REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-467/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinje Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te sudaca Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DŽ i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VII. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. studenog 2024., broj: Pp-8029/2024-10, u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VII. policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 12. studenog 2024., broj: Pp-8029/2024-10, okr. DŽ i okr. LŽ su, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođeni optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava s prijedlogom da se okrivljenici proglase krivima.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

5. Tužitelj u žalbi tvrdi da je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga opisan događaj koji spada u zakonski opis djela po čl. 10. t. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, citira navedenu zakonsku odredbu te tvrdi da je iz činjeničnog opisa djela jasno i nedvojbeno vidljivo kako je opisana međusobna interakcija okrivljenih primjena fizičke sile.

6. Takvim žalbenim navodima, tužitelj, zapravo, ni ne osporava razloge prvostupanjskog suda, jer ni jednim navodom nije osporio tvrdnju prvostupanjskog suda da u činjeničnom opisu djela nedostaje naznaka međusobnog obiteljskog odnosa okrivljenih, kao jednog od konstitutivnih elemenata prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

7. Kao što je to navedeno u čl. 1. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja, odredbama tog Zakona je propisano što je nasilje u obitelji, osobe koje se smatraju članovima obitelji u smislu tog Zakona te vrste i svrha prekršajnopravnih sankcija za počinjenje nasilja u obitelji. Dakle, nedvojbeno je da se Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji sankcioniraju samo i isključivo počinitelji nasilja u obitelji, što znači da je okolnost jesu li počinitelj i žrtva obitelj u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće svih prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa tako i biće prekršaja za koji se vodi ovaj prekršajni postupak.

8. U činjeničnom opisu djela, kako je on naznačen u optužnom prijedlogu, opisano je postupanje okr. DŽ i okr. LŽ, jednog prema drugom, koje se dogodilo 3. lipnja 2024. u nazočnosti mlt. ĐŽ, ali nije naznačeno da bi, u smislu odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, okr. DŽ bila član obitelji s okr. LŽ i obrnuto, što znači da nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata bića prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Stoga je prvostupanjski sud osnovano zaključio da djelo za koje se protiv okr. DŽ i okr. LŽ vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

9. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom je okrivljenike oslobodio optužbe.

Zagreb, 21. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v.r.

Kristina Gašparac Orlić,v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.