Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-892/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji tog suda Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, na temelju nacrta odluke kojeg je sastavila viša sudska savjetnica-specijalist KŠ, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HOCH BAU d.o.o. za građenje, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (Grad Split), zastupano po članu ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. predlagatelja osiguranja ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Jeri Matiću, odvjetniku u OD Matić & Poljak d.o.o., Ulica Domovinskog rata 61, protiv protivnika osiguranja ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Maro Konjuh, odvjetnik u Zagrebu, Palmotićeva 80, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1484/2025-7 od 23. rujna 2025., 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1484/2025-7 od 23. rujna 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod toč. I. izreke odbijen je prijedlog za određivanje privremene radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja podnesen 23. travnja 2025. kao neosnovan. Pod toč. II. izreke naloženo je predlagateljima solidarno naknaditi protivniku osiguranja trošak postupka u iznosu 7.830,00 eura, u roku 8 dana.

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji osiguranja zbog svih žalbenih razloga koje predviđa odredba iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP ) koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 155/23, dalje OZ). Predlažu da se pobijano rješenje ukine i vrati na ponovni postupak.

3. Protivnik osiguranja nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja predlagatelj osiguranja naveli su da je protivnik osiguranja osobno i kao odgovorna osoba unutar trgovačkih društava putem punomoćnika odvjetnika podnio prijedlog za donošenje privremene mjere Trgovačkom sudu u Splitu pod brojem R1-71/2024 koji je kasnije pravomoćno odbijen kao neosnovan te je istog dana podnio i prijedlog za zabilježbu postupka koja je provedena nad nekretninama u vlasništvu predlagatelja osiguranja pod brojem Z-30887/2024 pri Općinskom sudu u Splitu znajući da su prijedlozi neosnovani. Na taj način da je nanesena znatna imovinska šteta predlagateljima kao investitorima i sada vlasnika stanova u stambenog zgradi Z. U. [broj ZK uloška] [adresa], Stambena zgrada, [adresa], Stambena zgrada, [adresa] podzemna zgrada (opće) ukupno 2765 m2, budući su bili spriječeni sklopiti Ugovore o kupoprodaji s trećim osoba / kupcima radi pokrenutih postupka, a koja šteta je procijenjena u vrijednosti predmetnih nekretnina u iznosu od 350.000,00 eura. Nadalje, navodi da će mu bez predložene privremene mjere - zabrane otuđenja ili opterećenja nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja, zbog slučaja prezaduženja ili nesolventnosti protivnika osiguranja, biti znatno otežano naplata tražbine. Na prijedlog se očitovao protivnik osiguranja navodeći da potrebne pretpostavke za donošenje privremene mjere nisu dovedene niti na razinu pretpostavke. Navodi da je potpuno netočna tvrdnja predlagatelja osiguranja da je protivnik osiguranja osobno podnio navedeni prijedlog, budući isti djeluje isključivo kao direktor trgovačkog društva i da u konkretnom slučaju ne postoji niti štetna radnja niti štetnik te taj štetnik ni u kom slučaju ne može biti ovdje protivnik osiguranja osobno.

6. Prvostupanjski sud odbio je navedeni prijedlog za donošenje privremene mjere smatrajući da predlagatelji osiguranja nisu dostavili niti jedan dokaz o namjeravanoj prodaji i pregovorima oko sklapanja ugovora o prodaji stanova u nekretnini za koju su upisane zabilježbe, niti su dostaviti dokaz u čemu se konkretno sastoji izgubljena dobit. Također, da nisu dokazali u čemu se sastoji protupravnost postupanja protivnika osiguranja u nastanku štete te opasnosti da se ta šteta neće moći, odnosno da će se otežano naplatiti. Ističe se kako su trgovačka društva, dakle pravne osobe, odvojene od svog osnivača odnosno člana uprave ili direktora, a predlagatelji nisu naveli kakvim bi to postupcima protivnik osiguranja, kao fizička osoba, spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao.

7. U žalbi predlagatelji osiguranja ističu da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno pogrešno utvrdio da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim postojanje pretpostavki za donošenje predložene privremene mjere. Navode kako je zbog pravnih radnji protivnika osiguranja kao zz tvrtke nanesena štetu predlagateljima osiguranja jer su bili onemogućeni u prodaji a i raspolaganju svim vlasničkim pravima nad predmetnim nekretninama. Naime, da je općepoznata činjenica da nekretnine s vidljivim zabilježbama umanjuju njenu vrijednost i predstavljaju rizik za kupnju takvih nekretnina, a koje činjenice predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati u skladu s odredbama ZPP-a. Također, navodi da je pogrešna odluka o trošku postupka je sud u rješenju nije utvrdio koja je vrijednost predmeta spora niti je donio obrazloženje ili rješenje sukladno kojoj bi se smatrao opravdanim trošak po zastupanju odvjetnika prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

8. Zakonitost pobijanog rješenja i obrazloženje prvostupanjskog suda žalbenim navodima nije dovedeno u pitanje.

9. Privremena mjera se, prema odredbi čl. 341. st. 1. OZ-a, može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za osiguranje, sukladno odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila OZ-a o sredstvima i predmetu osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Odredbom čl. 344. OZ-a navedeno je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Navedene pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno.

11. Suprotno žalbenim navodima, i prema mišljenju ovog žalbenog suda, u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za određivanje regulacijske privremene mjere. Naime, privremene mjere su sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće ostvarenje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti ili koja je već donesena o glavnom pitanju (u glavnom postupku), dakle sredstva kojima bi se eliminirala ili umanjivala mogućnost sprječavanja ili otežavanja takvog ostvarenja. Drugim riječima, one su sredstva akcesornog, supsidijarnog i konzervacijskog karaktera u odnosu na meritorno suđenje.

12. Predlagatelji osim tvrdnji da im je nastala imovinska šteta ( na tu okolnost nisu ponuđeni nikakvi dokaze ) nadalje nisu učinili, niti u minimalnom stupnju, opasnost da bi bez predložene mjere protivnik osiguranja osujetio, spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine predlagatelja osiguranja. Same tvrdnje u tom smislu nisu dovoljne za donošenje drugačijeg zaključka prvostupanjskog suda kojeg u cijelosti prihvaća o ovaj žalbeni sud.

13. Dodatno obrazloženju prvostupanjskog suda, koje u cijelosti prihvaća i ovaj žalbeni sud, treba naglasiti i slijedeće. Predlagatelj osiguranja nije u prijedlogu za osiguranje naveo da je već pokrenuo ili da namjerava pokrenuti postupak radi ostvarenja svoje tražbine ( glavni postupak ) o kojem postupku, njegovom pokretanju i ishodu, ovisi opravdanje za donošenje predložene privremene mjere kao i njezino trajanje.

14. Neosnovani su i prigovori protiv odluke o trošku postupka koja se ispravno temelji na odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23., dalje: Tarifa) i čl. 154. i 155. ZPP-a. Vrijednost predmeta spora prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim navodima, pravilno utvrdio sukladno prijedlogu za osiguranje, upravo onako kako su to predlagatelji naznačili.

15. Zbog navedenog, prvostupanjski sud je, na temelju činjeničnih navoda iz prijedloga za osiguranje, pravilno ocijenio kako nisu ispunjene propisane pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere.

16. Stoga je, na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 20. siječnja 2026.

SUTKINJA

Dragica Samardžić