Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-380/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VZ iz [adresa] str. 154, OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa opunomoćenik Tihomir Vojvodić, odvjetnik u [adresa] protiv tužene Pavelić zadruge, Brušane kbr. 71 čiji su pravni sljednici nepoznata boravišta zastupani po privremenom zastupniku Silviju Petroviću, odvjetniku u Gospiću, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2026. i nakon objave 20. siječnja 2026.

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da je tužiteljica VZ iz [adresa] str. 154, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] jošje livada površine 2169 m² i kčbr. [katastarska čestica] jošje livada površine 518 m² upisanih u k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižni odjel Gospić što je tužena Pavelić zadruga, Brušane kbr. 71 dužna priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude, a nakon njene pravomoćnosti zatraži upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 16. prosinca 2025. podnijela tužbu protiv tužene Pavelić zadruge, Brušane kbr. 71 radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina opisanih u izreci presude. U tužbi navodi da je kod ovog suda u odnosu na iste nekretnine već donijeta djelomična presuda zbog ogluhe od 24. srpnja 2025. kojom je tužiteljica utvrđena vlasnicom predmetnih nekretnina. Tužiteljica navodi da je stvarni posjednik i izvanknjižni vlasnik predmetnih nekretnina osobno i putem svojih prednika preko sto godina, a iste je naslijedila od svog oca te iako on nije bio upisan kao vlasnik u cijelosti poznato je da je nekretnine posjedovao samo on. Tvrdi da je njezin otac predmetne nekretnine naslijedio od svojih roditelja HZ i NZ. Predmetne nekretnine posjedovali su tako da su se iste orale, kosile, služile su za ispašu stoke, na njima se sadilo voće, povrće itd. Kako tužiteljica nema drugog načina da uskladi zemljišnoknjižno s posjedovnim stanjem predlaže da sud donese presudu kao u izreci.

2. Rješenjem suda od 17. prosinca 2025. tuženoj Pavelić zadruzi, Brušane kbr. 71 čiji su pravni sljednici nepoznata boravišta postavljen je privremeni zastupnik u osobi Silvija Petrovića, odvjetnika u [adresa], 118. brigade Hrvatske vojske 1 s obzirom na to da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne posljedice. Privremeni zastupnik opreza radi protivio se tužbenom zahtjevu tužiteljice.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja izvršen je uvid u spis ovog suda poslovni broj P-117/2025.

4. Djelomičnom presudom zbog ogluhe poslovni broj P-117/2025-5 od 24. srpnja 2025. utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] livada jošje površine 603 čhv i kčbr. [katastarska čestica] livada lučica površine 144 čhv upisanih u zemljišnoknjižni izvadak broj 541 k. o. [katastarska općina] što su tuženici DZ iz [adresa]. On, M9B, 3M6, 1164 V osobno i kao zakonski nasljednik iza pok. KZ, [adresa], ZZ iz [adresa], 1164 V, ON, Kliping Ave M9B 3M6 osobno i kao zakonski nasljednik iza pok. KZ, [adresa], ČZ (Novačić) iz Kanade, 24-385 The East Mall Toronto, Ontario M9B-6 J4 osobno i kao zakonski nasljednik iza pok. KZ, [adresa] i ĐZ iz [adresa], South George st. 72, ON K8N 3G6 Belleville dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem navedene presude zatraži uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena navedenih tuženika.

5. U postupku poslovni broj P-117/2025 saslušani su u svojstvu svjedoka EZ, TZ i IZ iz čijih iskaza proizlazi da su nekretnine u [adresa] izvorno bile u posjedu IZ i NZ rođenih 1911. koji su ih posjedovali najmanje od početka 20. stoljeća, a prema svjedocima i više od 100 godina unatrag. Nekretnine su u obiteljskoj liniji prelazile nasljeđivanjem, a IZ ih je naslijedio od svojih roditelja. Nakon smrti IZ i NZ 1980., njihov sin MZ, otac tužiteljice, preuzeo je posjed nekretnina. MZ je ostao živjeti u [adresa] dok su njegove tri sestre napustile mjesto, udale se i nisu polagale prava na nekretnine. Svjedoci potvrđuju da se Nikoline sestre nisu protivile tome da on naslijedi nekretnine te da su se faktično odrekle u njegovu korist. MZ je sredinom 1960-ih godina izgradio novu kuću i štalu na nekretninama pri čemu se nitko iz obitelji nije protivio gradnji. Na mjestu današnje kuće bila je stara štala IZ i NZ, a na mjestu današnje štale bila je njihova nekadašnja kuća. Svjedoci navode da su MZ i njegovi roditelji neprekidno i nesmetano posjedovali nekretnine. Posjed je bio vidljiv, otvoren i održavan, uključujući obrađivanje okućnice te uvođenje struje. Nakon MZ, posjed nad nekretninama preuzela je njegova kći, tužiteljica. Tužiteljica navodi da je s ocem postigla dogovor da ona naslijedi imanje u [adresa], a da brat naslijedi kuću u [adresa]. I svjedoci su potvrdili da je takvu podjelu imovine prihvatio i brat tužiteljice te da među njima nema spora. Dakle, tužiteljica i njezin brat su faktično podijelili imovinu pri čemu je posjed nad nekretninama u [adresa] ostao tužiteljici.

6. Radi ekonomičnosti postupka sud nije provodio ostale dokaze predložene od strane tužiteljice jer je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno uvidom u spis poslovni broj P-117/2025.

7. Analizom provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8 ZPP-a utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

8. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

9. S obzirom na nesporno utvrđenje suda tijekom dokaznog postupka da su predmetne nekretnine u posjedu tužiteljice i njezinih prednika najmanje sto godina, u konkretnom slučaju uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću treba razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 i 92/94, u daljnjem tekstu: ZOVO) koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. godine, zatim po odredbama ZOVO-a i konačno po sada važećim odredbama ZVDSP.

10. Pravila OGZ-a određuju uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću u paragrafima 1460 - 1477 po kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit i da je trajao kroz cijelo vrijeme određeno zakonom. Navedeno znači da posjednik ne smije posvojiti stvar silom ili lukavstvom ili potajno (paragraf 1464 OGZ), da mora biti pošten (paragraf 1463 i 326 OGZ) i da se posjed mora temeljiti na naslovu koji bi bio dovoljan da se zadobije vlasnost da je ova pristojala predavaocu (paragraf 1461 OGZ). Međutim, onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 godina nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477 OGZ). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468 OGZ u trajanju od 30 godina odnosno roka iz paragrafa 1472 OGZ od 40 godina najdulji rok za dosjedanje je 20 godina. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 326 OGZ pošteni posjednik je onaj tko drži stvar iz uzroka vjerojatnih da je njegova stvar koju posjeduje.

11. Prema odredbi članka 28 stavka 2 ZOVO savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Odredbom stavka 4 istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom dvadeset godina. Prema odredbi članka 72 stavka 2 ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

12. Konačno, odredbom članka 159 stavka 1 ZVDSP propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3). Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP).

13. Prema tome, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću po pravilima OGZ, ZOVO i ZVDSP je pošten (savjestan) posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

14. U konkretnom slučaju ispunjeni su uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a.

15. Na temelju utvrđenih činjenica da je u nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina najmanje sto godina, osobno i putem svojih pravnih prednika: oca, djeda i bake, da je na predmetnim nekretninama prednik tužiteljice MZ izgradio kuću i štalu i to na mjestu gdje su prethodno njegovi roditelji imali staru kuću i štalu, da nitko od strane trećih osoba pa tako ni tužena nisu zahtijevali predaju u posjed niti su tužiteljica i njezini pravni prednici smetani u posjedu predmetne nekretnine, sud cijeni da su ispunjene pretpostavke za utvrđenje prava vlasništva tužiteljice dosjelošću u smislu pravnih pravila OGZ-a.

16. Naime, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su predmetne nekretnine bile u isključivom posjedu tužiteljice i njezinih pravnih prednika, a iz sadržaja spisa proizlazi da tužena nije osporavala prednicima tužiteljice vlasništvo i posjed nekretnina niti je tražila predaju istih u posjed niti je na bilo koji način uznemiravala tužiteljicu i njezine prednike u vršenju vlasničkih ovlaštenja.

17. U postupku je nesporno utvrđeno da se radi o dugogodišnjem, kontinuiranom i poštenom posjedu nekretnina koji je trajao osobno i putem pravnih prednika tužiteljice najmanje sto godina do podnošenja tužbe (2025.). Takav zaključak podržavaju i iskazi svjedoka saslušanih u postupku poslovni broj P-117/2025 koji se u cijelosti podudaraju s iskazom tužiteljice i navodima iz tužbe.

18. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu pravnog pravila iz paragrafa 1468 OGZ-a koji se primjenjuje kao mjerodavno materijalno pravo, a kojim je propisano da je za dosjelost potrebno vrijeme od 30 godina i to bez obzira da li je posjed zakonit pod uvjetom da je pošten kako to proizlazi iz pravnog pravila iz paragrafa 1477 OGZ-a uračunavanjem i posjeda prednika tužiteljice primjenom pravnog pravila iz paragrafa 1493 OGZ-a radi čega je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti usvojen kao osnovan.

19. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Gospiću 20. siječnja 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tihomir Vojvodić, odvjetnik u [adresa]

2. Silvije Petrović, odvjetnik u Gospiću, 118. brigade Hrvatske vojske 1