REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1-821/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Lei Golomeić, u pravnoj stvari predlagatelja FG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan putem punomoćnika Matee Marije Jandras Crnalić, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protustranke EG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protustranke RG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, dana 20. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 12. prosinca 2025. kao neosnovan

Obrazloženje

1. Predlagatelj je dana 12. prosinca 2025. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da nekretnina koja je predmet diobe razvrgne geometrijskom diobom na način da predlagatelju FG pripadne u samovlasništvo novoformirana zk. čbr. [katastarska čestica], Oboj, stambena zgrada br. 37A, površine 81m2 i dvorište, površine 101m2, a da u korist pokojne MG i pokojnog LG novoformirana zk. čbr. [katastarska čestica], Oboj, kuća br. 37, površine 73m2 i dvorište, površine 98m2, sveukupne površine 171m2 svakoga u ½ dijela. Uz prijedlog je dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pokojne MG, rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog LG, zemljišnoknjižni izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i Prijavni list R.N. 69/17 kojim predlagatelj dokazuje da je moguća geometrijska dioba u ovome postupku.

2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

3. Tijekom postupka je utvrđeno:

- da je prijedlog podnesen u odnosu na zk. čbr. [katastarska čestica], oranica (gradilište) u Gornjem Bukovcu, površine 104 čhv upisana kao zk. tijelo A I (jedan) u društvenom vlasništvu na kojemu je sagrađena kuća u [adresa], u kopiji katastarskog plana označeno brojem I, tlocrtne površine 72 čm, i kuća u [adresa], u kopiji katastarskog plana označena brojem II, tlocrtne pvršine 73 čm, sagrađena na čkbr. [katastarska čestica] upisana kao zk.tijelo A II (dva) u suvlasništvu LG, [adresa], u ¼ dijela, AG, [adresa], u ¼ dijela i predlagatelja u 2/4 dijela upisana u zk.ul.

3439 k. o. [katastarska općina] (list 4 spisa)

- da je uvidom u Rješenje o nasljeđivanju, posl.br. O-74/08, UPP-OS-76/2008 od 18. lipnja 2008. vidljivo da u ostavinskom postupku iza pokojne ŠG nije ušla nekretnina koja je predmetom ovoga postupka, a da je u međuvremenu preminuo jedan od njezinih zakonskih nasljednika i to

LG

- da je u zemljišnoj knjizi upisana AG, [adresa] dok je u spis dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pokojne MG, [adresa]

- da je uvidom u Rješenje o nasljeđivanju, posl.br. O-774/2010, UPP-OS- 136/2010-5 od 1. prosinca 2010. vidljivo da ostavinskom postupku iza pokojne LG nije ušla nekretnina koja je predmetom ovoga postupka, a da su se u ostavinskom postupku jedan zakonski nasljednik odrekao nasljedstva u kojemu iz kojeg razloga se mora ponovno provesti ostavinska rasprava radi naknadno pronađene imovine

- da je prijedlogom predloženo da nakon diobe predlagatelju FG pripadne u samovlasništvo novoformirana zk. čbr. [katastarska čestica], Oboj, stambena zgrada br. 37A, površine 81m2 i dvorište, površine 101m2, a u korist pokojne MG i pokojnog LG novoformirana zk. čbr. [katastarska čestica], Oboj, kuća br. 37, površine 73m2 i dvorište, površine 98m2, sveukupne površine 171m2 svakoga u ½ dijela iz čega proizlazi da protustrankama u ovome postupku ne bi pripala ni jedna nekretnina nego pokojnim upisanim zemljišnoknjižnim vlasnicima

4. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj:

91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

5. Budući da iz stanja zemljišne knjige koja u ovome postupku predstavlja javnu ispravu čija se potpunost i istinitost presumira proizlazi da protustranke nisu suvlasnici nekretnine koja je predmet postupka, a da kao stranke u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine moraju biti navedeni svi zemljišnoknjižni (su)vlasnici, jer upravo odredba članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima daje isključivo pravo suvlasnicima na razvrgnuće suvlasničke zajednice, to je prijedlog predlagatelja valjalo odbiti kao neosnovan i riješiti kao u izreci. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranke (pasivno legitimirani pravni subjekti u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine. Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici. Zemljišnoknjižni suvlasnici su u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari pa se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina (pravno shvaćanje građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018.).

6. Ovaj sud smatra da osobe koje bi mogle biti eventualni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje bi mogle steći pravo vlasništva na nekretnini: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli jer je ta činjenica bitna za utvrđivanje načina diobe i snošenja troškova razvrgnuća (članak 50. i članka 54. ZV-a). Iz dostavljenih rješenja o nasljeđivanju proizlazi da predmetna nekretnina nije ušla u sastav ostavinske imovine iza pokojnog LG i MG iz kojeg razloga ista nisu mogla niti biti provedena u zemljišnoj knjizi, odnosno da predmetna nekretnina predstavlja naknadno pronađenu imovinu u kojoj bi ostavinski sud morao ponovno provesti ostavinsku raspravu u kojem postupku bi se tek utvrdilo tko su nasljednici, koliko je njihovo nasljedno pravo i tko će nakon pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka za naknadno pronađenu imovinu biti (su)vlasnik nekretnine koja je predmetom ovoga postupka. Zakon o nasljeđivanju u čl.234.st.1. (Narodne novine broj: 48/2003, 163/2003, 35/2005, 127/2013, 33/2015 i 14/2019 – ZN) propisuje da ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Iz navedene odredbe proizlazi da bi bilo nužno provesti postupak naknadno pronađene imovine iza pokojnog LG jer se u tome ostavinskom postupku jedan od nasljednika odrekao pravo na nasljedstvo, a ako se pronađe naknadno pronađena imovina ima zakonski nasljednik ima pravo ponovno dati nasljedničku izjavu na način da postane vlasnikom imovine koja nije prethodno raspoređena prvotnim rješenjem o nasljeđivanju. Nadalje potrebno je provesti postupak naknadno pronađene imovine iza pokojne MG u kojem bi se utvrdilo da li nekretnina koja je predmetom ovoga postupka predstavlja njezinu imovinu jer je u zemljišnoj knjizi uknjižena osoba sa drugim imenom i drugom adresom u odnosu na ostaviteljicu MG, odnosno da je u međuvremenu preminuo jedan od njezinih zakonskih nasljednika što upućuje da je potrebno ponovno utvrditi rodoslovlje i uzeti nasljedničke izjave osoba koje u tome postupku predstavljaju pokojnog LG nakon čega će se točno znati njihov nasljedni udio. Također upućuje se predlagatelj da kada je iza ostavitelja ostala naknadno pronađena imovina koja se sastoji od nekretnina da se postupak vodi po službenoj dužnosti, a da za pokretanje istoga može inicirati sam predlagatelj jer mu je ista procesna pretpostavka za pokretanje postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice. Tek nakon što se rješenja o naknadno pronađenoj imovini iza upisanih suvlasnika provedu u zemljišnoj knjizi, sud će znati tko su suvlasnici nekretnine (pasivno legitimirani za vođenje ovoga postupka) i koliki su točno njihovi suvlasnički dijelovi. Također cilj postupka razvrgnuća je donošenje odluke kojom prestaje suvlasnička zajednica između suvlasnika koji sudjeluju u postupku, a ne da pojedina nekretnina koja je predmet diobe pripadne umrlim osobama koje uopće ne mogu biti stranke postupka zbog nedostatka stranačke sposobnosti. Cilj postupka razvrgnuća je na temelju suvlasničkih udjela stranaka ispitati na koji način je moguća dioba nekretnine, a koliki suvlasnički udio bi mogle imati jednom protustranke za sada sud nije utvrđeno jer za sada nije proveden za to zakonom predviđen postupak.

7. Naime, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su)vlasništva u zemljišnu knjigu nakon što za to provedu zakonom propisane postupke kao što je u konkretnom slučaju postupak naknadno pronađene imovine iza upisanih suvlasnika, a to iz nekog razloga nije učinjeno prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi. Ovakvo stajalište suda u skladu je sa praksom Županijskog suda u Puli-Pola, Gž-34/2020 od 13. veljače 2020., Županijskog suda u Zadru, Gž-997/2017 od 30. travnja 2020., Županijskog suda u Rijeci, Gž-3668/2020 od 12. srpnja 2022., Županijskog suda u Karlovcu, Gž-151/2025 od 8. travnja 2025.

8. Valja napomenuti da je sud vodeći se načelom efikasnosti i svrsishodnosti rješenje donio temeljem odredbe čl. 14 st. 1 Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) rješenje donio bez dostave prijedloga na odgovor protustrankama. Naime ovdje je riječ o izvanparničnom postupku, a ne o parničnom pa se odredbe ZPP-a u izvanparničnom postupku ne primjenjuju automatizmom, nego shodno, na odgovarajući način, uvažavajući sustav i svrhu izvanparničnog postupka. Predmetno dostavljanje prijedloga bi samo protustrankama, ali i predlagatelju stvorilo nepotrebne troškove. Također dostavljanje prijedloga ne bi na bilo koji način utjecalo na odluku suda u ovoj pravnoj stvari jer kao što je naprijed iznijeto postupak razvrgnuća suvlasništva ne služi sređivanju zemljišnoknjižnog stanja, a niti isključuje potrebu da se ponekad prije njega mora provesti ostavinski postupak radi naknadno pronađene imovne. Upućuje se predlagatelj da je ovlašten podnijeti novi prijedlog u kojemu će pravilno naznačiti sve protustranke u ovome postupku kako bi se mogao provesti postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina nakon što protustranke budu uknjižene kao suvlasnici nekretnine.

9. S obzirom da protustranke nisu zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 20. siječnja 2026.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku