REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-34/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka - Područna služba Gospić, Gospić, Ulica dr. Franje Tuđmana 6, OIB: 02958272670, zastupanog po voditeljici Područne službe Gospić RV, dipl.oec., protiv tuženika Uniqa osiguranje d.d. iz Zagreba, Planinska 13 A, OIB: 75665455333, zastupanog po punomoćniku dr.sc. Marku Rašici, odvjetniku u Odvjetničkom društvu RAŠICA & PARTNERI d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 37 P-1554/2022-13., od 31. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tuženika Uniqa osiguranje d.d., te se ukida presuda zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 37 P-1554/2022-13., od 31. ožujka 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: 37 P-1554/2022-13., od 31. ožujka 2023., naloženo je tuženiku Uniqa osiguranje d.d., da tužitelju Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Regionalni ured Rijeka - Područna služba Gospić, na ime troškova liječenja osiguranika ĆV i TV isplati iznos od 1.863,15 eur / 14.037,90 kn, sa zateznim kamatama od dospjelosti pojedinog iznosa do isplate.
2. Protiv presude žalbu je uložio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, a podredno da rješenjem ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
2.1. U sadržaju žalbe tuženik smatra da nisu bili ispunjeni za donošenje presude zbog ogluhe propisani odredbom članka 331.b Zakona o parničnom postupku iz razloga što osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, prvenstveno iz razloga što tuženik nije pasivno legitimiran za utuženo potraživanje, smatrajući da je tužitelj bio obavezan naknadu štete potraživati od Hrvatskog ureda za osiguranje.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj navodi da je postupio sukladno važećim zakonskim odredbama, budući se obratio sa odštetnim zahtjevom Hrvatskom uredu za osiguranje koji ga je uputio da svu daljnju korespondenciju u pogledu postavljenog odštetnog zahtjeva obavlja izravno s njihovim članom, odnosno sa tuženikom, pa predlaže da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, smatra da je sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio bitnu povredu postupka iz članka 354. st. 2. točka 5. ZPP-a, jer je protivno odredbama ZPP-a donio presudu zbog ogluhe,
6. Kako se protiv presude zbog ogluhe žalba ne može uložiti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj drugostupanjski sud žalbu je preispitao u smislu odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u svezi sa člankom 331 b. ZPP-a.
6.1. Odredbom članka 331 b. st. 1. ZPP-a propisano je:
Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,
2) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,
3) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,
4) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.
7. Predmet ovoga spora zahtjev tužitelja prema tuženiku radi nadoknade troškove liječenja koji su nastali korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja osoba stradalih i prometnoj nezgodi koju je skrivio vozač vozila osiguranog u Bosni i Hercegovini, u ukupnom iznosu od 14.037,90 kn
8. Iz uvida u spis utvrđeno da je prvostupanjski sud sukladno članku 284. stavak 1. i člankom 285 st. 2. ZPP-a, dostavio tuženiku tužbu na odgovor, upozorivši ga na pravne posljedice nepodnošenja odgovora na tužbu u smislu članka 331. b stavak 1. ZPP-a, a iz povratnica (strana lista 187) proizlazi da je dopis suda tuženik uredno primio.
9. Prema tome, budući tuženik nije dostavio u danom roku od 30 dana odgovor na tužbu, a tuženiku su tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni, ispunjen je prvi uvjet za donošenje presude zbog ogluhe, ali je ostalo sporno da li osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.
10. Naime, sporno pitanje koje tuženik ističe u svojoj žalbi odnosi se na primjenu odredbe 34. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76,13 i 152/14), odnosno da li je u situaciji kada je Hrvatski ured za osiguranje, obradu i isplatu šteta povjerio svojim članovima, je li i taj član – odnosno osiguravajuće društvo kojem je povjerena obrada i isplata štete u smislu spomenute zakonske odredbe – pasivno legitimiran u parnicama koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokreće radi regresnog potraživanja naknade štete u vidu učinjenih troškova liječenja koje je isplatio svom osiguraniku?“.
11. Glede toga spornog pitanja iz sadržaja tužbe proizlazi da je prometnu nezgodu prouzročio BV upravljajući vozilom bosanskih registarskih oznaka osigurano kod „ATOS osiguranje“, te da je u tom slučaju sukladno odredbi čl. 141. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju tužitelj ovlašten zahtijevati naknadu štete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje.
11.1. Isto tako iz dokumentacije proizlazi da je Hrvatski ured za osiguranje imenovao tuženika korespondentom (ovlaštenim predstavnikom) za obradu predmetne u smislu odredbe čl. 47. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
12. Stoga, da bi osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazila iz dokumentacije u spisu trebalo je utvrditi da li postoji međusobni dogovor između tuženika i Hrvatskog ureda za osiguranje da uz obradu i isplatu štete, dogovor sadrži i preuzimanje sudskih postupaka povodom tužbi.
13. Kako u dokumentaciji u spisu nije priložen dokument iz kojeg bi proizlazilo da postoji sporazum između tuženika i Hrvatskog ureda za osiguranje, da li uz obradu i isplatu štete, dogovor sadrži i preuzimanje sudskih postupaka povodom tužbi, drugostupanjski sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni osnovni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe propisani odredbom članka 331.b st. 1. točka 2. ZPP-a, jer osnovanost tužbenog zahtjeva ne proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi.
13.1. Naime, o ovom pravnom pitanju u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji Vrhovni sud Republike Hrvatske je zauzeo pravno shvaćanje u odluci broj Rev-902/2023-2 od 3. rujna 2024. koje glasi:
„Osiguravajuće društvo kojemu je Hrvatski ured za osiguranje na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) povjerio obradu i isplatu šteta nije pasivno legitimiran u parnicama koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pokreće radi regresnoga potraživanja u vidu učinjenih troškova liječenja koje je isplatio svome osiguraniku.“
14. Zbog iznesenog drugostupanjski sud ukinuo je prvostupanjsku presudu, a u ponovljenom postupku prvostupanjski sud nakon što utvrdi sve relevantne činjenice donijeti će novu odluku i odlučiti o troškovima postupka.
15. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 369. stavak 1. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud odlučio je kao u izreci ovoga rješenja.
U Požegi 21. siječnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Branka Ribičić
