Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Poslovni broj: P-525/2022-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Gračan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice SČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Renati Dozet Daskal, odvjetnici iz Karlovca, protiv tuženika Grada Karlovca, Banjavčićeva 9, Karlovac, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Medariću, odvjetniku iz Karlovca, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 4. prosinca 2025. u nazočnosti zamjenice tužiteljice HČ, odvjetnice iz [adresa], te punomoćnika tuženika Hrvoja Medarića, odvjetnika iz Karlovca, po objavi 20. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica SČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dosjelošću stekla pravo vlasništva sljedećih nekretnina:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

što je tuženik Grad Karlovac, Banjavčićeva 9, OIB:25654647153, dužan priznati i dozvoliti da se u zemljišnim knjigama temeljem ove presude izvrši otpis navedenih nekretnina s imena tuženika uz istovremeni upis tužiteljice.

II Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 4.003,23 eur-a sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih, koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga održana rasprava dana 31.08.2010.godine u spisu broj Z-2976/2008/7036 radi upisa novonastale kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 3 a 10 m2, te je ista upisana kao suvlasništvo tužiteljice u omjeru od 42/100 dijela i tuženika u omjeru 58/100 dijela u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pod točkom III navedeno je da je ova nekretnina nastala od kčbr. [katastarska čestica] iz ranijeg zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužiteljice, te kčbr. [katastarska čestica] iz ranijeg zk. ul. [broj ZK uloška] upisane kao javno dobro u općoj upotrebi. No, nastavno navodi da su kao posjednice kčbr. [katastarska čestica] pPrema podacima katastra bile upisane tužiteljica i njezina sestra UČ, koja se na raspravi očitovala da svoja prava prepušta svojoj sestri tužiteljici, iako to nije navedeno u zapisniku. Nadalje navodi da je istoga dana održana rasprava u spisu Z- 2986/2008/7035 radi upisa novonastale kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 2 a 12 m2, te je ta čestica upisana u novi z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime suvlasnika tužiteljice u 22/100 dijela i tuženika u 78/100 dijela. Isto tako je pod točkom III navedeno da je ova nekretnina nastala od nekretnina ranije upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Švarča i to od kčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i kčbr. [katastarska čestica] javno dobro u općoj upotrebi. Potom opisuje kako je na navedenim raspravama tužiteljici predočeno da nekretnina koja je upisana kao javno dobro - kč. br. [katastarska čestica] stara izmjera, sada treba biti upisana kao suvlasništvo parničnih stranaka, u naravi put na sjeveru nekretnina, pa je tužiteljica smatrala da se nekadašnji put i njezine nekretnine spajaju u iste čestice radi oformljenja građevinskih parcela. Međutim, tek kad je došla kući u zapisniku je vidjela kakvi su omjeri suvlasništva upisani i shvatila da je došlo do greške jer je nemoguće da bi nekadašnji put bio širi od njezina zemljišta, budući je ispalo da je tuženik suvlasnik u više od ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] i više od 2/3 dijela kč. br. [katastarska čestica]. Dodaje, kako nije sumnjala u to da se spaja "stari put" jer je, kako navodi, tako bilo i prilikom formiranja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (za potrebe ishođenja građevinske dozvole za kuću tužiteljice) kada je uz istu česticu pripojen dio toga puta koji je nosio oznaku 3457/1, te je tada (tužiteljica) platila tuženiku naknadu za površinu pripojenog puta.

1.1. Tužiteljica pri tom tvrdi da je točno stanje kakvo na licu mjesta postoji već više od 100 godina, ucrtano u kopiji katastarskog plana nove izmjere, obzirom tužiteljica po svojim prednicima uživa cijelu kč. br. [katastarska čestica] i na njoj ima kuću, te kčbr. [katastarska čestica], s time da su iste čestice nekad predstavljale jedan veliki kompleks koji je bio u vlasništvu obitelji LČ, tužiteljičinog pradjeda po ocu RČ. Također pobliže navodi da je svoj dio nekretnina od ½ dijela tog velikog kompleksa tužiteljičin otac dobio od svoga djeda LČ i da su njezini prednici na sjevernom dijelu spornih nekretnina do nekadašnjeg puta, imali vinograd jer se radi o kosini. Uz to napominje da je MČ nakon što je ove nekretnine dobio 1950.godine postavio ogradu uz nekadašnji put i srušio vinograd te imao vrt i voćnjak, te u tom smislu ističe da uopće nije jasno kako je došlo do toga da je dio njenih nekretnina i njezinih prednika upisan u postupku preoblikovanja kao opće dobro iako „to nikada tako nije bilo na terenu, a što potvrđuje i kopija katastarskog plana nove izmjere“, kako doslovno potvrđuje. Tužiteljica napose ističe da je smisao preoblikovanja zemljišnih knjiga utvrditi pravo stanje stvari na terenu, a podaci Katastra o obliku neke čestice su aktualni podaci, pa slijedom svega navedenog predlaže nakon provedenog postupka donijeti presudu na temelju koje će se izbrisati upis zemljišno knjižno stanja kakvo je upisano temeljem naprijed spomenutih rješenja donesenih u predmetima „Z“ ovog suda, uz istovremeni upis prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama, a sve kako je već to pobliže sadržano u tužbenom zahtjevu iz tužbe. Pri tom potražuje i troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom.

1.2. U podnesku od 30.05.2012. godine tužiteljica je dopunila točku IV tužbe i pobliže navela da su, još prije nego je njezin prednik i pradjed po ocu MČ postavio ogradu, njegovi prednici S i VČ a što znači i njezini, u vremenu prije II svjetskog rata imali voćnjak, vrt i vinograd, te su to zemljište uživali sve do ograde i nekadašnjeg puta koji je u prosjeku bio širok cca 4 m. Uz to je iznijela da ove nekretnine uživa preko 100 godina imajući u vidu da je njezin pradjed LČ rođen u 19. st., a djed VČ i baka S da su rođeni početkom 20. st. odnosno oko 1900.g. U tom smislu tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev i predložila donijeti presudu kojom će se utvrditi da je „dosjelošću“ stekla pravo vlasništva na utuženim dijelovima nekretninama označenim kao kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Kod istog tužbenog zahtjeva ostala je i u ponovljenom postupku nakon provedenog novog očevida po uredujućem vještaku Cadcom d.o.o.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao da se održala rasprava u predmetu ovog suda broj Z-2976/2008/7036 dana 31.kolovoza 2010.godine, ali je poricao da bi tužiteljica i njena sestra bile upisane u podacima katastra kao posjednice kčbr. [katastarska čestica]. Posebno je poricao da bi u zapisniku iz postupka preoblikovanja bilo propušteno navesti bilo što od navoda UČ, pri čemu kao razlog navodi da je ista pročitala zapisnik prije nego što ga je potpisala. Napose je neprihvatljivim smatrao tvrdnje tužiteljice da je tek po dolasku kući uvidjela grešku suda jer se, kako navodi, na ročištima povodom preoblikovanja zemljišnih knjiga strankama detaljno objašnjava i klasično prikazuje što se i iz kojih razloga mijenja, te se nakon toga sastavlja zapisnik, kojeg stranke prihvaćaju i to potvrđuju vlastoručnim potpisom, a što je učinila i tužiteljica. Ukoliko se tužiteljica nije slagala s ovakvim postupkom preoblikovanja, kako dalje navodi, mogla je izjaviti prigovor. Tužiteljica pak traži da se upiše kao vlasnica nekretnina koje su jednim dijelom bile upisane kao javno dobro u općoj upotrebi, što je po zakonu neosnovano i nadalje prigovara preinačenju tužbenog zahtjeva u podnesku od 30.05.2012. Naime, navodi da je isti preinačen u pogledu pravne osnove i sada ga temelji na dosjelosti, a tuženik se tome protivi jer se kako navodi između suvlasnika ne može steći vlasništvo dosjelošću. Stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u zapisnik z.k. odjela ovoga suda (list 5-8 spisa), u rješenje (list 9 spisa), u Kopiju katastarskog plana (list 10-12 spisa), u rješenje (list 13 spisa), u odgovor na tužbu (list 16-18 spisa), u podnesak tužiteljice (list 20-21 spisa), uplatnicu (list 23 spisa), zapisnik od 19.travnja 2011.godine (list 24 spisa), uplatnicu (list 27 spisa), rješenje (list 28 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 29 spisa), zapisnik (list 30-31 spisa), zapisnik od 1.veljače 2012.godine (list 32-33 spisa), rješenje (list 34 spisa), zapisnik s očevida od 6.ožujka 2012.godine (list 36-38 spisa), nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Čedomira Sekulića (list 39-49 spisa), podnesak tužiteljice (list 51-52 spisa), povijesne zk. izvatke (list 53-73 spisa), zapisnik od 12.prosinca 2012.godine (list 74 spisa), podnesak tužiteljice (list 76 spisa), uplatnicu (list 78 spisa), podnesak tuženika (list 79 spisa), podnesak tužiteljice (list 80 spisa), zapisnik od 2.rujna 2013.godine (list 83 spisa), zapisnik i zk.izvadak (list 84-91 spisa) te zapisnik od 7.listopada 2013.godine (list 93-98 spisa), sve u postupku do ukidne odluke, a u ponovljenom postupku nakon prihvaćene revizije tužiteljice i ukinute presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž- 24/2014-2 od 30. ožujka 2016., pročitan je još podnesak tužiteljice od 22.12.2022. i 08.02.2024., zapisnik s očevida održanog 20.03.2024. s očitovanjem geodetskog vještaka i iskazima svjedoka TČ i UČ, Nalaz i mišljenje geodetskog vještaka CADCOM d.o.o. za trgovinu i usluge od 06.02.2025., podnesak tužiteljice od 24.03. 2025. i podnesak tužiteljice od 17.07.2025. Pored toga je izvršen uvid u podnesak tužiteljice na listu 137, 138 i 182 spisa, uvid u Skicu lica mjesta na listu 155 spisa, uvid u podnesak Upravnog odjela za opću upravu Karlovačke županije RH na listu 176 spisa, uvid u ispravljenu Skicu Očevida geodetskog vještaka na listu 185 spisa, te uvid u Troškovnik tužiteljice i tuženika.

4. U ponovljenom postupku, prilikom opetovanog izlaska na lice mjesta pobliže se utvrđuje da je ograda postavljena na pravcu G-H-I, koji odgovara označenom pravcu na točkama 1-10-9-8-7-6 uredujućeg vještaka u ponovljenom postupku, te se imajući u vidu sve provedene dokaze i nadalje utvrđuje da je Tužbeni zahtjev osnovan, obzirom je tužiteljica osobno i po svojim pravnim prednicima dugogodišnjim uživanjem predmetnih dijelova nekretnina, njihovim posjedovanjem i korištenjem u dugom vremenskom periodu, stekla dosjelošću pravo vlasništva na toj zemlji upravo iz razloga što je posjedovanjem i korištenjem prijepornih dijelova predmeta zemlja izgubila svojstva kao javnog dobra, kakvo je evidentno bilo upisano u zemljišnim knjigama prilikom osnivanja zemljišnih knjiga još davne 1891.godine.

5. Pri tom se prvenstveno, a vezano uz istaknuti prigovor protivljenja preinačenju tužbenog zahtjeva, ističe da je preinaka tužbe po čl. 191 st.1 Zakona o parničnom postupku, promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći, te je st. 2 id. članka određeno da tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen.

6. Tužiteljica je u ovom slučaju promijenila pravnu osnovu tužbenog zahtjeva time što sada svoj zahtjev temelji na dosjelosti, ali sud kod donošenja odluke nije vezan pravnom osnovom koju stranka postavlja. U ovom predmetu tužiteljica je bila primorana postaviti zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na prijepornoj zemlji dosjelošću, jer se tuženik tek u postupku reambulacije upisao kao suvlasnik na utuženim nekretninama, kojih je tužiteljica barem u poštenom posjedu skupa sa svojim pravnim prednicima kako tvrdi više od sto godina. U konkretnom slučaju se radi o nekadašnjoj pješačkoj stazi koja je faktički izgubila to svojstvo i uopće svrhu javnog puta obzirom tužiteljica posjeduje isti prijepor i obrađuje ga kao sastavni dio svoje parcele, skupa sa svojim prednicima već dakle više od sto godina. U tom smislu joj pripada pravo na posjedovnu zaštitu prijeporne zemlje te upravo ovako dugo trajanje mirnog i poštenog posjeda ukazuje da se utuženi prijepor ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi. Pri tome okolnost da je utuženo zemljište sada upisano u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi, ne znači da se i stvarno radi o takvom javnom dobru, obzirom je dakle tijekom postupka utvrđeno da se isto zemljište uopće ne koristi kao put i javno dobro u općoj upotrebi, te štoviše i evidentno nikad ni nije bilo korišteno kao put, a ukoliko je i korišteno kao put to je zemljište korišteno kao put u daleko manjoj površini. Uostalom, kao takav put i sada postoji ucrtano zemljište koje je na skici uredujućih vještaka prikazano pod oznakom 3547/1 k.o. Karlovac 2, u što se dakle uvjerila sudska komisija na održanim očevidima dana 6.ožujka 2012.godine, a potom u ponovljenom postupku dana 20.ožujka 2024. kada je ujedno zabilježeno gdje se nalazi ograda i do kuda je navedeno zemljište korišteno od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika.

7. Člankom 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je određeno da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, ako takav posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe se dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok je za stjecanje stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave potrebno da samostalni posjed kojji je zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, neprekidno traje dvostruko više vremena od onog koji je naveden u stavku 2 i 3 istoga članka.

8. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige utvrđeno je da je na utuženim nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] tužiteljica upisana suvlasnicom u omjeru od 42/100 dijela, a tuženik u omjeru od 58/100 dijela, dok je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kč. br. [katastarska čestica] tužiteljica je upisana u omjeru od 22/100 dijela, a tuženik u omjeru od 78/100 dijela.

9. Uvidom u skicu mjerenja (list 95 spisa) i kopiju katastarskog plana (list 43-44 spisa) utvrđeno je da se tužiteljičina obiteljska kuća nalazi na kč. br. [katastarska čestica], a na gornjem kraju te parcele i utuženih dviju parcela nalazi se spomenuta kč. br. [katastarska čestica] put koji je javno dobro u općoj upotrebi.

10. Tijekom dokaznog postupka obavljen je prvi očevid na licu mjesta 6.ožujka 2012.godine, a u ponovljenom postupku drugi očevid dana 20.ožujka 2024., te je na istima obiđen prijepor i od strane uredujućeg suca utvrđeno da kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] čine jednu gospodarsku cjelinu koja se uživa kao vrt, vinograd i voćnjak, te se ovim zemljištem gospodari kao okućnicom označenom kao kč. br. [katastarska čestica], a te čestice graniče s javnim putem označenim kao kč. br. [katastarska čestica], s time da je prema tom javnom putu koji u naravi čini stazu postavljena u čitavom potezu ovih čestica ograda uz desni rub, a kč. br. [katastarska čestica] ne predstavlja spor među strankama i obje stranke priznaju da je kč. br. [katastarska čestica] javno dobro u općoj upotrebi. Tužiteljica traži da joj se u cijelosti prizna pravo vlasništva dosjelošću na kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obzirom je dakle nekadašnji javni put koji je po staroj izmjeri širok 4 m odavno i u zadnjih 100 godina izgubio svoju funkciju.

11. Konstatira se da je tijekom postupka najprije provedeno geodetsko vještačenje po sudskom vještaku Čedomiru Sekulić koji je identificirao predmetno zemljište kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je utvrdio da je po prethodnom stanju ovih parcela u odnosu na staru izmjeru M-2880 k. o. [katastarska općina] Švarča vidljivo da je sadašnje stanje posjeda takvo da se predmetne čestice sastoje od nekadašnjih katastarskih čestica [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] (javno dobro) sve k. o. [katastarska općina] Švarča. Sukladno je utvrđeno u drugom očevidu po vještaku Cadcom d.o.o.. Iz zapisnika koji je povodom izlaganja sastavljen u zemljišnoj knjizi, kat. planova nakon reambulacije i utvrđivanja vlasništva s tim u vezi vidljivo je da je taj zapisnik sastavljen u smislu da je vlasništvo upisano na temelju podataka stare izmjere M-2880 i to u čl. III gdje su naznačene stare katastarske čestice, što su stranke dobile na uvid i čime su upoznate, a konačni upis je u suvlasničkom omjeru 42/100 dijela na tužiteljicu i 58/100 dijela na tuženika. Vještak je na skici očevida (list 40) označio među po staroj izmjeri A-B-C koja razdvaja javno dobro u općoj upotrebi (kč. [katastarska čestica]) i privatno vlasništvo (kč. [katastarska čestica]). Kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], D-E-H-I-D je po novoj izmjeri nastala spajanjem kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] Švarča po staroj izmjeri, a kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], E-G-H-E je po novoj izmjeri nastala spajanjem kč. br. [katastarska čestica] i dijela kč. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] Švarča po staroj izmjeri. Na listu 41 je vještak priložio preklop nove i stare izmjere, te crvenom linijom označio put po staroj izmjeri približno ucrtan u katastarski plan nove izmjere nakon reambulacije.

12. Svjedokinja UČ, sestra tužiteljice, prilikom prvog ispitivanja u dobi od 51 godine, iskazala je da je utužena nekretnina pod ogradom otkad zna za sebe, a na čitavoj površini je zasađeno voće. Dio koji pripada nekadašnjem putu je pod voćnjakom, a zemljište je oduvijek u vlasništvu tužiteljičine obitelji. Zemljište je bilo očevo, otac je zemljište dobio od svoga oca, a na terenu nema nikakvog puta u naravi. Kod drugog iskaza sukladno je potvrdila da se žičana ograda uvijek nalazila na tom mjestu gdje se i sada nalazi a vještak je u ponovljenom postupku navedenu ogradu označio na istom pravcu ranije označenom G-H-I a sada točkama 1-10-9-8-7-6 na Skici očevida list 162 spisa.

13. Svjedokinja ZČ, u dobi od 69 godina, iskazala je da je s tužiteljicom u nekom daljnjem rodu, te se dobro sjeća da su još tužiteljičini stari skupa s tužiteljicom bili u posjedu utuženih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U naravi se kako navodi radilo o travnatoj stazi, a ne o putu, po kojoj stazi se prečacem kroz voćnjak tužiteljice i njenih prednika dolazilo do groblja. Ta staza se nalazila na samom rubu tužiteljičine parcele, a sve to sačinjava okućnicu tužiteljice i njenih prednika. U blizini se nalazi groblje do kojeg se oduvijek dolazilo drugim javnim putem, a ovom travnatom stazom su se koristili samo susjedi i mještani, kako dodaje. Na prijeporu je bio voćnjak i vrt od tužiteljice i njenih prednika, a rođena je 1944.godine i sjeća se da se ko dijete tamo igrala. Tužiteljica i njeni prednici su oduvijek bili u neometanom posjedu utuženih parcela pa su zato ogradili svoju okućnicu do javnog puta oznake kč. br. [katastarska čestica]. Ovo zna jer je od djetinjstva tu dolazila, a tužiteljicu i njene prednike kako tvrdi nikad nitko nije ometao u posjedovanju i vlasništvu. Utužena parcela je situirana ispod samog groblja, radi se o strmini na kojoj su tužiteljičini prednici imali zasađen voćnjak i na rubovima vinograd.

14. Svjedok IČ iskazao je da se tužiteljičina kuća nalazi uz ove utužene parcele, te potvrđuje da iste tužiteljica koristi otkad on pamti, a prije nje su te iste parcele bile u posjedu njezinih prednika, kako tvrdi. Dijelom je to zemljište, dalje navodi, bila oranica a dijelom vinograd te dijelom voćnjak, te se on tu igrao kao dijete.

15. U ponovljenom postupku još pobliže navodi da je zemlja na kojoj je kasnije tužiteljica napravili kuću bila zemlja od ĐČ i DČ, dakle prednika tužiteljice, te da je on na ovaj prostor dolazio u dobi od 15 godina i igrao se sa stricem tužiteljice do 1956. Onda je otišao u zanat i rijetko dolazio. Iako u nastavku iznosi da u to vrijeme nije postojala ograda kakva je sada vidljiva na sjeverozapadnom dijelu imanja tužiteljice i nisu bile izgrađene kuće od tužiteljice, kao ni ostale kuće koje omeđuju kuću tužiteljice, svjedok potvrđuje da se tu nalazila oranica i da je na mjestu kuće tužiteljice bio voćnjak, a ispod voćnjaka je sve „do ograde bio vrt time što se prednica tužiteljice bavila vrtlarstvom i prodavala svoje proizvode“, kako doslovno navodi. Pri tom mu nije poznato kada je napravljana ograda, ali svakako potvrđuje da se radilo o takvom imanju prednice tužiteljice kakvo je naprijed opisao i da je na mjestu gdje „i sada tužiteljica ima vrt do ograde“, i ranije bio vrt kojeg su dakle obrađivali prednici tužiteljice. Pri tom je konstatirano da je ograda postavljena na točkama G-H-I (t.j. točkama 1-10-9-8-7-6 po novom vještaku), koje je svjedok pokazao na licu mjesta i isto je konstatirano, s time da je svjedok dodao kako taj prostor donekle drugačije izgleda, jer je dio zemlje sada navežen, a prije je u tom dijelu podnožja kuće tužiteljice bio vrt obrađivan od strane ĐČ, dodajući da je tužiteljici pripao ovaj vrt odnosno cijela ta zemlja "po podijeli koja se dogodila u obitelji".

16. Svjedokinja ĆČ i tužiteljičina majka, u dobi od 82 godine, iskazala je da je "javni put" koji je predmet tužbenog zahtjeva izgubio svoju svrhu. Sa svojim suprugom je sagradila obiteljsku kuću 1953.godine i otad su bili u posjedu parcele na kojoj je kuća, a tužiteljica je tu cijelo vrijeme živjela i koristila sve što je utuženo. Nikad nisu uživali zemljište koje je u zk. označeno kao javni put (kčbr. [katastarska čestica]), nego do tog javnog puta, a susjed H je navozio po tom javnom putu i uzeo si ga te postavio ogradu koja je uz tužiteljičinu ogradu.

17. Sud je prihvatio iskaze svih saslušanih svjedoka te ocijenio da su isti suglasni, uvjerljivi a time i istiniti, pa je temeljem istih utvrdio da je tužiteljica skupa sa svojim pravnim prednicima u neometanom posjedu i vlasništvu utuženih kč. br. [katastarska čestica], koje zajedno s kčbr. [katastarska čestica] čine njenu okućnicu, a ispod kojih parcela se nalazio javni put kč. br. [katastarska čestica] kojeg spominje i svjedokinja ĆČ ističući da tužiteljica i njeni preci taj javni put nisu nikad ni svojatali. Na utuženim parcelama su tužiteljičini preci još od dvadesetih godina prošlog stoljeća imali vinograd, voćnjak i vrt, a kasnije su vinograd, voćnjak i vrt imali tužiteljičini roditelji i tužiteljica te je tako ostalo do danas. Sudska komisija je očevidom utvrdila da su utužene parcele sastavni dio tužiteljičine okućnice i da nema tragova negdašnjeg puta- pješačke staze koja je vodila do groblja, a koja je u postupku reambulacije upisana kao kč. br. [katastarska čestica] u omjeru od 58/100 dijela i kč. br. [katastarska čestica] u omjeru od 78/100 dijela kao suvlasništvo tuženika. Stoga je slijedom navedenog utvrđeno da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva na predmetnim dijelovima nekretninama koje su sadržane u postavljenom tužbenom zahtjevu.

18. Prethodne navode svjedoka napose potvrđuje tužiteljica SČ osobno kada navodi da su obje utužene parcele kč. br. [katastarska čestica] bile u posjedu i vlasništvu još njenih davnih predaka, t.j. pradjeda LČ, te se posjed na njima prenosio s koljena na koljeno sve do danas i iste su se koristile kako je opisano. Dodaje da je njezina obiteljska kuća sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], a ona je u posjedu cijelih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]., pa je doživjela šok tijekom postupka reambulacije. Tada je pozvana na sud, a tamo je bio predstavnik tuženika U koji je izložio svoje, pa je shvatila da si tuženik prisvaja nešto što mu ne pripada. Ne svojata nikakva prava na ucrtanom javnom putu označenom kao kč. br. [katastarska čestica] i taj ju javni put uopće ne zanima, međutim sve do toga javnog puta je zemljište koje je njeno vlasništvo, a to su upravo ove dvije utužene parcele koje sa svojim precima neometano uživa već sto godina. Na očevidu je sudska komisija obilaskom terena utvrdila da obje utužene parcele skupa sa kč. br. [katastarska čestica] predstavljaju njenu okućnicu, a javni put kč. br. [katastarska čestica] se nalazi na strmini ispod samog groblja te u naravi više i ne postoji. U posjedu utuženih parcela je najprije bio njen pradjed LČ početkom dvadesetog stoljeća, a otad je i ona u posjedu uključujući svoje prednike. Sve do postupka reambulacije nije se uopće spominjao Grad Karlovac kao suvlasnik, a na tim parcelama djelomično ima voćnjak, vinograd i vrt koji godinama nesmetano obrađuje. U cijelosti je posjednica i vlasnica utuženih parcela, te nije istina da je tuženik suvlasnik i uopće ne zna kako je preko tih njenih parcela upisan put kao javno dobro od općeg interesa kada taj javni put ide gore više iznad utuženih parcela i nosi oznaku kč. br. [katastarska čestica], a ona to i ne svojata nego zemljište ispod javnog puta.

19. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica zajedno sa svojim pravnim prednicima barem u poštenom samostalnom posjedu utuženih nekretnina neprekidno već oko 100 godina i da je dosjelošću stekla pravo vlasništva na tim nekretninama, jer tuženik do postupka reambulacije iz 2008.godine nije ni bio upisan kao suvlasnik na tim nekretninama. Spomenuti javni put koji prema podacima u katastru i gruntovnici prelazi preko kč. br. [katastarska čestica] stvarno ne postoji, u što se na očevidu uvjerila i sudska komisija, a cijela kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] nalazi se oko stotinjak godina u poštenom i samostalnom posjedu tužiteljice i njenih prednika, tako da to zemljište skupa s kč. br. [katastarska čestica] u naravi sačinjava tužiteljičinu okućnicu. Stoga je tužbeni zahtjev utvrđen u cijelosti osnovanim te je presuđeno kao u izreci.

20. Temeljem odredbe čl. 154 st.1 u svezi s čl. 155 st.1 Zakona o parničnom postupku tuženik je dužan naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka i to za sastav tužbe, za sastav podnesaka od 05.01.2011., 30.05.2012., 17.12.2012. i 04.03.2013. te za zastupanja na ročištima za 19.04.2011., 01.02.2012., 06.03.2012., 12.12.2012., 02.09.2013., 07.10.2013., 09.11.2013., 20.03.2024. i 04.12.2025. u iznosu od po 150,00 eur-a. Uz to je za dva održana ročišta priznata naknada za izbivanje iz ureda u iznosu od po 100,00 eura za svako izbivanje te je navedenom trošku pridodan pripadajući PDV. Za preostali podnesak tj. očitovanje na nalaz od 24.03.2025. nije priznat trošak je se može priznati naknada troška za najviše 4 obrazložena podneska. U tom smislu, a ujedno kao nepotrebno nije priznata ni naknada za očitovanje na revizijsku odluku od 22.12.2022., a ni trošak za sastav Troškovnika od 37,50 eur-a. Pored navedenih radnji tužiteljici je još priznata naknada za sastav revizije od 09.06.2016. i za pristup na dva ročišta za objavu odluke u iznosu od po 75,00 eur-a, pa je sveukupno za navedene radnje tužiteljici priznat trošak postupka u iznosu od 2.675,00 tj. u iznosu od 3.343,75 eur-a računajući PDV. Navedenom trošku pridodan je još trošak pribave preslika starih zemljišnih knjiga u iznosu od 50,00 eur-a, trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eur-a, predujma za očevid od 17.10.2011. i razlike predujma u iznosu od 466,85 eur-a te predujma i razlike za očevid 19.01.2024. u iznosu od 57,71 eur-a te zatražene pristojbe za presudu u iznos od 5,30 eur-a. Stoga je sveukupno tužiteljici na ime troška parničnoga postupka dosuđen iznos od 4.003,23 eur-a s važećom zakonskom zateznom kamatom kako je ista precizirana u točki II izreke ove odluke.

U Karlovcu 20. siječnja 2026.

Sudac

Vesna Gračan

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka putem ovoga suda.

Dna:

1. Tužitelju po pun. Renati Dozet Daskal, odvjetnici iz Karlovca.

2. Tuženiku po pun. Hrvoju Medariću, odvjetniku iz Karlovca.