu i nakon što ga je dao ispisati to je i potpisao vlastoručno kako je navedeno te je unio i upisao svoje ime i prezime, adresu broj OIB [osobni identifikacijski broj]a. Inače oporuka je pisana u kući kod tužene u [adresa] time da su tada u kući bili i njegov otac MS, drugi svjedok ČS te istoimeni ČS kao suprug tužene. NS te sama pokojna KS, a bio je i ŽS koji je u međuvremenu umro. Naime, kada su njegov otac MS i on došli kod tužene svi su već bili u kući. Zna da je pokojna KS bila pismena osoba, ali ne zna točno je li bila lijevak ili dešnjak, time da je sama izjavila i ostavila otisak kažiprsta kako bi ta oporuka bila vjerodostojna. Svjedok se ne sjeća je li netko tada komentirao i govorio da bi se oporuka trebala ipak potpisati, ali zna da je to bilo 19. prosinca 2013. godine u poslijepodnevni satima. Zna da je pok. KS bila tada prisebna i pokretna osoba, a ne zna zašto je oporuka pisana u kući kod tužene, ali zna da su pokojna KS i tužena imali kuću do kuće. Svjedok nema saznanja od čega je pokojna KS bolovala, niti da bi ista drugi dan išla u bolnicu, a u to vrijeme je bio još školarac odnosno izvanredni student te ga takve stvari nisu interesirale. Nakon što su to potpisali nitko ga više nije niti pitao o tome niti sa jedne strane.

19. Ovaj sud je iz iskaza saslušanih svjedoka SS, LS te CS utvrdio nespornim da je pokojna KS bila pismena osoba, ali da zbog bolesti i slabosti nije potpisala pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine. Dakle, razlog nepotpisivanja pismena naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine, nije nepismenost pokojne KS odnosno što ista nije znala pisati već u činjenici što ista nije mogla pisati i to zbog slabosti uzrokovane bolesti te je i zbog toga ostavila otisak kažiprsta. Da je tome tako sud je utvrdio i iz iskaza 1 tužiteljice koja je navela da njena teta pok. KS bila pismena osoba i da je znala pisati, ali da ne zna ništa o tome da ona ne bi mogla pisati.

20. No, imajući u vidu da 1 tužiteljica tvrdi da je pok. KS bila pismena osoba i da je znala pisati, ali da ne za ništa o tome da ona ne bi mogla pisati dok svjedoci MS, ĆS te ČS iskazuju da pokojna KS nije bila sigurna u svoje ruke te je ostavila otisak kažiprsta kako bi vila vjerodostojna to je ovaj sud na okolnosti mogućnosti sastava oporuke našao za shodno provesti medicinsko vještačenje po psihijatru dr. Goranu Arbanas koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da se iz šture i nepotpune medicinske dokumentacije nedvojbeno može zaključiti da je pokojna KS imala melanom (zloćudni tumor) desne podlaktice i da je imala metastaze u mozak kao i da je hospitalizirana 20. prosinca 2013. godine, dakle 1 dan nakon što je sačinila pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine. Vještak iz medicinske dokumentacije kao i iz iskaza saslušanih svjedoka ne nalazi podatak koji bi ukazivao da su njene sposobnosti da razumije što posjeduje, tko su joj zakonski nasljednici i da iskaže svoju volju dana 19. prosinca 2013. godine bile narušene.

21. Premda vještak u svom očitovanju na prigovor tuženika navodi da bi glede postojanje izvanrednih okolnosti odnosno procjenjivanja općeg zdravstvenog stanja isto mogao procijeniti liječnik specijalist obiteljske medicine ili pak onkolog ili neurolog ovaj sud je iz cjelokupno provedenog dokaznog postupka utvrdio da isto nije potrebno, jer je tužena u svom iskazu navela da je pok. oporučiteljica došla na dan sastavljanja oporuke k njoj kući, da je kod nje ručala, kao i da je par dana ranije, prije sastavljanja oporuke, bila kod javnog bilježnika radi sastavljanja oporuke. Nadalje, tužena iskazuje da je dan poslije sastavljanja oporuke sanitetsko vozilo došlo po pok KS, da je pok. KS u sanitetskom vozilu htjela sjediti, ali radi sigurnosti je stavljena u ležeći položaj, a konačno da je nakon smještaja u bolnicu u [adresa], pok. KS bila pri svijesti. Svjedok MS ujedno i svjedok oporuke, na zapisnik od 8. travnja 2022. godine, izjavljuje da je KS bila pismena osoba, da je na dan potpisivanja oporuke bila prisebna i da se znala našaliti. To potvrđuje i svjedok ĆS kao osoba koja je sastavila spornu oporuku. Ovakvi navode tužene i svjedoka navode na zaključak da dana 19. prosinca 2013. godine nisu postojale nikakve izvanredne okolnosti zbog kojih je tužena trebala sačiniti pismeno u smislu odredaba čl. 37 Zakona o nasljeđivanju.

22. Štoviše, prema navodima tužene i prije sastava pismena dana 19. prosinca 2013. godine pokojna KS bila kod javnog bilježnika kao što je nakon hospitalizacije 20. prosinca 2013. godine, pa sve do svoje smrti 28. prosinca 2013. godine postojala mogućnost da i unatoč slabosti ruku sačini javnu oporuku u smislu odredaba čl. 32 st. 2 Zakona o nasljeđivanju, pa makar i u bolnici pred javnim bilježnikom.

23. Kako nikakve izvanredne okolnosti prilikom sastavljanja oporuke nisu postojale tim više što iz nalaza i mišljenja vještaka dr. med. Gorana Arbanasa niti iz iskaza ijednog saslušanog svjedoka ne proizlazi da bi pok. KS dana 19. prosinca 2013. pokazivala ikakve simptome ili znakove koji bi ju onemogućavali da razumije što posjeduje ili da iskaže svoju volju, odnosno da nije bilo zapreka da se sačini javna oporuka to je ovaj sud ujedno utvrdio da u smislu odredaba čl. 32 Zakona o nasljeđivanju pismeno naslovljeno kao oporuka od 19. prosinca 2013. godine ništetno, jer je pokojna KS u slučaju kada nije mogla potpisati navedeno pismeno u redovitim okolnostima trebala oporučiti u obliku javne oporuke.

24. Dakle, ovaj sud je stoga usvojio postavljeni tužbeni zahtjev da se poništava oporuka pokojne KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sačinjena dana 19. prosinca 2013. godine, u [adresa], koja je proglašena dana 30. studenog 2020. godine, u ostavinskom postupku pred javnim bilježnikom Snježanom Plavetić Zrnić, kao povjerenikom Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj O-39/2014, UPP/OS-8/2014, iza pokojne KS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa].

25. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154. st. 1 Zakona o parničnom postupku, a koji trošak se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku i sukladno odredbama Tbr. 40 Odvjetničke tarife uz uvećanje od 20 % za zastupanje više osoba i to za sastav tužbe u iznosu od 300,00 EUR, zastupanje na ročištu od 08. travnja 2022. godine u iznosu od 300,00 EUR, zastupanje na ročištu od 03. svibnja 2022. godine u iznosu od 300,00 EUR, zastupanje na ročištu od 07. lipnja 2022. godine u iznosu od 300,00 EUR, zastupanje na ročištu od 06. rujna 2022. godine u iznosu od 300,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 150,00 EUR, zastupanje na ročištu od 23. rujna 2024. godine u iznosu od 300,00 EUR, sastav podneska od 03. studenog 2025. godine u iznosu od 300,00 EUR, zastupanje na ročištu od 02. prosinca 2025. godine u iznosu od 300,00 EUR, pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 150,00 EUR, sudske pristojbe na tužbu 53,09 EUR te presudu u iznosu 53,09 EUR, sveukupno 2.806,18 EUR uz zakonsku zatezna kamata od dana donošenja ove presude tj. 21. siječnja 2026. godine, pa do isplate po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

U Karlovcu, 21. siječnja 2026. godine

Sudac: Tomislav Maras

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude.

Dostaviti:

1. ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić u Karlovcu

2. Mariji Vučković odvjetnici iz [adresa],