4-P Ob-208/2023-22

Z A P I S N I K

Sastavljen kod Općinskog suda u Sisku

dana 20. siječnja 2026. godine

PRISUTNI OD SUDA:

PRAVNA STVAR:

SUTKINJA: Nataša Ljuba-Čobanov

Tužitelj: EN

Tužena: ČN

ZAPISNIČAR: Tihana Žugaj

Radi: utvrđenja bračne stečevine

Sudac otvara glavnu raspravu u 9,00 sati i objavljuje predmet raspravljanja.

Rasprava nije javna:

Utvrđuje se da su pristupili:

za tužitelja: osobno

za tuženu: osobno i po pun. Hrvoje Milković, odvjetnik iz Siska

Utvrđuje se da tužitelj izjavljuje da će se danas na ročištu zastupati sam, ali da će ga i u nastavku postupka zastupati odvjetnik Mate Puljiz.

Tužitelj izjavljuje da ostaje kod tužbe.

Pun. tužene izjavljuje da ostaje kod datog odgovora na tužbu. Nadodaje da tužena u potpunosti osporava tužbene zahtjeve tužitelja.

Sud donosi

rješenje

Na današnjem ročištu saslušati će se tužitelj i tužena.

Prelazi se na saslušanje tužitelja.

TUŽITELJ EN: OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E, rođ. **.**.1986.živi u [adresa], komercijalist, propisno upozoren iskazuje:

Ja i supruga smo 2016. ili 2017.,. a tada smo imali dvoje zajedničke mlt. djece odlučili rješavati svoje stambeno pitanje te smo htjeli kupiti jednu konkretnu kuću. Međutim, tada je otac od tužene predložio da ne kupujemo tu kuću koja je na tržištu već da uzmemo kuću u kojoj je on jedan od suvlasnika s namjerom da nam svoj dio on daruje, a da ostale suvlasnike tetke Č i ŽN isplatim, a također i sada pok. stric BN koji je također bio suvlasnik. Inače kuća je bila devastirana i nije bila useljiva , a posljednje je u toj kući živjela prabaka od supruge do svoje smrti , a ona je umrla 2005. Izjavljujem da je u trenutku tog našeg dogovora suvlasništvo na toj nekretnini bilo takvo da su postojala 4 suvlasnika i to otac tužene, stric tužene, te dvije tetke od tužene. Meni je objašnjeno da su otac od tužene ĆN i njegova sestra Č tu nekretninu stekli u jednom suvlasničkom dijelu, mislim jedne trećine iza svog pok. oca nasljeđivanjem. Zapravo kada je umrla prabaka od tužene koja se zvala ZN iza nje su naslijedili tu kuću djeca od prabake i to BN, DN i unuka od prabake , a to je ŽN. Kada smo mi tako odlučili onda smo se dogovorili da će otac od tužene i stric od oca tužene darovati svoje suvlasničke dijelove, a ostale dvije suvlasnice Č i ŽN smo isplatili. Dalje izjavljujem na izričito pitanje kome je izvršeno darovanje ne samo pisano i formalno izjavljujem da su otac od tužene i stric od tužene predmetno darovanje izvršili isključivo tuženoj. SA Č i ŽN smo dogovorili da će i one darovati tuženoj svoje suvlasničke dijelove, međutim, zapravo one su primile za to darovanje novac. Svakoj sam dao 8000 kuna. Istog dana kada su ŽN i Č potpisale kod javnog bilježnika ugovor o darovanju ja sam izvršio tu isplatu. To davanje novca bilo je 2016. ili 2017. ne znam točno ne mogu se sjetiti.

Iznos od ukupno 16 tisuća kuna ( 2124 eura ) su izdvojeni iz iznosa koji sam ja dobio po osnovi kredita koji sam podigao u Privrednoj banci. Mislim da sam dobio ukupan iznos od 35 tisuća eura. Taj sam kredit podigao otprilike pola godine ili tri mjeseca prije i riječ je bila o brzom nenamjenskom kreditu za ciljani iznos od 35 tisuća eura. Sjećam se da je kamata bila 12 %. Taj sam kredit digao na rok od 10 godina. Ja nisam otplatio taj kredit te sam plaćao jedan periodu uredno , međutim prestao sam plaćati otprilike 2020. jer sam imao financijskih poteškoća, a onda je taj kredit preuzeo Eos matrix, pa sam sada u obvezi prema njima i to za znatno veći dug. Kada sam podigao kredit rata mi je bila oko 380 eura. Od ostatka iznosa koji sam ostvario od tog kredita uložen je u predmetnu nekretninu jer je nekretnina bila u jako lošem stanju te me trebalo puno uložiti, te je sve potrošeno.

Kredit sam otplaćivao od svoje plaće. Ja sam tada imao plaću između 4500 i 5000 kuna. Tužena u to vrijeme nije imala prihoda već je bila kućanica. Brinula se o kućanstvu i čuvala djecu i brinula o djeci. Doduše tužena je bila prijavljena kao zaposlena kod mog ujaka, ali ona zapravo nije radila već je bila kod kuće. Dobivala je minimalac. To je bilo tijekom 9 mjeseci, a nakon porodiljnog. Djeca su se rodila 2012. i 2015. Prije nego što smo se uselili u predmetnu kuću živjeli smo u iznajmljenom stanu u [adresa]. Useljenje u kuću bilo je na Božić 2017. Ja , supruga i obitelj živjeli smo u toj kući 3,5 odnosno 4.g. Tada je tužena zajedno sa djecom napustila zajedničko kućanstvo , a to je bilo 7.1.2022. Ja sam ostao u toj kući stanovati sam. Nakon toga, tužena me tužila radi iseljenja što je postupak koji se vodi pred Općinskim sudom u Kutini.

Nadalje izjavljujem da sam ja podigao drugi kredit u Zagrebačkoj banci za ciljani iznos od 40 tisuća kuna i taj kredit smo potrošili na opremanje kuće, namještaj. Ne mogu se sjetiti kada sam ga podigao, trajao je nekoliko godina i ja sam taj kredit otplatio. Također sam taj iznos anuiteta otplaćivao iz svoje plaće. Druge kredite ja više nemam.

Izjavljujem da ja cijelo vrijeme radim kod istog poslodavca 21.g. Međutim, u vrijeme korone poslodavac me poslao na udaljeno radno mjesto zbog čega sam ja imao značajne troškove putovanja, a poslodavac mi je isplaćivao putni trošak od 215 eura što nije bilo dovoljno za pokrivanje stvarnog putnog troška. Tada sam upao u financijske teškoće. Nije mi bilo lako plaćati dva kredita, uzdržavati članove obitelji sa plaćom koja je bila oko 5000 kuna. Ja sam mislio da će se tužena zaposliti pa ćemo imati dvije plaće kada sam dizao te kredite.

Nakon što je tužena iselila sa djecom ja sam ostao stanovati u toj kući tijekom 2021. , 2022. i 2023. Nisam joj plaćao ništa na ime najamnine što sam tamo stanovao.

Dalje izjavljujem da je kuća koju smo mi uzeli i koja je predmet ovog postupka je u orginalu imala 35 m2, te smo povećali kvadraturu kuće tako što smo napravili nadogradnju od dodatnih 40 m2 (5x8). Sve to je financirano iz kredita koji sam ja podigao u PBZ banci.

Na poseban upit pun. tužene izjavljujem da iz podignutih kredita ja nisam namirivao nikakve druge obveze, nikakve dugove. Sredstva od 35 tisuća eura bili su mi isplaćeni na moj račun pa onda nije bilo nikakvih podmirivanja minusa.

Nema pitanja, a pun. tužene prigovara onom dijelu iskaza koji je suprotan odgovoru na tužbu i iskazu tužene.

TUŽENA ČN: OIB: [osobni identifikacijski broj], kći ĆN, rođ. **.**.1989., živi u [adresa], ekonomista, propisno upozorena iskazuje:

Točno je da smo ja i tužitelj trebali riješiti svoje stambeno pitanje budući sa smo bili podstanari, i tako smo gledali neku kuću, ali to nije bilo moguće, pa je onda stric od moga oca predložio rješenje. Naime, stric BN je bio suvlasnik na toj nekretnini od dvije trećine dijela,a jedna trećina se dijelila između moga oca i tetke Ž i ŽN. Napominjem da nakon smrti prabake ZN nije bilo ostavine da bi se utvrdilo tko je koliko naslijedio. Ipak izjavljujem da su vjerojatno naknadno upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjiga bili upisani stric od moga oca u dvije trećine i ostali u jednoj trećini. Stric od mog oca je rekao da će meni to darovati i da se sa ostalima dogovorim. Izjavljujem da je stric od moga oca napomenuo da baš želi meni darovati taj svoj suvlasnički dio , i nikome drugome, pa niti mojoj obitelji. Sa ostalima sam također dogovorila i sklopljen je ugovor o darovanju sa svima te je i plaćen porez na promet nekretnina. Nije točno , ne sjećam se da je ikada bilo razgovora o tome da bi se pokušalo izbjeći porez na promet nekretnina kroz darovanje. Ne znam zašto je došlo do toga da je bio sklopljen ugovor o darovanju,a ne ugovor o kupoprodaji suvlasničkih dijelova sa Č i ŽN. Nismo se konzultirali sa nikim tko bi imao profesionalnog znanja po tome. Svaka je od tih suvlasnika primila iznos od 8000 kuna. Točno je da je tužitelj isplatio svakoj iznos od 8000 kuna i to iz kredita. Ja ne znam ništa posebno o tom kreditu, ali znam da ga je podigao prije nego što je isplatio te dvije suvlasnice. Ne znam točno koliki je iznos od tog kredita tuženik od banke dobio, ali izjavljujem da nije utrošio na ulaganje na nekretninu, već je dio sigurno potrošio na piće i kocku. Osim toga, želim istaknuti da nekrenrtina uopće nije bila neuseljiva već je bila useljiva za jednu osobu, imala je u dobrom stanju kupaonicu, kuhinju i spavaću sobu i to je bila kuća koju je moja prabaka koristila. Točno da 10.g. u toj kući nitko nije živio, međutim svake godine dva puta godišnje je stric od oca dolazio i održavao tu kuću, i redovno se kosilo dvorište. Uselili smo se na Božić 2017. Točno je da je na tom objektu prije useljenja bila adaptacija i to nadogradnje jednog aneksa, uređenje dječje sobe te su promijenjene pločice. To je financirano sa računa tužitelja. Sav pristup na financijama bila je na tužitelju, nisam imala pristup, nisam imala punomoć na njegovom računu i na njegovom računu su se nalazila i sredstva za dječji doplatak i dr. prihodi.

Točno je da je iz plaće tužitelja vršeno plaćanje anuiteta po kreditu. On je bio zaposlen. Tužitelj je cijelo vrijeme bio zaposlen i ostvarivao plaću, a ja sam jedno vrijeme bila na porodiljnom i jedno kraće vrijeme sam bila zaposlena. Radila sam u slastičarni 6 mjeseci, otprilike 2018. te imala minimalac od 3800 kuna. Nakon toga sam bila u policijskoj postaji Novska godinu dana na stručnom osposobljavanju i to je plaća bila minimalac. Krajem 2019. isteklo je vrijeme osposobljavanja i nakon toga se više nisam zapošljavala do 2021. Nakon prestanka osposobljavanja bila sam na birou 4 mjeseca i ostvarivala neku naknadu. Kada nisam bila na radnom mjestu, odnosno u radnom odnosu ja sam brinula o djeci, kućanstvu, sadila vrt. Moj prihodi kolike god sam ih imala ja sam davala u kuću za sve što je bilo potrebno za održavanje kućanstva i druge troškove pa i otplaćivanje svih dugova po osnovi kredita. Nakon što smo se razišli pa cijeli period do sada ja nisam tužitelju dala ništa po osnovi kredita. Tužitelj je ostao živjeti u toj kući nakon što sam ju ja napustila. Točno je da je na kuću od prabake nadograđen dio, ne znam koliko kvadrata i da se ta nadogradnja financirala iz računa tužitelja.

Stranke suglasno izjavljuju, što je nesporna činjenica da je 2023. ili do kraja 2023. tužitelj živio u predmetnoj kući.

Nakon toga, tužena nadodaje da je tužitelj iselio nakon što je došlo do devastacije te kuće nakon što je iselio tužitelj.

Na poseban upit svog pun. izjavljujem da je TN rođena **.**.2012., i primala sam godinu dana porodiljne naknade, a CN je rođ. **.**.2015. i za njega sam primala godinu dana porodiljne naknade.

Dalje izjavljujem da su se režijski troškovi za vrijeme zajedničkog stanovanja u predmetnoj kući plaćali iz zajedničkih sredstava, a nakon toga ja plaćam one režijske troškove koji imaju uplatnice sa mojim imenom i to struju, slivne vode.

Tužitelj djelomično prigovara iskazu tužene u onom dijelu u kojem ista izjavljuje da plaća režije, a točno je da plaća režije od 2023. kada sam se ja iselio. Od kada je ona iselila do mog iseljenja režijske troškove sam plaćao ja.

Utvrđuje se u ovom trenutku da stranke čine nespornom činjenicu da su otac od tužiteljice i stric od oca tužiteljice potpisali ugovor o darovanju koji su svoje suvlasničke dijelove prenijele na tuženu, da su ostale dvije suvlasnice potpisale ugovor o darovanju no da je svakoj suvlasnici isplaćen iznos od 8000 kuna.

Utvrđuje se da su stranke odlučile završiti ovaj postupak na miran način.

Utvrđuje se da je tužitelj po uputi sutkinje nakon iznesenog prijedloga tužene izvršio telefonske konzultacije sa svojim pun. koji nije mogao doći na današnje ročište.

Nakon toga, stranke predlažu da sud na ovaj zapisnik uzme sljedeću

SUDSKA NAGODBA

Članak 1.

Stranke sporazumno utvrđuju da su na ovaj način riješile sve svoje imovinske odnose i to tako da se ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj] obvezuje isplatiti EN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 2.124,00 Eura u roku od 90 dana od dana sklapanja ove nagodbe, s tim da u slučaju zakašnjenja isplate navedenog iznosa isplati i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja počinje teći prvog dana nakon isteka roka za dobrovoljno plaćanje pa do isplate i to po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 % poena.

Članak 2.

ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj] se obvezuje u roku od 90 dana od sklapanja ove sudske nagodbe u uredu javnog bilježnika ovjeriti potpis na Ugovor o darovanju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] mjesna Rudina površine od 489 m2, dvorište od 369 m2 te kuća i zgr površine od 120 m2, ukupno 489 m2 ( ranije upisano - nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] –kuća br. 42 sa dvorištem u selu površine 489 m² upisanoj u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u samovlasništvu tuženice ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]) kojim u jednakim dijelovima prenosi svoje pravo vlasništva djeci i to mlt. TN , OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. CN, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Članak 3.

Stranke suglasno predlažu da se s obzirom na ovakvo mirno rješenje spora naloži Zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj brisanje zabilježbe spora P Ob-208/2023

Članak 4.

Stranke suglasno utvrđuju da su sklapanjem ove nagodbe nemaju više nikakvih potraživanja jedna prema drugoj na ime bračne stečevine, ulaganja u posebnu imovinu ili obveza po osnovi kredita koje su podignuti za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Članak 5.

Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Nakon što je ova sudska nagodba pročitana stranke je u znak prihvata potpisuju u 5 primjeraka.

Sutkinja

Nataša Ljuba-Čobanov

tužiteljica

ČN

za tužiteljicu po pun. Hrvoje Milković, odvj. zapisničar

Tihana Žugaj

tuženik

EN

- dovršeno u 10,45 sati-