REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-2957/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. i dr., zbog prekršaja iz čl. 249. st. 1. i dr. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. i okr. UV, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici od 2. ožujka 2023., broj: 25. Pp-830/2022, u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. i okr. UV a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci i kazni te se izriče da je okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d., djelom za koje je proglašena krivom, počinila prekršaj iz čl. 249. st. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.), za koji joj se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 5.100,00 EUR (pet tisuća sto eura), a okr. UV, djelom za koje je proglašen krivim, počinio prekršaj iz čl. 249. st. 4. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna 3.000,00 EUR (tri tisuće eura), koje su dužni platiti u roku 30 dana od primitka ove odluke, a ako u navedenom roku plate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
II. Odbija se žalba okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. i okr. UV kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenici su obvezni naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka i to okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. 100,00 EUR (sto eura), a okr. UV 70,00 EUR (sedamdeset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Velikoj Gorici od 2. ožujka 2023., broj: 25. Pp-830/2022, okr. CROATIA AIRLINES Hrvatska zrakoplovna tvrtka d.d. i okr. UV su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 249. st. 1. Zakona o strancima (okrivljena pravna osoba) odnosno čl. 249. st. 4. istog Zakona (okrivljena odgovorna osoba), za koji je okrivljenoj pravnoj osobi izrečena novčana kazna 6.630,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi 3.050,00 eura, koje su dužni platiti u roku jedan mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da su okrivljenici obvezni naknaditi 50,00 eura, svaki okrivljenik.
2. Protiv te presude, okrivljenici su podnijeli zajedničku žalbu, naznačujući u uvodu žalbe da se žale zbog svih žalbenih osnova, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žale samo zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava. Predlažu da se pobijana presuda preinači na način da ih se oslobodi optužbe.
3. Žalba nije osnovana.
4. Okrivljenici u žalbi ističu da je Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. dio Schengenskog područja te da je odredbom čl. 63. Zakona o strancima („Narodne novine 151/22.) propisano da se odredbe čl. 49., 50. i 51. st. 2. te čl. 52. Zakona o strancima („Narodne novine 133/20. i 114/22.) neće primjenjivati na unutarnjoj granici Republike Hrvatske nakon stupanja na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma u Republici Hrvatskoj, zbog čega smatraju da djelo za koje se optužuju više nije prekršaj i da je, primjenom načela blažeg zakona, trebalo donijeti oslobađajuću presudu.
5. Suprotno žalbenim navodima, a imajući na umu da su i u sada važećim odredbama Zakona o strancima konstitutivni elementi inkriminiranog prekršaja ostali nepromijenjeni, a to znači da volja zakonodavca nije bila dekriminaliziranje protupravnog ponašanja koje je predmet ovog prekršajnog postupka, kao i imajući na umu stav Suda Europske unije izražen u odluci broj C-218/15 od 6. listopada 2016., ovaj sud smatra da se u ovom prekršajnom predmetu ne može primijeniti načelo retroaktivnosti povoljnijeg zakona. Činjenica da je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. postala dio Schengenskog područja ne utječe na konstitutivne elemente prekršaja za koji su okrivljenici proglašeni krivima, nego je samo dovela do toga da su neki dijelovi vanjskih granica Republike Hrvatske postali unutarnje državne granice Republike Hrvatske na kojima se više ne primjenjuje kontrola viza.
6. U odluci Suda Europske unije broj C-218/15 od 6. listopada 2016. navedeno je da primjena povoljnijeg zakona nužno podrazumijeva sukcesivnu primjenu zakona u vremenu i temelji se na činjenici da je zakonodavac promijenio stajalište bilo u vezi s kaznenom kvalifikacijom činjenica ili u vezi s kaznom koju na kažnjivo djelo treba primijeniti, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi, jer su, kao što je već rečeno, konstitutivni elementi inkriminiranog prekršaja ostali nepromijenjeni, a u propisanoj visini novčane kazne nije došlo do tako značajne promjene da bi se moglo zaključiti o volji zakonodavca koja bi išla u pravcu potpunog minoriziranja protupravnog ponašanja koje je predmet ovog postupka. Zbog navedenog, ovaj sud smatra da činjenica da je nakon počinjenja inkriminiranog djela Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. postala dio Schengenskog područja, zbog čega je državna granica preko koje je okrivljena pravna osoba prevezla državljanku treće zemlje postala unutarnja državna granica Republike Hrvatske, ne može utjecati na tijek i odluku u ovom prekršajnom postupku, jer izmjena okolnosti (neki dijelovi državne granice Republike Hrvatske su postali unutarnje granice na kojima se više ne primjenjuje kontrola viza i sl.) nemaju značaj „blažeg zakona“.
7. Stoga, žalba okrivljenih nije osnovana. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenih, jer je, nakon donošenja prvostupanjske presude, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 40/25.), koji za inkriminirane prekršaje propisuje niže novčane kazne pa je blaži za počinitelje.
8. U vrijeme donošenja prvostupanjske presude bio je na snazi Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.) po kojem su okrivljenici proglašeni krivima, i koji je za prekršaj iz čl. 249. st. 1. tog Zakona propisivao novčanu kaznu 6.630,00 eura za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, a za prekršaj iz čl. 249. st. 4. tog Zakona novčanu kaznu 3.050,00 eura za svakog prevezenog državljanina treće zemlje. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 40/25.), za prekršaj iz čl. 249. st. 1. Zakona o strancima sada je propisana novčana kazna 5.100,00 eura za svakog prevezenog državljanina treće zemlje, a za prekršaj iz čl. 249. st. 4. tog Zakona novčana kazna 3.050,00 eura za svakog prevezenog državljanina treće zemlje.
9. Stoga je jasno da sada važeći Zakon o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22., 151/22. i 40/25.) za ove prekršaje propisuje niže novčane kazne pa ga je ovaj sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
10. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i sukladno odredbi čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona jer iz sadržaja žalbe proizlazi da se okrivljenici nisu žaliti zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni.
11. Razmotrivši odluku prvostupanjskog suda o izrečenoj novčanoj kazni i ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne jer nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti. Stoga, imajući na umu da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti, a niti ih okrivljenici navode u žalbi, pobijana presuda je preinačena u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.
12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljena pravna osoba imala financijske poteškoće u svom poslovanju niti da bi okrivljena odgovorna osoba bila lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 100,00 eura odnosno 70,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje poslovanje okrivljene pravne osobe odnosno uzdržavanje okrivljene odgovorne osobe.
13. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje žalbe, pa je, na temelju čl. 207. i čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nina Lukić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić,v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Velikoj Gorici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.
