REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI – POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj Ovr-1328/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli – Pola, po sucu Heleni Božović Sladaković kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudske savjetnice Katarine Licardo, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja ZZ iz [adresa], s prebivalištem na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Diana Angelini, odvjetnica u Puli sa sjedištem na adresi [adresa], protiv protivnika osiguranja ĐZ iz [adresa] (7944 ZZ) u Kraljevini Nizozemskoj, s prebivalištem na adresi [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine, 21. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se, kao neosnovan, prijedlog predlagatelja osiguranja ZZ od 22. prosinca 2025. za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine koji glasi:

„I. Radi osiguranja novčane tražbine ZZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] protiv ĐZ, iz [adresa], 7944 ZZ Meppel OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate u visini od 33.026,17 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, određuje se

privremena mjera

– zabranom banci da DZ, iz [adresa], 7944 ZZ Meppel OIB: [osobni identifikacijski broj], ili trećoj osobi po nalogu protivnika, isplati na račun protivnika osiguranja novčani iznos od 33.026,17 € uvećan za eventualnu kamatu,

kao i

– nalogom Financijskoj agenciji da po svim računima koji se vode pod osobnim identifikacijskim brojem protivnika zabrani isplatu novčanog iznosa od 33.026,17 € uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječanj, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpanj te godine.

II. Ova privremena mjera trajat će do proteka petnaest dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.

III. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

IV. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u roku od 15 dana uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja se od dospijeća teče po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotna poena .“

Obrazloženje

1. Predlagatelj je ovome sudu 22. prosinca 2025. podnio prijedlog radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere u kojem navodi da se pred ovim sudom pod poslovnim brojem P-280/2025 vodi postupak radi utvrđenja ugovora o doživotnom uzdržavanju raskinutim, odnosno radi raskida tog ugovora kojeg je protivnik osiguranja kao davatelj uzdržavanja sklopio s predlagateljevim pokojnim ocem PZ kao primateljem uzdržavanja. Pojašnjava da se u odredbi članka 3. ugovora o doživotnom uzdržavanju navode obveze davatelja uzdržavanja, pa tako i da je davatelj uzdržavanja dužan doživotno uzdržavati i u svim potrebama pomagati te zadovoljavati životne potrebe primatelja uzdržavanja, osigurati mu pomoć u prehrani, odjeći i obući, osigurati mu svu potrebnu njegu i brigu o zdravlju, redovite posjete liječniku, a u slučaju bolesti i liječenje, pomagati mu u snošenju troškova liječenja, uključivši i bolničke troškove, potom, osigurati mu snošenje troškova režija, a nakon smrti trošak pogreba uz pokop prema mjesnim običajima, te do smrti primatelja uzdržavanja mjesečno mu plaćati iznos od 200,00 EUR. Odredbom članka 7. ugovora propisano je da će se u slučaju da davatelj uzdržavanja ne izvršava obveze iz odredbe članka 3. ugovora taj ugovor smatrati raskinutim, pa u tom pravcu dalje navodi da se protivnik osiguranja nije brinuo o njegovom ocu, koji je inače bio teški srčani bolesnik s potrebom redovite konzumacije lijekova i liječničkih kontrola, da je njegov otac 30. travnja 2025. primljen u Opću bolnicu Pula u teškom zdravstvenom stanju, da prema informacijama iz bolnice on nije koristio terapiju za srce određeno vrijeme te da je po prijemu u bolnicu bio sav otečen, kao i prilično zapušten. Čisto rublje i potrebne higijenske potrepštine donijeli su mu on i njegova supruga (nevjesta od predlagateljevog pokojnog oca), dok s druge strane protivnik osiguranja nekoliko dana nije niti znao da je pokojni PZ hospitaliziran, mada je kasnije stigao u [adresa] i ovdje se zadržao nekoliko dana. Navodi i da je pokojni PZ **.**.2025. iz Opće bolnice Pula premješten u pazinski hospicij, a i tamo mu je predlagatelj sa suprugom odnio stvari za osobnu higijenu budući da mu je koža bila vrlo suha i nadražena od ležanja. Tom je prilikom saznao i da su djelatnici hospicija u više navrata pokušali stupiti u kontakt s protivnikom osiguranja, no bezuspješno. Smatra da sve navedene okolnosti ukazuju na nepoštivanje odredbi ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa je pred ovim sudom pokrenuo ranije spomenuti parnični postupak. Predlagatelj osiguranja dalje navodi da se iza njegovog pokojnog oca PZ pred vršiteljem dužnosti javnog bilježnika Gorane Savčić pod poslovnim brojem O- 718/2025, UPP-OS-O-79/2025 vodi ostavinski postupak te da ostavinsku masu među ostalim čine ostaviteljeva novčana sredstva u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb u ukupnom iznosu od 33.026,17 EUR. Međutim kako su i novčana sredstva predmet osporavanog ugovora o doživotnom uzdržavanju postoji izvjesna opasnost da će protivnik osiguranja taj ugovor predočiti Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb i zahtijevati isplatu na svoj račun, kao što je na svoje ime izvršio i prijenos prava vlasništva stana. K tome protivnik osiguranja ima prebivalište u [adresa], a nije poznato je li hrvatski državljanin ili stranac. On u Republici Hrvatskoj nema nikakve imovine osim stana koji je predmet parničnog postupka koji se kod ovoga suda vodi pod poslovnim brojem P-280/2025, a za slučaj da predlagatelj uspije u tom sporu protivnik osiguranja će ostati bez prava vlasništva stana i s obvezom povrata iznosa od 33.026,17 EUR zajedno sa zateznim kamatama. Navodi i da protivnik osiguranja u Republici Hrvatskoj neće imati drugu imovinu iz koje će se predlagatelj moći prisilno naplatiti te da se opasnost iz odredbe članka 344. stavka 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. – Odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: OZ) presumira ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu, što je ovdje slučaj. S druge strane smatra da je ispunjen uvjet i iz odredbe članka 344. stavka 2. OZ-a prema kojoj niti ne mora dokazivati opasnost te da je u tom pravcu učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samu neznatnu štetu, budući da bi u njegovu imovinu na temelju osporenog ugovora o uzdržavanju ušla novčana sredstva koja mu nisu značajna za egzistenciju. Slijedom navedenoga predlaže odrediti privremenu mjeru na način kako je to navedeno u izreci rješenja te naložiti protivniku da mu u roku od 15 dana naknadi troškove ovog postupka osiguranja u iznosu od 688,36 EUR zajedno sa zateznim kamatama.

2. Radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari pročitani su zapisnik s ostavinske rasprave od 18. prosinca 2025. (list 6 spisa) i potvrda Zagrebačke banke d.d. Zagreb od 24. lipnja 2025. (list 7 spisa) te je izvršen uvid u parnični spis poslovni broj P- 280/2025.

3. Privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti pod pretpostavkom da su učinjeni vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati (odredba članka 344. stavka 1. OZ-a).

3.1. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, a smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (odredba članka 344. stavaka 2. i 3. OZ-a).

4. Prijedlog nije osnovan.

5. Prije svega valja reći da je opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana kao subjektivna opasnost koja se sastoji u aktivnom djelovanju protivnika osiguranja na sprječavanju ili otežavanju ostvarivanja novčane tražbine, a tvrdnju da protivnik osiguranja već poduzima ili da bi u tom pravcu tek mogao poduzeti ugrožavajuću radnju predlagatelj je dužan potkrijepiti u zakonom propisanom stupnju vjerojatnosti, kao i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežavanju naplate njegove tražbine. U konkretnom se slučaju postojanje takve opasnosti ne obrazlaže već se prijedlog u pretežitoj mjeri zasniva na tvrdnji da se tražbina ima ostvariti u inozemstvu pa da se opasnost iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a pretpostavlja. Međutim u tom je slučaju predlagatelj morao učiniti vjerojatnim da protivnik osiguranja imovinu na kojoj bi se radi prisilnog ostvarenja tražbine mogla provesti ovrha ima isključivo u inozemstvu te da u Republici Hrvatskoj neće imati imovinu iz koje bi se ona mogla namiriti. Osim što tvrdnja o nepostojanju imovine na području Republike Hrvatske izuzev nekretnine koju je stekao na temelju osporavanog ugovora o doživotnom uzdržavanju ničime nije potkrijepljena (primjerice odgovarajućim potvrdama Financijske agencije o otvorenim računima, Ministarstva unutarnjih poslova o vozilima i vlasnicima vozila iz evidencije registriranih i označenih vozila, Zemljišnoknjižnih odjela i slično), sama činjenica da je protivnik osiguranja osoba s prebivalištem u [adresa] (koji podatak proizlazi iz priloženog spisa poslovni broj P- 280/2025) ne oslobađa ga dužnosti dokazivanja opasnosti iz odredbe članka 344. stavka 1. OZ-a jer je riječ o prebivalištu u državi članici Europske unije, pa bi se tumačenjem inozemstva na način na koji se to predlaže protivnika osiguranja dovelo u nepovoljniji pravni položaj u odnosu na osobe koje imaju prebivalište u [adresa], a k tome postavši članicom Europske unije Republika Hrvatska je u nacionalno zakonodavstvo implementirala pravnu stečevinu Europske unije kojim je njezinim državljanima, pa tako i dakle državljanima Republike Hrvatske, olakšano i u velikoj mjeri izjednačeno ostvarivanje prava na razini cjelokupne Unije. Dakle, Kraljevina Nizozemska ne smatra se inozemstvom u smislu odredbe članka 344. stavka 3. OZ-a jer bi se predlagatelj doveo u povoljniji, a protivnik osiguranja u nepovoljniji položaj od ostalih osoba na koje se primjenjuju mjerodavne odredbe OZ- a. Predlagatelj također navodi da mu nije poznato je li protivnik osiguranja hrvatski državljanin ili stranac, iako je tužbi sadržanoj u parničnom spisu poslovni broj P- 280/2025 priložio ugovor o doživotnom uzdržavanju iz kojeg proizlazi da je državljanin Kraljevine Nizozemske, međutim niti na toj okolnosti nije moguće temeljiti odluku jer bi to bilo protivno zabrani diskriminacije na temelju državljanstva iz odredbe članka 18. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Službeni list Europske unije“ broj 115/49.), kojeg se Republika Hrvatska Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 2/12., 5/13. i 9/13.) obvezala poštivati. Konačno u prijedlogu se navodi, a to proizlazi iz priložene potvrde Zagrebačke banke d.d. Zagreb, da su bankovni računi predlagateljevog oca PZ u toj banci i dalje otvoreni te da se na njima još uvijek nalaze novčana sredstva u ukupnom iznosu od 33.026,17 EUR (26.383,91 EUR na tekućem računu u eurima i 6.642,26 EUR na multivalutnom tekućem računu) – međutim privremenom se mjerom suštinski predlaže uopćeno odrediti generalnu zabranu bankama i Financijskoj agenciji da po svim računima koji se vode pod osobnim identifikacijskim brojem protivnika osiguranja zabrani isplatu iznosa od 33.026,17 EUR, a ne isključivo Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa se ne može prihvatiti zaključak da bi tako određenom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

6. Osim toga u pogledu vjerojatnosti postojanja novčane tražbine predlagatelj osiguranja se u prijedlogu poziva na parnični postupak koji se kod ovoga suda vodi radi utvrđenja da je ugovor o doživotnom uzdržavanju raskinut (uz eventualno kumulirane tužbene zahtjeve na raskid, ništetnost odnosno pobojnost), što upućuje na zaključak da smatra da novčana sredstva o kojima se raspravlja u okviru ovog postupka zbog pravnog učinka takvog ugovora uopće ne predstavljaju ostavinsku imovinu njegovog pokojnog oca, međutim istodobno nedosljedno tvrdi, i to potkrjepljuje zapisnikom s ostavinske rasprave od 18. prosinca 2025., da su novčana sredstva zapravo utvrđena sastavnim dijelom ostavinske imovine (a ne proizlazi da bi njen sastav bio osporen, već samo valjanost ostaviteljeve oporuke), pa stoga i kraj činjenice da se novčana sredstva i dalje nalaze na ostaviteljevom bankovnom računu u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, nije posve jasno koju točno tražbinu smatra da ima, koje vrste, i po kojem osnovu.

7. Budući da predlagatelj osiguranja nije uspio sa svojim prijedlogom nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe članka 14. stavka 4. OZ-a prema kojoj bi imao pravo na naknadu troškova ovog postupka.

8. Slijedom svega navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Puli, 21. siječnja 2026.

Sudac

Helena Božović Sladaković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i za protivnu stranku (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju osiguranja putem punomoćnice

.