REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Ppž - 1541/2023
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĆĐ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/1990., 30/1990., 47/1990. i 29/1994.), odlučujući o žalbi okr. ĆĐ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini od 12. siječnja 2023., broj: 30. Pp - 494/2022-8, u sjednici vijeća održanoj 21. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe okr. ĆĐ, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), okr. ĆĐ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi),
OSLOBAĐA SE OPTUŽBE
da bi:
2. ožujka 2022. u vremenu od 12,20 do 12,35 sati u Krapini, ulica prof. dr. D. G. Krambergera kbr. 2, u prizemlju stambene zgrade u zajedničkom ulaznom hodniku, narušavala javni red i mir na mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba, na način da je vikala, galamila i vrijeđala AĐ riječima: „Jebo ti bog mater, nećete krasti struju, ko tu struju plaća, nećete izvoditi radove, upropastili ste zgradu, jebo bog mater Krakomu, lopovi“ nakon čega je nastavila vikati i glamiti „Kada sam ja bila predstvnica stanara sve je bilo u redu, ne vidim razloga mijenjanja cijevi, vi ste hništili zgradu“ te vičući vrijeđala BĐ riječima: „Lopov, jebo ti bog mater“,
- pa da bi time okr. ĆĐ počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 12. siječnja 2023., broj: 30 Pp - 494/2022-8, okr. ĆĐ proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci, počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je, izrečena novčana kazna 20,00 eura, koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 izrečene novčane kazne, dok je u cijelosti oslobođena obveze plaćanja troškova prekršajnog postupka.
2. Protiv te presude, okr. ĆĐ osobno je pravodobno podnijela žalbu ne naznačujući žalbene osnove, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je bespredmetna.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nisu utvrđene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
4.1. Međutim, ispitivanjem po službenoj dužnosti, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se protiv okrivljenice vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.
4.2. Naime, optužnim prijedlogom okr. ĆĐ se stavlja na teret da je prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinila u prizemlju stambene zgrad u zajedničkom ulaznom hodniku kao fiktivnom javnom mjestu.
4.3. Međutim, za ispunjenje bića prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, a zajednički ulazni hodnik u prizemlju stambene zgrade je fiktivno javno mjesto, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenice reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.
4.4. Iz činjeničnog opisa optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu, okr. ĆĐ je stavljeno na teret da je djelo iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koje je javnost mjesta počinjenja konstitutivni element bića djela, počinila na fiktivnom javnom mjestu, ali nije opisano da je radnja okr. ĆĐ vika, bila čujna odnosno vidljive na neograničenom javnom mjestu. U tom smislu, ističe se da iako je u činjeničnom opisu djela bilo navedeno da je okrivljenica narušavala javni red i mi na mjestu dostupnom pogledu i čujnosti drugih osoba, nema značaj nastupanja posljedice na neograničenom javnom mjestu, odnosno mjestu dostupnom neograničenom krugu ljudi, jer iz takvog opisa ne proizlazi nastupanje posljedice na neograničnom javnom mjestu.
5. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. ĆĐ vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave krapisnko-zagorske od 3. ožujka 2022., Klasa: 211-07/22-5/4857 po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okr. ĆĐ za predmetno djelo prekršaja oslobodio optužbe, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude.
6. Uslijed naprijed navedenog, žalba, a na temelju članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona, trebalo je odlučiti da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 5. i točka 7. istog Zakona, padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda (točka II. izreke ove presude).
7. Slijedom navedenog, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
Zagreb, 21. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
