Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj: Gž-1718/2025-4

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić Margan, predsjednice vijeća, Ingrid Bučković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Helene Vlahov Kozomara, članice vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja JL, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnica Nevenka Ljubičić, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika 1. ML, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednice ranijeg prvotuženika pok. TL, a ovaj kao nasljednik ranije prvotuženice pok. ŽL, OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirela Blažević, odvjetnica iz Zagreba i 2. IL iz [adresa]/5/3, A-1050, Wien, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Kristina Miklić Dminić, odvjetnica iz Krka te umješača na strani tužitelja ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Zoran Novaković, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, utvrđenja prava vlasništva i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o žalbama tužitelja i prvotuženice podnesenim protiv presude i rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-652/2024-24 od 4. srpnja 2025., na sjednici 21. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-652/2024-24 od 4. srpnja 2025..

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-652/2024-24 od 4. srpnja 2025. u točki I. izreke i u odluci o troškovima postupka iz točke II. i III. izreke u dosuđujućem dijelu.

II. Odbija se žalba prvotuženice ML kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-652/2024-24 od 4. srpnja 2025. u odluci o troškovima postupka iz točke II. izreke u odbijajućem dijelu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje da je ugovor o kupoprodaji sklopljen 29. svibnja 2013. u Donjoj Stubici između ranije prvotuženice pok. ŽL kao prodavateljice i drugotuženika IL kao kupca u svezi s prodajom k. č. br. [katastarska čestica]/G, kuća i dvor površine 320m2, k. o. [katastarska općina] ništetan, kao i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.

1.1. Prvostupanjskim rješenjem u točki I. izreke odbačena je tužba u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi „ 2. Utvrđuje se da je ŽL vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/G , kuća I dvor površine 320 m2, k. o. [katastarska općina] te je 2.tuženi dužan trpjeti da tužiteljica uknjiži pravo vlasništva na navedenoj nekretnini u zemljišnoj knjizi suda na svoje ime i u svoju korist uz istovremeno brisanje toga prava sa imena 2. tuženika.".

1.2. Točkom II. izreke prvostupanjskog rješenja naloženo je tužitelju da naknadi prvotuženici ML trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 eura, dok je s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka prvotuženica odbijena.

1.3. Točkom III. izreke prvostupanjskog rješenja naloženo je tužitelju da naknadi drugotuženiku IL trošak parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura, dok je s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova postupka drugotuženik odbijen.

2. Protiv navedene presude i rješenja žalbu je podnio tužitelj iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Prvotuženica ML (dalje: prvotuženica) podnijela je žalbu protiv odbijajućeg dijela odluke o troškovima postupka iz točke II. izreke prvostupanjskog rješenja, iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1.ZPP-a, s prijedlogom da se pobijana odluka preinači sukladno žalbenim navodima i dosudi prvotuženici daljnji trošak postupka, podredno ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

4.Tužitelj u odgovoru na žalbu prvotuženice osporava žalbene navode i predlaže odbijanje žalbe.

5. Prvotuženica i drugotuženik CL (dalje:drugotuženik) u odgovorima na žalbu tužitelja osporavaju žalbene navode i predlažu odbijanje žalbe kao neosnovane.

6. Žalbe nisu osnovane.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti Ugovora o kupoprodaji sklopljenog 29. svibnja 2013. između ŽL kao prodavateljice i drugotuženika kao kupca, za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica]/G, kuća i dvor površine 320m2, k. o. [katastarska općina], uz zahtjev za utvrđenje prava vlasništva ŽL na predmetnoj nekretnini i upis tog prava u zemljišne knjige uz istovremeno brisanje prava vlasništva drugotuženika.

8. Donošenjem pobijane presude i rješenja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč. 1. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe poziva tužitelj. Naime, suprotno žalbenim navodima, odluka predsjednice suda poslovni broj Su-536/2025-3 od 14. srpnja 2025. (list 311 spisa) kojom je odbačen zahtjev tužitelja za izuzeće suca kao nepravovremen, zakonita je i pravilna, s obzirom da je zahtjev za izuzeće podnesen tek na ročištu za objavu presude, dakle nakon zaključenja glavne rasprave protivno čl. 73. st. 6. ZPP-a. Stoga je pobijanu odluku donio sudac koji rješenjem nije bio izuzet pa nije počinjena prethodno navedena bitna procesna povreda.

9. Također, tužitelj se žalbom neosnovano poziva na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2. toč. 11. ZPP-a, budući da suprotno žalbenim navodima izreka pobijane odluke nije proturječna sama sebi, a niti postoje drugi nedostaci zbog kojih se odluka ne bi mogla ispitati.

10. Pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude i rješenja nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

11. Prvostupanjski sud utvrđuje, a što među strankama nije niti sporno:

- da je 29. svibnja 2013. između ŽL, kao prodavateljice, zastupane po skrbniku ZL i drugotuženika, kao kupca, sklopljen Ugovor o kupoprodaji nekretnine kojim je drugotuženik kupio nekretninu k. č. br. [katastarska čestica]/G, kuća i dvor površine 320m2, k. o. [katastarska općina],

- da je predmetni ugovor sklopljen u formi javnobilježničkog akta,

- da je tužitelj bio jedan od ponuđača za kupnju predmetne nekretnine,

- da je rješenjem Općinskog suda u Zagrebu posl.br. R1-1377/03 od **.**.2006. ŽL oduzeta poslovna sposobnost,

- da je rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Črnomerec, od 23. svibnja 2013. skrbniku ŽL, ŠL dano odobrenje da u njezino ime i za njezin račun sklopi predmetni ugovor o prodaji nekretnine,

- da je tužitelj u upravnom postupku i pred upravnim sudom bez uspjeha osporavao pravilnost i zakonitost rješenja Centra za socijalnu skrb Zagreb, podružnica Črnomerec od 23. svibnja 2013. te je isto rješenje postalo konačno i pravomoćno.

12. Imajući u vidu prethodna utvrđenja, a posebice cijeneći da je skrbniku prodavateljice ŽL kao osobi lišene poslovne sposobnost konačnim i pravomoćnim rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec, odobreno sklapanje predmetnog ugovora o prodaji nekretnine, rvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije dokazao razlog ništetnosti predmetnog ugovora na koji se poziva u tužbi u vidu poslovne nesposobnosti prodavateljice ŽL. Također, prvostupanjski sud zaključuje da se tužitelj neosnovano poziva na izostanak oznake katastarske općine u ugovoru kao razlog ništetnosti, s obzirom da je u samom ugovoru navedena k. o. [katastarska općina] u kojoj se nalazi predmetna nekretnina.

13. Stoga, prvostupanjski sud pozivom na čl. 221.a ZPP-a odbija tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora kao neosnovan.

14. U odnosu na tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva ŽL na predmetnoj nekretnini i upis tog prava u zemljišne knjige, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nema pravnog interesa za postavljanje takvog zahtjeva pa u tom dijelu pozivom na čl. 288.st.2. ZPP-a odbacuje tužbu.

15. Odluku o troškovima postupka prvostupanjski sud temelji na čl. 154. st. 1. ZPP-a pa nalaže tužitelju da naknadi tuženicima troškove postupka, odmjerene prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (“Narodne novine” broj 138/23., dalje: Tarifa).

16. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio odlučne činjenice.

17. Naime, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je TL kao skrbnik ŽL imao potrebno prethodno odobrenje za sklapanje predmetnog ugovora u njezino ime i za njezin račun. Naime, konačnim i pravomoćnim rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec, od 23. svibnja 2013. odobreno je ZL kao skrbniku ŽL da sklopi predmetni ugovor o prodaji nekretnine u skladu sa čl. 186. st.1. toč.1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13., 75/14., 5/15., 103/15., dalje:Obz/03) koji je bio na snazi u vrijeme donošenja tog rješenja, a kojim je propisano da skrbnik može uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine.

17.1. Žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva na njegovo legitimno očekivanje da će u upravnom postupku poništiti predmetno rješenje nisu od utjecaja na utvrđenje o postojanju potrebnog odobrenja za sklapanje ugovora. To iz razloga jer tužitelj nije uspio osporiti zakonitost donesenog rješenja te je isto postalo konačno i pravomoćno, slijedom čega je sud suprotno žalbenim navodima na temelju čl. 12. st.1. ZPP-a u ovom postupku vezan za tu pravomoćnu odluku upravnog tijela i nije ovlašten istu preispitivati u parničnom postupku.

17.2. Nadalje, žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva da sud nije izvršio uvid u spis predmeta Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec u kojem je doneseno predmetno rješenje nisu osnovani, budući da iz stanja spisa ovog predmeta proizlazi da je istom priložena preslika predmetnog spisa Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec (list 50-51) i da je sud izveo dokaz uvidom i čitanjem isprava priloženih tom spisu na ročištu za glavnu raspravu 2. lipnja 2025. (list 251), između ostalog i čitanjem predmetnog rješenja.

17.3. Žalbeni navodi kojima tužitelj upire na postojanje dva rješenja o odobrenju (iz 2012. i 2013.) nisu od utjecaja na pravilnost utvrđenih činjenica, budući da je riječ o različitim rješenjima, naime rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec od 18. srpnja 2012. skrbniku ŽL dano odobrenje za sklapanje ugovora o posredovanju za prodaju nekretnine sa agencijom za promet nekretnina B.E.T., dok mu je rješenjem od 23. svibnja 2013. dano odobrenje za sklapanje predmetnog ugovora.

17.4. Konačno, žalbeni navodi kojima tužitelj upire na propust suda da izvede dokaze koje je prihvatio na pripremnom ročištu i dokaze iz podneska tužitelja od 30. ožujka 2025. te da ponovno otvori glavnu raspravu radi izvođenja dokaza sukladno prijedlogu tužitelja iz podneska od 1. srpnja 2025. nisu osnovani. To iz razloga jer je sud izveo dokaze prihvaćene na pripremnom ročištu, dok je na temelju čl. 220.st.2. ZPP-a pravilno odbio ostale dokazne prijedloge tužitelja kao nepotrebne te pravilno odlučio ponovno ne otvarati glavnu raspravu s obzirom da su sve odlučne činjenice tijekom postupka već bile utvrđene pa nisu bile ispunjene pretpostavke iz čl. 305. ZPP-a za ponovno otvaranje glavne rasprave.

18. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

19. Prema odredbi čl. 18. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje:ZOO), poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjima volje stvarati pravne učinke, dok prema st. 4. istoga članka umjesto osobe koja nema poslovnu sposobnost očitovat će svoju volju njezin zakonski zastupnik ili skrbnik.

19.1. Odredbom čl. 322. st.1. ZOO-a propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

19.2. Prema odredbi čl. 186. st.1.toč.1.Obz/03 skrbnik može uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine.

20. Sukladno navedenim zakonskim odredbama pravni posao kojim se otuđuje nekretnina osobe koja je lišena poslovne sposobnosti valjan je ukoliko skrbnik te osobe ima prethodno odobrenje centra za socijalni rad za sklapanje tog pravnog posla.

21. U konkretnom slučaju, pri utvrđenju da je prethodno sklapanju predmetnog ugovora o prodaji nekretnine konačnim i pravomoćnim rješenjem Centra za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Črnomerec od 23. svibnja 2013., skrbniku ŽL kao prodavateljice dano odobrenje za sklapanje tog ugovora, predmetni ugovor sklopljen je u skladu sa čl. 18.st.4. ZOO-a i čl. 186.st.1.toč.1. Obz-a, pa okolnost da je ŽL u vrijeme sklapanja ugovora bila lišena poslovne sposobnosti ne čini ugovor protivan prisilnim propisima i kao takav ništetnim u smislu čl. 322. st.1. ZOO-a. Stoga je pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo odbiti tužbeni zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovora kao neosnovan, kako je to odlučeno pobijanom presudom.

22. Žalbeni navodi kojima se tužitelj poziva na nepostojanje tabularne izjave u formi javnobilježničkog akta kao razlog ništetnosti predstavljaju nove činjenice koje se sukladno čl. 352. st.1. ZPP-a ne mogu s uspjehom iznositi tek u žalbi. Podredno, riječ je o razlogu koji ugovor ne čini ništetnim u smislu čl. 322. st.1. ZOO-a.

23. U odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva ŽL na predmetnoj nekretnini uz upis toga prava u zemljišne knjige i istovremeno brisanje prava vlasništva drugotuženika, valja reći da je očito riječ o zahtjevu kojim tužitelj traži uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja kao posljedicu ništetnosti ugovora, iako sam tužbeni zahtjev nije izrijekom na taj način postavljen. Stoga, budući da predmetni ugovor nije ništetan, to je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 323. st.1. ZOO-a kojim je propisano da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje, valjalo odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu, međutim kako je odbacivanje tužbe povoljnije za tužitelja, primjenom čl. 374. ZPP-a pobijano rješenje u tom dijelu nije izmijenjeno.

24. Žalbeni navodi tužitelja kojima se poziva na povredu prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st.1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.; u daljnjem tekstu: Konvencija) nisu osnovani, budući da je suprotno žalbenim navodima u ovom predmetu sudio neovisan i nepristran sud (točka 6. ove odluke) te je tužitelju bilo omogućeno da iznosi činjenice i predlaže dokaze i na taj način ravnopravno sudjeluje u postupku, a prvostupanjski sud je dao relevantne i dostatne razloge za svoju odluku.

25. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom materijalnog prava.

26. Neosnovano prvotuženica žalbom osporava pravilnost primjene materijalnog prava navodeći da je prvostupanjski sud povodom njezina prigovora pogrešno utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.0001,00 kuna i shodno istoj odmjerio troškove postupka. Naime, u konkretnom slučaju predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje ništetnosti ugovora o prodaji nekretnine i posljedično uspostava ranijeg zemljišno knjižnog stanja pa je prvostupanjski sud na temelju čl. 40.st.2. i 3. ZPP-a pravilno utvrdio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.0001,00 kuna kako je naznačena u tužbi. Tako utvrđena vrijednost predmeta spora u skladu je i sa odredbom čl. 27. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95., 57/96., 137/02., 26/03., 125/11., 112/12., 157/13., 110/15., 118/18., dalje:ZSP/95) koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, a prema kojoj u parnicama u kojima je predmet spora izvršenje kakve radnje, trpljenja, nečinjenja ili izjava volje ili utvrđivanje postojanja ili nepostojanja određenog prava ili pravnog odnosa ili utvrđivanje istinitosti ili neistinitosti neke isprave, kao vrijednost predmeta spora uzima se iznos koji je tužitelj naznačio u tužbi, ali ne manji od 10.000,00 kuna.

26.1. Pri tome, žalbeni navodi kojima se prvotuženica poziva da je vrijednost predmeta spora valjalo utvrditi u visini vrijednosti predmetne nekretnine u iznosu od 68.000,00 eura, nisu osnovani, s obzirom da predmet tužbenog zahtjeva nije utvrđenje prava vlasništva na nekretnini već ništetnost ugovora pa u primjenu ne dolazi odredba čl. 26. ZSP/03 prema kojoj se vrijednost predmeta spora u vlasničkim sporovima o nekretninama određuje se prema tržišnoj vrijednosti nekretnine. Također, sudska praksa na koju se poziva prvotuženica nije usporediva budući da je u tim predmetima riječ o vlasničkim sporovima, što u ovom predmetu nije slučaj.

27. Iz navedenih razloga primjenom čl. 368. st. 1. i čl. 380.toč.2. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 21. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić-Margan