REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj 12. K-2156/2025-11

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu po sutkinji Martini Pamić uz sudjelovanje zapisničarke Anamarie Schmidt, u kaznenom predmetu protiv optuženog NG zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11., 144/11., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje KZ/11) povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj: KO-DO-1751/2025 od 2. prosinca 2025., nakon održane javne rasprave 9. siječnja 2026. i 20. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice općinske kaznene državne odvjetnice u Zagrebu Tene Filipović osobno, optuženog NG osobno uz branitelja po službenoj dužnosti Ivice Marinca, odvjetnika u Zagrebu, u prisutnosti svih objavio 20. siječnja 2026. i istog dana

p r e s u d i o  j e

I./ Na temelju članka 455. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP)

Optuženi NG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i EG, djevojački E, rođen **.**.1986. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojobravar, pismen sa završenom SSS, nezaposlen, oženjen (u tijeku je brakorazvodna parnica), otac troje maloljetne djece u dobi 10,9 i 5 godina, bez imovine, vojsku nije služio, bez vojnog čina, neodlikovan, kazneno neosuđivan, vodi se drugi kazneni postupak pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu, Odjelom za mladež,

k r i v  j e

što je:

10. listopada 2025., oko 09,00 sati, na dvorištu ispred obiteljske kuće u [adresa], u nakani da ustraši svoju majku EG, rekao joj: „Jebem ti majku, ubit ću te, zapaliti ću kuću“, nakon čega je EG s obje ruke gurnuo s leđa te se udaljio s navedene adrese, a koje njegove riječi i ponašanje su kod EG izazvale osjećaj straha za vlastiti život,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnju - opisano po članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11

Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11, optuženi NG se osuđuje na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 6 (ŠEST) MJESECI

Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom NG se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženi u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom NG se u izrečenu kaznu zatvora, u slučaju opoziva uvjetne osude, uračunava se vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 10. listopada 2025. do 20. siječnja 2026.

II./ Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom NG izriče se

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA

koja će se izvršavati u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, a može trajati do isteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, a najdulje dvije godine.

Na temelju članka 58. stavak 5. ZKP-a sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne optuženom koji bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena sigurnosnom mjerom izrečenom uz uvjetnu osudu.

III./ Na temelju članka 148. stavak 1. i 6. ZKP/08, optuženi se oslobađa od plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 kao i snašanja troškova na ime nagrade i nužnih izdataka postavljanog branitelja, te isti padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je 2. prosinca 2026. uvodno navedenu optužnicu protiv optuženog NG, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. KZ/11, počinjenog na štetu EG.

2. Pozvan da se očituje o tome kakav stav zauzima prema optužbi optuženi NG očitovao da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

3. U provedenom dokaznom postupku sud pročitao i razgledao dokaze u spisu i to: izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu sa lista 4 do 7 spisa, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola sa lista 8 spisa, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 10. listopada 2025. sa lista 9 do 12 spisa, zapisnik o ispitivanju svjedoka EG s dokaznog ročišta sa lista 80 spisa, psihijatrijski nalaz i mišljenje vještaka dr. med. Davora Zdunića sa lista 95 do 106 spisa te zdravstveni karton sa lista 108-121 spisa. Na raspravi održanoj 20. siječnja 2026. ispitan je svjedok TG. Na kraju dokaznog postupka ispitan je optuženi NG te je sud pročitao izvadak iz kaznene evidencije sa lista 137 spisa.

4. Nije bilo sporno da se događaj dogodio 10. listopada 2025., u jutarnjim satima na adresi stanovanja optuženog i oštećene, kao što nije sporno ni da je optuženi NG odgurnuo oštećenu EG što proizlazi kako iz obrane optuženog tako i iz iskaza svjedoka TG.

5. Sporno je bilo da li je optuženi izrekao prijeteće riječi oštećenoj EG kako mu se to stavlja na teret.

6. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, optuženi NG je naveo kako je taj dan imao dogovoren termin sa čovjekom vezano uz adaptaciju više stanova i to mu je bila dobra poslovna prilika. On se probudio i ujutro je vidio da mu majke nema kod kuće, a njegova djeca su spavala pa ih je probudio i rekao im da oni nazovu njegovu bivšu suprugu, svoju majku jer on ima određene mjere opreza prema istoj. Bio je nervozan jer je imao dogovor sa majkom da pričuva djecu i kada ju je nazvao istina je da joj je rekao riječi poput "krepaj" i "pička ti materina" i da više dođe na adresu kuće. Neovisno o njegovom dogovoru sa čovjekom glede posla djeca su trebala ostati kod njega na adresi. Kada se njegova majka pojavila kod kuće rekao joj je riječi, ali ne i ove za koje ga se tereti i pogotovo nije rekao da će zapaliti kuću nego da će zapaliti odavde. Nije mu jasno kako je njegov prijatelj protumačio te njegove riječi. Kako je majka stajala pored auta odgurnuo ju je kako bi mogao ući i upaliti ga i tada je odveo svoju djecu na adresu bivše supruge. Kada se vratio na adresu stanovanja policija je već bila pozvana i nije točno da bi se zaključavao u stan. U dobrim je odnosima sa majkom, ali tada je bio u nekakvom afektnom stanju jer vodi nekakvu čudnu brakorazvodnu parnicu sa bivšom suprugom, svjestan je da će morati plaćati alimentaciju, pa je sve to izrekao i postupao u afektu. Naveo je i kako u policiji nije iznosio svoju obranu, dok je na državnom odvjetništvu rekao sve što je i danas. Istina je da je svojoj majci rekao da crkne, da ista ima problema sa zdravljem, imala je operaciju organa i bolesna je. Kada je bio na slobodi o njoj se brinuo i vozio je k liječniku, kao i da obavlja kupnje. Kad god ima priliku brine se o svojoj djeci, oni dođu kod njega, brine se da ispunjavaju svoje školske obaveze, a njegova majka je za to vrijeme bila zadužena za kuhanje jer su njegova djeca često dolazila gladna kod njega i to kako iz škole tako i od njegove bivše supruge. Boji se za svoju djecu jer ona trenutno živi sa novim partnerom koji je egipćanin i to je razlog zašto se boji za svoju djecu. Svjedok TG je dužan njegovoj maci 5.000,00 eura, a njemu 1.000,00 eura i koliko mu je poznato on njima te novce nije vratio. Uvijek mu je pomagao i poslovno i prije nego li je završio u istražnom zatvoru. Kad god bi bio angažiran za neki posao, pomogao je i njemu da dobije posao i bavili su se hortikulturom. Motiv da iskazuje na način na koji je iskazivao vidi u činjenici da se optuženog zadrži u istražnom zatvoru, a da se njegovu majku izmanipulira da mu daje još novaca. Jako voli svoju majku i neovisno o činjenici što je posvojen, za istu smatra i da je najbolja baka. Također strah ga je da svjedok TG ne iskoristi njegovu majku vezano uz financijsku situaciju jer se isti mota oko nje. U tom smislu navodi da ima strah da jednog dana kada dođe na adresu stanovanja kuća njegove majke više neće biti njezina.

7. U dokaznom postupku je u svojstvu svjedoka ispitan TG, a uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedokinje EG, sa dokaznog ročišta pred sucem istrage Županijskog suda u Zagrebu 6. studenog 2025., kojom prilikom je koristila zakonsku mogućnost nesvjedočenja. Svjedok TG je na raspravi naveo u bitnome kako je toga dana došao kod optuženog doma i on se derao na svoju majku i u jednom trenutku ju je odgurnuo. Naveo je i kako poznaje optuženog i njegovu majku preko četiri godine jer da im djeca idu zajedno u vrtić i nikada ranije nije svjedočio sličnom događaju. Sjeća se da je to bilo možda unatrag dva mjeseca, ali se ne sjeća sa sigurnošću datuma, sjeća se da se optuženi nešto derao, da je bio ljut, da li zbog djece, da li zbog svoje žene, ali svjedok da ga nikada ranije nije vidio u takvom stanju. Na poseban upit suda da li se sjeća koje riječi je izgovarao optuženi svojoj majci, kada je ranije naveo da se derao, svjedok je odgovorio da se ne može sjetiti jer da je od tada prošlo dva mjeseca. Nakon što je svjedoku predočen dio iskaza od 20. listopada 2025. sa lista 88 spisa, u dijelu u kojem isti svjedoči o riječima koje je čuo da bi optuženi izrekao svojoj majci, odgovorio je kako se on toga ne sjeća ali ako je on tada to izgovorio i naveo u svom iskazu onda je to tako i bilo. Naveo je i kako se događaj o kojem je iskazivao dogodio ispred kuće EG i bilo je ujutro oko 9,10 ili 11 sati, a osim njih da misli da je bio prisutan i gospodin koji je u najmu, a i kako se događaj dogodio ispred dućana. Optuženi NG da je tada otišao sa navedene adrese jer je morao odvesti djecu bivšoj supruzi, a sa njegovom majkom i njim osobno da je u dobrim odnosima, da su kućni prijatelji.

8. Iz izvješća povodom nasilja u obitelji od 10. listopada 2025. proizlazi da je toga dana zatražena intervencija putem Operativno-komunikacijskog centra policije.

9. Proanaliziravši i ocijenivši sve provedene dokaze, svaki pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženi NG počinio kazneno djelo činjenično i pravno opisano kao u izreci presude. Naime, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi, s ciljem da ustraši EG, istoj rekao „Jebem ti majku, ubit ću te, zapaliti ću kuću“, nakon čega je EG s obje ruke gurnuo s leđa te se udaljio s navedene adrese. Da je tome tako, sud je utvrdio iz iskaza svjedoka TG, koji je na raspravi iskazivao suglasno kao prilikom ispitivanja pred policijskim istražiteljem, isti je naveo kako je došlo do uvreda, povišenih tonova i guranja EG od strane optuženog, dok je na raspravi ostao pri iskazu kada je svjedočio o riječima prijetećeg sadržaja. Navedeni svjedok je iskazivao i kako nikada ranije optuženi nije tako razgovarao niti se ponašao, a isti je upoznat i sa njegovim privatnim životom, glede djece i bivše supruge, što dodatno na sud odaje dojam da je iskaz navedenog svjedoka vjerodostojan, jer bi upravo iz bliskih odnosa navedeni svjedok mogao svjedočiti u korist optuženog, a u konkretnom slučaju nije. Sud smatra da je njegov iskaz istiniti i da se uistinu događaj dogodio onako kako je svjedok TG naveo, a što je i optuženom i stavljeno na teret. Nesporno je da su inkriminirane riječi po sadržaju objektivno prikladne izazvati osjećaj straha i uznemirenosti. One su usmjerene na usmrćenje, imale sadržaj i ozbiljnost, te bile djelotvorne u svom subjektivnom i objektivnom učinku. Prema iskazu svjedoka TG, riječi i ponašanje optuženog u bitnome su bile takve da su mogle, a to je optuženom bio i cilj, uznemiriti i ustrašiti žrtvu. Pri tome je irelevantno je li optuženi bio istinski spreman ostvariti ono čime je prijetio, već je važno tek da je svaka od njegovih prijetnji djelovala ozbiljno. Osim objektivnog obilježja kaznenog djela prijetnje, a to je ozbiljna prijetnja u konkretnom slučaju smrću, sud je nedvojbeno utvrdio kako se u ponašanju optuženog ostvarilo i objektivno obilježje da je prijetio majci, odnosno bliskoj osobi. Jednako tako je za naglasiti kako se kod kaznenog djela prijetnje ne traži ostvarenje prijetnje kao što nije odlučno jesu li prijeteće riječi izazvale osjećaj straha ili uznemirenosti, već je odlučno jesu li objektivno prikladne izazvati taj strah i uznemirenosti, a što sud smatra da riječi kako će nekoga ubiti jesu svakako podobne. Ovakvo postupanje optuženika sadržava obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11, jer se radilo o ozbiljnoj prijetnji smrću prema životu bliske osobe, te je takvim postupanjem optuženik ovo kazneno djelo počinio izravnom namjerom prvog stupnja.

10. U cijelosti su prihvaćeni kao istiniti i vjerodostojni pročitani pisani dokazi, s obzirom da tijekom postupka nije izveden ni jedan dokaz kojim bi oni bili dovedeni u sumnju. Iskaz TG sud je cijenio istinitim jer je iskazivao o događaju kojem je svjedočio pritom navodeći dinamiku istoga, što je sud cijenio životno logičnim i vjerodostojnim. Osim toga, sud je njezin iskaz cijenio vjerodostojnim jer je u skladu sa dijelom obrane optuženog koju je iznio u pogledu da je došlo do guranja žrtve i povišenih tonova. Sud je povjerovao obrani optuženog u nespornom dijelu, dok je glede spornog sud uvjerenja da je obrana usmjerena na umanjenje pa čak i na otklanjanje kaznene odgovornosti. Sud je nalaz i mišljenje vještaka cijenio vjerodostojnim jer je u cijelosti dan od strane stručnjaka na temelju pravila struke i stručnog znanja.

11. Iz svega naprijed navedenog proizlazi da su se u radnjama optuženika NG ispunila sva objektivna obilježja kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. KZ/11, a kako je kazneno djelo počinjeno na štetu majke EG time je ostvareno zakonsko obilježje bliske osobe, sukladno odredbi članka 87. stavka 9. KZ/11, dok je sud utvrdio na strani optuženog subjektivni element da je isti počinio kazneno djelo s oblikom krivnje koje se u kaznenom pravu zove izravna namjera prvog stupnja, kao što je to opisano prethodno u presudi.

12. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koja bi u odnosu na optuženog NG bila adekvatna njegovoj kaznenoj odgovornosti, sud je pošao od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja u smislu članka 47. KZ/11. Kao olakotno je optuženom NG cijenjena činjenica da je kazneno neosuđivan. Olakotnim je sud cijenio i činjenicu da je otac troje maloljetne djece te da je kazneno djelo počinio u stanju smanjene ubrojivosti. Otegotnih okolnosti sud na strani optuženog NG sud nije našao. Imajući u vidu značaj svih utvrđenih olakotnih okolnosti u odnosu na otegotne, sud je optuženog NG osudio na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, te mu je na temelju članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osude na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju šest mjeseci neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo te rok provjeravanja sud smatra u konkretnoj situaciji primjerenim za postizanje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Ono što sud smatra bitnim za naglasiti jest da je ovakvo postupanje optuženika za svaku osudu, kako moralnu tako i ljudsku, a posljedično i pravnu koja je i izrečena ovom presudom. No, isto tako očigledno je isti dobar otac, kojem je potrebna stručna pomoć. Duljina roka provjeravanja određena je cijeneći okolnosti počinjenja kaznenog djela, pa je ovako odmjeren rok provjeravanja, primjeren i potreban radi ostvarivanja svrhe kažnjavanja. Također će optuženom ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno da prilagodi svoje ponašanje društveno prihvatljivom. Stoga sud smatra da je kazna na koju je optuženi osuđen upravo primjerena svim okolnostima počinjenog djela. Navedenu vrstu i mjeru kazne sud je primijenio prema optuženom jer smatra da će se svrha postići kroz dulje vrijeme provjeravanja nego bezuvjetnom kaznom. To stoga, što je sud izrekao sigurnosnu mjeru optuženom, i to obveznog psihosocijalnog tretmana za vrijeme roka provjeravanja, u kojem će optuženom biti pružena podrška nadležnih tijela i ustanova i stručna pomoć u suzbijanju nasilnog ponašanja. Sud smatra kako je optuženom potrebno pružiti priliku uz podršku institucija kako bi mogao nastaviti život sa svim svojim kvalitetama, da se ispuni kao otac i iako ne više kao suprug, ali kao osoba na koju se majka zajedničke djece može osloniti u odgoju zajedničke djece. U slučaju opoziva kazne zatvora optuženom će se u izrečenu kaznu zatvora koju ima izvršiti uračunati svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom i to vrijeme uhićenja od 10. listopada 2025. do 20. siječnja 2026.

12.1. Također, sud smatra da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i izrečenom uvjetnom osudom, odnosnom opomenom njezina izvršenja. Osim toga, ovakva kazna će djelovati i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama, ovakvom će kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. Osim navedenog sud smatra kako cjelokupni događaj koji je rezultirao vođenjem ovog kaznenog postupka jesu problemi sa kojima se optuženi trenutno u svom životu susreće te isti se treba suzdržati od posezanja za nasiljem kao rješenjem problema, zbog čega je i optuženom izrekao rok provjeravanja od dvije godine jer sud smatra kako je isti primjeren svim okolnostima koje su utvrđene u ovom kaznenom postupku i vremenu da optuženi proradi na svom ponašanju i ponovno se uključi u društvo kao njegov punopravni član.

13. Kako iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra proizlazi da je optuženi NG shizoidno trajno izmijenjene strukture i dinamike osobnosti, a nije ovisnik o psihoaktivnim sredstvima, osim o duhanu, ali je sklon štetnoj uporabi alkoholnih pića i marihuane. Tempore criminis je u odnosu na inkriminaciju bio smanjeno ubrojiv, ali ne i u bitnom stupnju i to zbog odlučujućeg utjecaja i mentalnih i strukturalnih opisanih deficita u pretpostavljenoj i opisanoj situaciji kratko povišene steničke afektivnosti i u psihopatološkoj dinamici odnosa s majkom, odnosno usvojiteljice i nemilih događaja toga jutra, a ne njegove mentalne, kao i na njegove volje sposobnosti. Predlaže da mu se izrekne mjera sigurnosti obaveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. KZ/11, što je nužno radi otklanjanja opasnosti za počinjenjem novog kaznenog djela s obilježjima nasilja. S obzirom da je sud nedvojbeno utvrdio kako je optuženi počinio kazneno djelo s obilježjem nasilja te da postoji opasnost da će počiniti isto ili slično djelo sud je izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, koji će se izvršavati u zdravstvenoj ustanovi ili u pravnoj osobi ili kod fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilničkog ponašanja pod uvjetima određenim posebnim propisom, za vrijeme trajanja roka provjeravanja, a ne dulje od dvije godine. Optuženi je također upozoren da se uvjetna osuda može opozvati u slučaju neizvršavanja iste mjere.

14. Sud je optuženog NG oslobodio snašanja troškova kaznenog postupka, na temelju u izreci citiranih zakonskih članaka, uzimajući u obzir njegove imovinske prilike, da je otac troje maloljetne djece te da se nalazio preko tri mjeseca u istražnom zatvoru, bez realne mogućnosti za zaradom. Navedena odluka suda donesena je uzimajući u obzir i broj radnji poduzetih u ovom konkretnom kaznenom postupku.

U Zagrebu 20. siječnja 2026.

Sutkinja

Martina Pamić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i protivnu stranku, zbog podnošenja odgovora na žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1) OKDO Zagreb na broj KO-DO-1751/2025

2) Optuženi NG

3) Branitelj, odvjetnik Ivica Marinac

4) EG