Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj Gž R-128/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Nikole Ramušćaka člana vijeća i suca izvjestitelja i Gorana Škugora člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice EČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mate Knezović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika PREHRANA TRGOVINA d.d., Zagreb, Utinjska ulica 48, OIB: 04402117922, koga zastupa punomoćnik Miro Dragović, odvjetnik u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, koga zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tuženika i umješača protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1559/2023-37 od 22. kolovoza 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1559/2023- 37 od 22. kolovoza 2025. pod stavcima I., III., V. i VI. izreke i predmet se u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 8.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 22. kolovoza 2025. do isplate (st. I. izreke), odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za iznos od 51.725,26 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate (st. II. izreke), naloženo je tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 650,00 EUR (st. III. izreke), odbijena je tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troška postupka u preostalom iznosu od 5.600,00 EUR te troškom vještačenja (st. IV. izreke), odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troška postupka u iznosu od 8.270,58 EUR (st. V. izreke) te je odbijen zahtjev umješača za naknadu troška postupka u iznosu od 3.750,00 EUR (st. VI. izreke).
2. Protiv navedene presude, st. I., III. i V. izreke, žalbu je podnio tuženik iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP).
3. Umješač žalbom pobija prvostupanjsku presudu pod st. I., III. i VI. izreke, iz svih žalbenih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. ZPP.
4. Tužiteljica u odgovoru na žalbu tuženika predlaže da ovaj sud odbija žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrdi u pobijanom dijelu presudu suda prvog stupnja.
5. Žalbe tuženika i umješača su osnovane.
6. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koje ukazuje tuženik u žalbi, jer presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude nije nerazumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.
7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi sud prvog stupnja počinio druge bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP.
8. Predmet ovog spora je naknada štete zbog ozljede na radu, po kojoj osnovi tužiteljica potražuje iznos od 59.726,26 EUR. Tužiteljica u tužbi navodi da je 12. siječnja 2022. u 16:50 h, obavljajući svoje poslove kao prodavač kod tuženika, doživjela razbojništvo, odnosno oružanu pljačku pri kojoj joj je pljačkaš prijetio nožem da izvadi novac iz blagajne pri čemu je doživjela šok, zbog čega su kod nje zaostale psihičke zdravstvene tegobe. Tužiteljica od dana štetnog događaja trpi određene posljedice u obliku emocionalne inkontinencije, opterećenosti štetnim događajem, stresa, potrebe posjećivanja psihijatra, preporučenog uzimanja lijekova za svoje loše psihološko stanje koje se manifestira u općenitoj uplašenosti, gubitkom libida, strahom za život i sigurnost jer se uplaši ako joj netko prilazi, uplašenosti malo glasnijim zvukovima te općenitom disfunkcijom u svakodnevnim poslovima i obvezama pa je kvaliteta njenog života u velikoj mjeri narušena. Predlaže naložiti tuženiku po osnovi naknade neimovinske štete isplatu iznosa od 59.725,26 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.
9. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao nastanak štetnog događaja i odgovornosti, a osporio je samo visinu štete, tako da se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi umješača kojima se osporava odgovornost tuženika za nastalu štetu, jer umješač nije stranka u postupku, te sukladno čl. 208. st. 4. ZPP parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravni učinak ako nisu u suprotnosti s njezinim radnjama.
10. Tuženik u žalbi ukazuje da je prvostupanjski sud propustio nalaz i mišljenje prof. dr. sc. ĐČ, kojeg je načinio za potrebe ovog postupka, ocijeniti i vrednovati u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, a koji je nalaz i mišljenje tuženik dao sačiniti kako bi se koristio kao dokaz u ovom postupku, koji se suprotstavlja pretjerano visoko postavljenom tužbenom zahtjevu, kao i nalazu i mišljenju medicinskog vještaka kojeg je odredio sud.
11. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u nizu svojih odluka, pa tako i u onoj poslovnog broja Rev-2392/2013 od 28. studenoga 2018., izrazio sljedeće pravno shvaćanje:
„Pravilno tuženik u reviziji navodi da nalaz i mišljenje sudskog vještaka koji nije izrađen po nalogu suda, a kojeg je za potrebe postupka pribavila jedna stranka u postupku (u predmetnom slučaju revident), predstavlja dokazno sredstvo koje sud treba vrednovati i ocijeniti ga u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, a što sudovi u ovom predmetu nisu učinili.
Naime, nalazu i mišljenju sudskog vještaka koje nije izrađeno po nalogu suda, već po nalogu jedne od stranaka u postupku, ne može se odreći značaj valjanog dokaznog sredstva kao privatne isprave, koju sud doduše nije dužan prihvatiti, ali istu treba vrednovati i ocijeniti u sklopu svih ostalih provedenih dokaza.“.
12. Kako je prvostupanjski sud u potpunosti zanemario sporni dokaz (ali sada ne kao vještačenje u smislu čl. 250. ZPP nego kao ispravu) i ni na koji način nije vrednovao taj dokaz, niti je naložio sudskom vještaku imenovanom u ovom predmetu da odgovori na postavljeno pitanje o nepodudarnostima između tog dokaza i nalaza i mišljenja izrađenog u ovome postupku, jasno je da je zbog pogrešnog postupovnopravnog pristupa činjenično stanje ostalo nedovoljno i nepotpuno utvrđeno, jer činjenica koja se predložila dokazivati tim dokazom može imati utjecaj na utvrđenje osnova i visine štete koju je pretrpjela tužiteljica (tako i Rev-1484/2024- 4 od 17. lipnja 2025.).
13. Stoga je trebalo temeljem čl. 370. ZPP ukinuti pobijanu presudu pod stavkom I. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
14. Budući da je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu trebalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku pod stavcima III., V. i VI. izreke.
15. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud, uvažavajući sve navedeno u ovoj ukidnoj odluci ponovno saslušati medicinskog vještaka Gordana Makarića, od kojeg će tražiti da se očituje na nalaz i mišljenje prof. dr. sc. ĐČ, koje je tuženik priložio uz odgovor na tužbu, te će, nakon što se medicinski vještak kojeg je imenovao sud, očituje o toj ispravi, u presudi istu cijeniti i vrednovati u sklopu svih ostalih provedenih dokaza, odnosno prilikom vrednovanja nalaza i mišljenja medicinskog vještaka Gordana Makarića i tu će ispravu, koju će cijeniti kao prigovor na nalaz i mišljenje, imati u vidu. Tek nakon što na taj način provede dokazni postupak, prvostupanjski će sud biti u mogućnosti pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje.
16. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP).
U Velikoj Gorici 21. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća
Vesna Gašparuš-Horvat
