REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: P-4242/2025

Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. PJŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćnicima, Odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić- Vrdoljak & Partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa]., protiv tuženika: 1. SJŽ, GRAB 2. CJŽ, [adresa], 3. ČUGURA PERA P

4. SJ CJ. CJ 5. S [adresa]. C V, BITELIĆ 7. VJ 8. VJŽ, [adresa]. E M, [adresa]. L A PK. EJ, [adresa]. MJ UD. Č 12. LJ PK. AJ 13. EJŽ, [adresa]. ČJ, [adresa]. LJ PK. AJ 16. ŠJ PK. Š. EJ PK. AJ 18. AJ PK. LJ 19. OJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. ZJ, [adresa]. IJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]

22. FJ, [adresa]. ĐJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 24. GJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. PJŽG, [adresa]

26. SJŽG, [adresa]. RJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 21230 [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, dana, 21. siječnja 2026.,

r i j e š i o j e :

Tužba se odbacuje i ukidaju sve provedene radnje u postupku.

Obrazloženje

1. Tužitelji su ovom sudu dana, 10. studenoga 2025. godine podnijeli tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi tužitelji navode da su nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Sinj, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zu 5848 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] zu 2644 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] zu 2645 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zu 2646 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] zu 4483 ko [katastarska općina], upisano su suvlasništvo tuženika ad1/-ad28/. Međutim, upisano zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju na terenu jer predmetne nekretnine u svojem točno određenom realno dijelu čine suvlasništvo upravo svakog od tužitelja za po ½ idealnog dijela i to na način kako će dalje historijatom ove tužbe biti pojašnjeno. Tužitelji su predmetne nekretnine stekli iza smrti svojih pravnih prednika, a koji su vlasništvo istih temeljili na zamjeni zemljišta koje su isti imali u svojem vlasništvu sa tadašnjim vlasnicima istoga. U konkretnom slučaju radilo se je o usmenoj pogodbi, ali sa istom su upoznati svi susjedi međašnici te su na navedenu okolnost voljni posvjedočiti pred sudom. Nadalje, ukazuje se i kako po sklapanju prethodno opisane usmene nagodbe tužiteljeve prednike, a posljedično i same tužitelje, nitko nikada nije onemogućavao o vršenju posjedovnih kao i vlasničkih prava na istim dijelovima predmetnih nekretnina. Da je prethodnomu tako svjedoči i činjenica da predmetni dijelovi čestica u naravi čine kuću s okućnicom u vlasništvu upravo tužitelja, a što je poznato svim susjedima. Ovdje se čini bitnim istaknuti i kako vlasnička i posjedovna prava predmetne nekretnine tužiteljima i njihovim pravnim prednicima nitko nikada nije sporio niti bi ih u vršenju istih onemogućavao već više od 100 godina. Prethodno opisane okolnosti stjecanja prava vlasništva ovo predmetnih nekretnina poznata su i svim susjedima međašnicima, a koje se u svojstvu svjedoka predlaže saslušati u okviru ovog parničnog postupka. Tužiteljima nije poznato na koji način su tuženici upisani kao vlasnici predmetne nekretnine, niti bi im bilo poznato tko su upisani suvlasnici, ovo obzirom da je ista vlasništvo njihove obitelji otkad oni „znaju za sebe“: Konačno, ukazuje se da su i sami tužitelji u dijelu upisani kao suvlasnici predmetnih nekretnina.

2. Tužbeni zahtjev postavljen u tužbi glasi: „Utvrđuje se da su tužitelji PJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i PJŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] Suvlasnici za po ½ idealnog suvlasničkog dijela točno određenog realnog dijela nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Sinj, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zu 5848 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] zu 2644 ko [katastarska općina] čest. zem. [katastarska čestica] zu 2645 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zu 2646 ko [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] zu 4483 ko [katastarska općina], a koji dijelovi nekretnina su na SKICI IZMJERE sudskog vještaka mjernika dipl.ing.geod. KJ „ [adresa], rujan 2025.godine“ označeni žutom bojom i slovima A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-L-M-N-A, ukupne površine 1780m2, a koja skica Izmjere čini sastavni dio izreke ove presude pa se ovlašćuju tužitelji temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetnih nekretnina na način da se iz navedenog izdvoji fizički i geometrijski točno određeni dio te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta s novom oznakom te da se parcelacija provede u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina], a tuženik je dužan trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista, u nadležnim zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva novoformirane čestice na ime svakog od tužitelje za po ½ idealnog suvlasničkog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena upisanih tuženika za cijelo.“

4. Provjerom kroz JRO MUP RH, prema podacima koje su dostavili tužitelji u tužbi i uz tužbu za tuženike, te na prijedlog tužitelja u tužbi, je utvrđeno da je tuženik pod 2. PJŽ CJŽ pk. CJŽ, [adresa], umro **.**.2003., pod 4, SJ pk. CJ, umro, **.**.2011., dakle, tuženici su umrli prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, koja je podnesena dana, 02. travnja 2025. godine.

5. Odredbom čl. 83. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977., 36/1977., 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990.,27/1990., 35/1991., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023 – u nastavku: ZPP) je propisano: "Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku."

6. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/21) održanoj dana, 05. srpnja 2021. godine (Su-IV-16/2021-14) zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“

7. U tužbi tužitelj zahtijeva da ga se utvrdi vlasnikom za cijelo točno određenih realnih dijelova nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a tuženik ŽJ koji je umro prije podnošenja tužbe je upisani kao suvlasnik tih nekretnina, što proizlazi iz dostavljenih zemljišnoknjižnih izvadaka dostavljenih uz tužbu, navoda i historijata iz tužbe, te provjere kroz zemljišne knjige.

8. Naime, tuženici JJ pk. CJŽ i SJ pk. CJ su upisani kao suvlasnici na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], na kojim nekretninama tužitelji tvrde da su vlasnici točno određenih realnih dijelova prikazanih na skici izmjere sudskog vještaka mjernika dipl. ing. geod. KJ „ [adresa] rujan 2025.g., označeno žutom bojom slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-A, a koja skica bi trebala predstavljati i sastavni dio presude, a koje nekretnine prema tužbenom zahtjevu su predmet spora.

9. Suparničarstvo je u pravilu fakultativna procesno pravna kategorija. No, u konkretnom slučaju riječ je o posebnom tipu suparničarstva tzv. nužnom, kod kojeg tužiteljica mora tužbom obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici određenog materijalno pravnog odnosa. Za istaknuti je kako se nužno suparničarstvo u ZPP-u izričito ne spominje, ali je poznato u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva jest ta što kod nužnog svi sudionici određenog materijalnopravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom. U suprotnom bi postojala procesnopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenje parnice. Konkretno, ako tužitelj ne bi obuhvatio tužbom sve one koji tek zajedno čine jednu pasivnu stranku, tužbu bi u konačnici trebalo odbaciti. Inače, nužni suparničari u procesnom smislu imaju položaj jedinstvenih suparničara, te se smatraju kao jedna parnična stranka. U takvom obliku suparničarstva presuda mora obuhvatiti sve suparničare na jednak način, jer se odlučuje o pravima i obvezama koje su međusobno povezane i nedjeljive. Smrt pojedinog suparničara prije podnošenja tužbe predstavlja procesni nedostatak koji se ne može otkloniti samo djelomičnim odbacivanjem tužbe, već utječe na valjanost postupka u cijelosti.

10. S obzirom da je sud utvrdio da se suvlasnici upisani u zemljišne knjige smatraju jedinstvenim i nužnim suparničarima, budući da imaju zajednički pravni interes u predmetu koji se odnosi na sporne nekretnine, odluka suda mora se odnositi na sve suvlasnike, jer bi presuda donesena samo prema nekima od njih mogla utjecati na prava ostalih, čime bi bila povrijeđena načela pravne sigurnosti i jedinstvenosti presude.

11. U tom kontekstu, ovaj sud ističe da je nužno poštovati pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06.,13/17. i 6/24.) koje uključuje pravo stranaka na zakonit i pravičan postupak pred neovisnim i nepristranim sudom. Odluka koja bi se odnosila samo na dio nužnih suparničara, dok bi ostali bili isključeni zbog procesnih nedostataka, dovela bi do pravne nesigurnosti, neujednačenih pravnih učinaka i potencijalne povrede prava na pristup sudu i jednakost oružja. Načelo pravne sigurnosti, kao temelj vladavine prava, zahtijeva da sudske odluke budu jasne, predvidive i da ne dovode do pravne neizvjesnosti za stranke u postupku. U slučaju jedinstvenog suparničarstva, to znači da se postupak mora voditi protiv svih nužnih suparničara istovremeno, kako bi se osigurala jedinstvena i učinkovita pravna zaštita.

12. S obzirom da je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine u odnosu na tuženike kao idealne suvlasnike, zaključak ovog suda o tome da su ovdje svi tuženi u položaju jedinstvenih i nužnih suparničara je u skladu sa pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 15. lipnja 2018. (Su-IV-148/2018) i iz kojeg slijedi da se odluka o vlasništvu realnog dijela nekretnine odnosi na sve suvlasnike te nekretnine kao jedinstvene i nužne suparničare.

13. Dakle, s obzirom da tužitelj u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na točno određenim realnim dijelovima predmetnih nekretnina, tada su svi suvlasnici predmetne nekretnine nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom.

14. Kako su tuženici pod 2. JJ CJŽ i pod 4. SJ umrli prije podnošenja tužbe, a tužba se u ovom slučaju ne može odbaciti samo u odnosu na ovog tuženika zbog njegovog položaja jedinstvenog suparničara odlučeno je kao u izreci (takav stav su zauzeli: Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-1343/2023-2 od 18. travnja 2024., Županijski sud u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-403/2023-2 od 25. travnja 2023. i Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-2072/2024-4 od 19. srpnja 2024.).

15. Takva je i ustaljena sudska praksa, koju prihvaća i ovaj sud, primjerice izražena u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Revd-2344/2025-2 od ,

23. srpnja 2025 koja glasi: " 4. Prema ocjeni vijeća riječ je o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijano rješenje ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetom pravnom shvaćanju koje je izraženo na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2021. broj Su-IV-16/2021-14, a koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku)“, te nije riječ ni o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu."

U Sinju, 21. siječnja 2026. godine

S U D A C :

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja.