Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-1019/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu po sucu Vesni Britvec u izvanparničnom predmetu 1. predlagatelja ČB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. predlagateljice GB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje predlagatelji zastupani po punomoćniku Predragu Jengiću, odvjetniku iz Raba i 3. predlagateljice RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv 1. protustranke TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], istovjetan sa ČBI iz [adresa], 2. protustranke ZB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] – [adresa]) i 3. protustranke OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Pula 52100 Pula (Pola), 2. i 3. protustranke nasljednici PB pok. Č rođ. G, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu od 12. prosinca 2023., broj R1-118/2023-10, 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba 1. protustranke TB, 2. protustranke ZB i 3. protustranke OB, te se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu od 12. prosinca 2023., broj R1-118/2023-10 i predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Rabu od 12. prosinca 2023., broj R1-118/2023-10 točkom I., izreke utvrđuje se međa između nekretnine predlagatelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica sa 495 m2 i nekretnine protustranaka k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] voćnjak sa 115 m2 djelomično prema sporazumu stranaka a djelomično prema pravičnoj ocjeni suda tako da međa vodi između točaka A2 koja je obilježena crvenom bojom u kameno-betonskom zidu do točke međe prema pravičnoj ocjeni suda označene crvenom bojom i metalnom šipkom u travi u točki B, od koje točke međa vodi ravnom linijom do točke na licu mjesta obilježena kao C1 metalni klin u zemlji od kuda međa vodi ravnom linijom prateći brazdu u zemlji, naslagano kamenje do točke u betonskom zidu od ranije označene crvenom bojom kao točka D1. Točkom II., izreke riješeno je da svaka stranka može svoje jače pravo vlasništva na spornoj međašnjoj površini označene trokutom između točaka A2-B3-B1 površine 11 m2 dokazivati u parničnom postupku najkasnije u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su pravovremeno izjavile 1. protustranka TB, 2. protustranka ZB i 3. protustranka OB zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 8/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Kao bitnu povredu navodi da je u izreci rješenja izostavljeno pozivanje na nalaz vještaka i skicu očevida, pa da se pobijano rješenje ne može ispitati. Dalje navodi da u odnosu na spornu među koja povezuje točke A2-B pogrešno prvostupanjski sud utvrđuje među prema pravičnoj ocjeni suda, a da je nesporno obzirom na denivelaciju terena vidljiva brazda kojom je vremenom uspostavljena granica dvaju terena, pa da se radi i o prirodnoj konfiguraciji terena, međa bi bila u točci B3 prema posljednjem mirnom posjedu. Protustranke navode da prvostupanjski sud ne priznaje niti međašni znak u vidu zida koji prethodi brazdi- denivelaciji dvaju terena jer ga niti ne spominje. Protustranke smataraju da se nedvojbeno moglo utvrditi stanje posljednjg miranog posjeda pa da je pogrešno u točci B uređana međa prema praivčnoj ocjeni suda. Protustranke navode da je i 3. predlagateljica kao međnu tokčku navela točku B2, pa da je eventualno dijeljenje spornih površina trebalo izvršiti u odnosu na točke B2 i B3. Protustranke predlažu žalbu prihvaiti, a pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba protustranaka je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti a povodom žalbe protustranaka, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje doneseno uz počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju u žalbi upućuju i protustranke, te je pogrešno i nepotpunu utvrđeno činjenično stanje pa za sada nije moguće ispitati pravilnost primijene materijalnog prava.

6. Predmet ovog izvanparničnog postupka je uređenje međe između nekretnine predlagatelja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranica sa 495 m2 i nekretnine protustranaka k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] voćnjak sa 115 m2.

7. Sastavni dio rješenja o uređenju međa je vještački nalaz - skica i mišljenje sudskog vještaka mjernika, što je izreka prvostupanjskog rješenja ne sadrži, pa je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi upućuju protustranke. Naime, izreka pobijanog rješenja je nejasna, nije povezana sa nalazom vještaka koji bi trebao biti sastavni dio izreke rješenja kojim se uređuju međe.

8. Međom se označava do kuda u prostoru seže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa je također i linija, odnosno crta, granica, zamišljeni pravac koji razdvaja dvije susjedne nekretnine. U geodetskom smislu međa predstavlja crtu na katastarskom planu koja razdvaja dvije katastarske čestice. Međe odnosno granice katastarskih čestica označavaju se međašnim znacima. Kao međašni znaci najčešće se pojavljuju razni zidovi, ograde, živice, ali i različite druge stvari koje mogu poslužiti svrsi razgraničenja dviju nekretnina.

9. Iz izreke pobijanog rješenja, kao i iz obrazloženja, proizlazi da je prvostupanjski sud među između nekretnina stranaka utvrdio djelomično prema sporazumu stranaka a djelomično prema pravičnosti, odnosno pravičnoj ocjeni suda.

10. Prema odredbi članka 103. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - nastavno ZV-a), propisano je ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međa neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

11. Odredbom članka 103. stavak 2. ZV-a, propisano je da će sud obnoviti ili ispraviti među prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok je stavkom 3. istog članka propisano ako se ne bi bilo u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovog članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

12. U konkretnom slučaju stranke nisu dale pristanak da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, postignut je sporazum stranaka u odnosu na međne točke A2, C1 i D1, dok u odnosu na točku B sporazuma nema, a predlgatelj predlaže prema posljednjem mirnom posjedu koji se pak razlikuje od tvrdnje protustranaka o posljednjem mirnom posjedu.

13. U smislu citirane odredbe sud se je kod uređenja međa dužan držati redoslijeda i pravila o uređenju međe od čega je za realizaciju uređenja međe potrebno da mjernički vještak strankama pokaže prije označavanja međašnim znacima gdje bi bila međa po katastarskom nacrtu.

14. U odnosu na posljednji mirni posjed, prvostupanjski sud je stava da udubjenje na zemljištu se ne može smatrati međom prema posljednjem mironom posjedu, da se može raditi o konfiuraciji terena, pa je uredio među u točci B prema pravičnoj ocjeni suda, iako protustranke navode da je u spornom dijelu dio zemlje nešto viši, u odnosu na zemljšte predlagatelja, a što da ukazuje na način uživanja zemlje.

15. Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu, mora utvrditi tko od susjeda, odnosno stranaka ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno, do kuda u prostoru seže faktična vlast kojega od susjeda. To pitanje može se utvrđivati primjerice ispravama, svjedocima, vještacima, nacrtima i dr.

16. Naime kada sud u smislu odredbe članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a uredi među po pravičnoj ocjeni, dužan je o razlozima odluke kojom se međa po tom kriteriju uređuje izričito navesti u čemu se ta pravična ocjena sastoji npr. da li je uređena međa predstavlja crtu sredine prijepora između stranaka ili se vodilo računa o točno određenim okolnostima konkretnog slučaja poput konfiguracije terena, kulture nasada, načina održavanja nekretnina u kontekstu ocijenjenih iskaza stranaka, odnosno drugih provedenih dokaza.

17. Prema posljednjem mirnom stanju posjeda sud će utvrditi među ukoliko do primjene nije došlo utvrđenje međe po jačem pravu.

18. Ukoliko niti jedna stranka ne dokaže svoje jače pravo, a utvrđen je posljednji mirni posjed, sud će utvrditi među prema tom mirnom posjedu.

19. Za posjednika naime vrijedi predmnijeva prava, ali se ta predmnijeva može i opovrći. U postupku uređenja međa je stoga svakome susjedu pridržano pravo da ostvari svoje jače pravo, bilo u samom izvanparničnom postupku, bilo parničnim putem.

20. U pravilu će sud u svakom konkretnom slučaju među utvrditi na način da će međašnu površinu podijeliti na jednake dijelove između susjeda, uz iznimke kada za to postoje opravdani razlozi. U svakom slučaju, sud je dužan primjenjivati pravičnu ocjenu svih činjenica.

21. Prvostupanjski sud ne obrazlaže mirni posjed predlagatelja na dijelu zemljišta od nesporne točke A1 do točke B1 (prema 1.predlagatelju), B2 (prema 3. predlagateljici) i B3 (prema protustrankama).

22. Stoga žalbeni navodi protustranaka da sud prvog stupnja nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja u svezi uređenja međe između stranaka u točci B prema pravičnoj odluci suda.

23. Obzirom da je žalbenim razlozima protustranaka dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, to je na temelju članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a, žalba protustranaka prihvaćena, a pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak.

24. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti navedenu bitnu povredu kojom je zahvaćeno pobijano rjšenje, izreke rješenja, te će upotpuniti činjenično stanje u okviru dokaznih prijedloga stranaka, vezano za posljednji mirni posjed u dijelu u kojem nema suglasnosti stranaka oko međne točke, i s tim u vezi razjasniti tvrdnje predlagatelja da je sporni dio zemlje nešto viši pa da i to ukazuje na način uživanja zemlje, kao i tvrdnje protustranke, nakon čega će donijeti novu, na zakonu osnovanu i obrazloženu odluku.

U Karlovcu, 21. siječnja 2026.

Sudac:

Vesna Britvec