Republika Hrvatska
Županijski sud u Velikoj Gorici
Ulica Hrvatske bratske zajednice
Poslovni broj Gž-566/2025-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Božidara Horvata člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Konjuška d.o.o., OIB: 97701706060, Primošten Burnji, Draga 1/f, kojeg zastupa punomoćnica Dragica Juras, odvjetnica u Šibeniku, protiv tuženika ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Puljić, odvjetnik u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Povrv-1578/2015 od 8. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 28. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Konjuška d.o.o. kao neosnovana te potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Povrv-1578/2015 od 8. travnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja da se održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Alise Kale u Šibeniku, poslovni broj Ovrv-345/15-2 od 9. prosinca 2015. u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da tužitelju isplati tražbinu u iznosu od 33.595,46 eura sa zateznim kamatama koje teku od 13. studenoga 2015. do isplate (točka I. izreke) i naloženo je tužitelju da nadoknadi tuženiku troškove postupka u iznosu 14.000,00 eura (točka II. izreke).
2. Tužitelj je podnio žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP). Predlaže preinačiti pobijanu presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tužitelja nije osnovana.
5. Nisu osnovani žalbeni navodi tužitelja da je počinjena bitna povreda bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Suprotno navodima tužitelja pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama koje imaju podlogu u izvedenim dokazima te se presuda može ispitati. Iz navoda žalbe proizlazi da tužitelj kroz ovaj žalbeni razlog zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda o neosnovanosti zahtjeva za isplatu naknade za korištenje nekretnine. Navodi kojima žalitelj osporava ili problematizira utvrđenja na kojima prvostupanjski sud temelji osporenu presudu u biti su prigovori činjenične naravi kojima žalitelj iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka. Time što žalitelj ocjenom dokaza odlučnim za odluku nije zadovoljan i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim trebalo prihvatiti samo ono što on tvrdi i njegovo tumačenje odlučnog i istinitog, prvostupanjski sud nije povrijedio niti jedno žaliteljevo pravo. Isto tako, to što su u postupku činjenice utvrđene tako da su na temelju njih tužiteljeve tvrdnje ocijenjene neosnovanim ne može dobiti značaj postupovne povrede iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
6. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio druge bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.
7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se u cijelosti održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javne bilježnice Alise Kale u Šibeniku poslovni broj Ovrv- 345/15-2 od 9. prosinca 2015. kojim je naloženo tuženiku da isplati tužitelju naknadu za korištenje nekretnine – Etaža 1. prvi kat, kat. čest. [katastarska čestica] ZGR, kuća površine 92 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za razdoblje 1. listopada 2012. - 31. prosinca 2014. u iznosu 33.595,46 eura sa zateznim kamatama tekućim od 13. studenoga 2015. do isplate.
8. Nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.
9. Tako je prvostupanjski sud utvrdio:
- da su tužitelj i tuženik 18. veljače 2010. sklopili Predugovor o kupoprodaji nekretnine kojim je tužitelj kao prodavatelj prodao prvi kat kuće – čest. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] tuženiku kao kupcu za ugovorenu cijenu od 130.000,00 eura po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja,
- da je tuženik kao kupac 25. travnja 2004. isplatio dio kupoprodajne cijene u iznosu od 70.000,00 eura, dok je isplata preostalog iznosa od 60.000,00 eura uvjetovana time da tužitelj ishodi brisanje prava zaloga upisanog u korist Hypo Alpe-Adria- Bank i brisanje zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine do pravomoćnog okončanja postupka P-1911/07 koji se vodi kod Općinskog suda u Šibeniku,
- da je tuženik u poštenom posjedu nekretnine voljom tužitelja kao prodavatelja te na temelju Predugovora o kupoprodaji nekretnine od 18. veljače 2010.,
- da se tuženik upisao kao vlasnik predmetne nekretnine na prvom katu – suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-3) nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površina 92 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2640/2015-18 od 31. prosinca 2018. i rješenja o ispravku presude poslovni broj P-707/2021-40 od dana 22. ožujka 2023.
10. Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj i tuženik nisu sklopili ugovor ili dogovorili obveznopravni odnos zakupa za predmetnu nekretninu za razdoblje dok se ne isplati cjelokupna kupoprodajna cijena, pa da time tužitelj nije ovlašten tražiti isplatu iznosa zakupnine zbog čega je odbio tužiteljev tužbeni zahtjev.
11. U odnosu na primjenu materijalnog prava valja reći da se u okolnostima konkretnog slučaja kada tužitelj traži naknadu za korištenje nekretnine (što jasno proizlazi iz naznake na vjerodostojnoj ispravi – računu br. 10014/01/02 od 28. listopada 2015.) trebaju primijeniti članci 164. i 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17. – dalje: ZVDSP) uz razlikovanje poštenog od nepoštenog posjednika, a budući tužitelj nije niti tvrdio da traži isplatu zakupnine.
12. Prema članku 164. stavak 1. ZVDSP-a pošteni posjednik tuđe stvari koju nema pravo posjedovati mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi, ali nije dužan dati naknadu za to što ju je upotrebljavao. Ako je posjednik nepošten, on mora predati vlasniku stvar te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojeg posjedovanja (članak 165. stavak 1. ZVDSP-a).
13. U ovom postupku nije sporno da tužitelj potražuje naknadu za korištenje nekretnine, dakle stvari kod koje je moguć povrat vlasniku, odnosno da se radi o stvari koja nije potrošena uporabom od strane tuženika. Prema tome, na konkretan pravni odnos stranaka valja primijeniti citirane odredbe ZVDSP-a (ovakvo pravno shvaćanje zauzeto je na trećoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda održanoj 14. studenoga 2013. broj Su-IV-127/13-8).
14. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je tuženik kroz utuženo razdoblje (1. listopada 2012. – 31. prosinca 2014.) bio u posjedu stana kao pošteni posjednik koji posjed je stekao voljom tužitelja i činjenicom da je 18. veljače 2010. sklopljen Predugovor o kupoprodaji nekretnine kojim je u članku 4. utvrđeno da se tuženik već nalazi u posjedu. Da je tuženik u poštenom posjedu proizlazi i iz pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-731/2017 od 31. listopada 2017. (ranije: P-2608/2015) kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da mu preda u posjed predmetnu nekretninu. Također je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1429/12 od 16. travnja 2015. odbijen tužitelj sa zahtjevom da se utvrdi da ga je tuženik smetao u posjedu ove nekretnine, a kako je to sve pravilno utvrdio prvostupanjski sud.
15. U odnosu na žalbene navode tužitelja da tuženik do danas nije u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu, da je u međuvremenu došlo do promjene vlasništva tužitelja i promjene u vodećoj strukturi tužitelja te da je neživotno da bi jedno trgovačko društvo dozvolilo da se njegova nekretnina koristi bez ikakve naknade, valja odgovoriti da navedeno nije od relevantnog značaja za ovu pravnu stvar jer, kako je to već rečeno, odlučno je bilo utvrditi je li tuženik u poštenom posjedu, a kako je tu činjenicu prvostupanjski sud utvrdio i za to dao jasne i odlučne razloge za što nije bilo potrebe izvesti dokaz saslušanjem stranaka, to su žalbeni navodi tužitelja u cijelosti neosnovani.
16. Dakle, uz pravilnu primjenu materijalnog prava iz članka 165. stavak 2. ZVDSP-a, valjalo je odlučiti na jednaki način odnosno ukinuti platni nalog sadržan u rješenju u ovrsi javne bilježnice Alise Kale u Šibeniku, poslovni broj Ovrv-345/15-2 od 9. prosinca 2015. i odbiti zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 33.595,46 eura sa zateznim kamatama tekućim od 13. studenoga 2015. do isplate.
17. U odnosu na troškove postupka ističe se da prema članku 365. stavak 2. ZPP- a drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a budući tužitelj određeno ne pobija prvostupanjsku odluku o visini troškova postupka, to glede visine odluka o troškovima nije ispitivana.
18. Slijedom navedenoga, a na temelju članka 368. stavak 1. i 2. ZPP-a, valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Velikoj Gorici 28. siječnja 2026.
Predsjednik vijeća
Nikola Ramušćak
