Poslovni broj: Gž Ovr-988/2025-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu po sutkinji Mariji Šimičić na temelju nacrta prijedloga odluke višeg sudskog savjetnika – specijalista Dražena Lovretića, u predmetu osiguranja predlagateljice osiguranja ZŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Batarelu, odvjetniku u Splitu, Trg Hrvatske bratske zajednice 2 B/II, protiv protivnika osiguranja pod 1) IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ZŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Mladenu Parčini, odvjetniku u Splitu, Hrvatskih iseljenika 8b, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja i o žalbi protivnika osiguranja pod 1) IŽ i pod 2) ZŽŠ protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovr-602/2020-58 od 4. rujna 2025.,20. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbijaju se žalbe predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja pod 1) IŽ i pod 2) ZŽŠ kao neosnovane i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj Ovr- 602/2020-58 od 4. rujna 2025.
II. Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka, kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem, a radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivnicima osiguranja pod 1.) IŽ i pod 2.) ZŽŠ i radi zabrane protivnicima osiguranja da uznemiravaju predlagateljicu u njenom pravu vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak ukupne površine 1637 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], nezakonitom sječom maslina i ostalih stabala te rušenjem i odvođenjem suhozida i nezakonitim sađenjem biljki na njenoj nekretnini odlaganjem građevinskog materijala postavljanjem spremnika za vodu, agregata, cisterne, bačava sa zasađenim maslinama i ostalim stvarima koje su tamo postavili, te radi uspostave ranijeg stanja naspram protivnika osiguranja pod točkom I. izreke prihvaćen je prijedlog predlagateljice osiguranja za donošenje rješenja o osiguranju koji glasi:
„I. Određuje se privremena mjera:
1) zabranjuje se solidarno protivnicima osiguranja pod 1) IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] pod i 2) ZŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] izvođenje bilo kakvih daljnjih građevinskih radova i drugih radova na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, ukupne površine 1637 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te se posebno protivnicima osiguranja na predmetnoj nekretnini zabranjuje sadnja voćki i gradnja zida na tom zemljištu, odlaganje vodospremnika, agregata, gomile željeza i drugog građevinskog materijala, odlaganje bačava sa zasađenim maslinama te im se zabranjuje svako ovakvo i daljnje smetanje vlasničkih prava predlagateljice osiguranja ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj].
2) nalaže se solidarno protivnicima osiguranja pod 1) IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2) ZŽŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak ukupne površine 1637 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], uklanjanje spremnika za vodu i bačvi (sa zasađenim maslinama) kao i agregata za struju, te nagomilanoga željeza i drugog građevinskog materijala, kao i uklanjanje šest manjih spremnika za vodu, sedam hrpa građevinskog željeza, daske za građevinsku oplatu, panjeva i grana porezanih maslina i micanje betoniranog željeznog stupa kao krajnje istočna točka linije zauzimanja, kao i agregata za struju i svega ostalog što je naneseno na predmetnoj nekretnini do boldirane linije koja se proteže do točke H-I-F (kao linija suhozida), kako je prikazano sukladno vještačenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića pod poslovnim brojem Ovr-602/20 od 09. studenoga 2020. godine, a ukoliko to protivnici osiguranja ne izvrše tu obvezu u roku od 8 (osam) dana i pod prijetnjom ovrhe na tu je radnju ovlaštena predlagateljica osiguranja ZŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], o solidarnom trošku oba protivnika osiguranja i uz sudjelovanje sudskog ovršitelja ili putem trećih osoba.”
1.1. Nadalje je točkom II. izreke rješenja navedeno: "Budu li se protivnici osiguranja pod 1) IŽ i pod 2) ZŽŠ i nakon donošenja rješenja o privremenoj mjeri ponašali suprotno svojoj obvezi koja im je naložena u točki I/1. tog rješenja (obveza na nečinjenje), sud će na prijedlog predlagateljice osiguranja ZŽ izreći novčanu kaznu, koja se protivnicima osiguranja zaprječuje u iznosu od 2.000,00 eura, svakome od protivnika osiguranja zasebno kojom je zapriječena ta kazna".
1.2. Pod točkom III. izreke upućuje se predlagateljica osiguranja ZŽ da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave tog rješenja podnese tužbu protiv protivnika osiguranja pod 1) IŽ radi zabrane tom protivniku osiguranja da uznemiruje pravo vlasništva predlagateljici osiguranja sukladno tom rješenju suda.
1.3. Pod točkom IV. izreke određeno je da privremena mjera koja je tim rješenjem određena traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je tim rješenjem o privremenoj mjeri upućena predlagateljica osiguranja ZŽ, protiv protivnika osiguranja pod 1) IŽ kao i do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je predlagateljica osiguranja ZŽ protiv protivnice osiguranja pod 2) ZŽŠ pokrenula kod Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, u predmetu poslovni broj P- 2945/2022, kao postupaka radi zabrane od uznemiravanja prava vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak ukupne površine 1637 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
1.4. Pod točkom V. izreke određeno je da žalba protiv tog rješenja ne zadržava njegovu provedbu.
1.5. Pod točkom VI. izreke odbijen je kao neosnovan prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine u onom dijelu kojim je predložena privremena mjera radi osiguranja, a kojom se predlaže:
„1.) izdavanje naloga da solidarno protivnici osiguranja pod 1) IŽ, i pod 2) ZŽŠ na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak ukupne površine 1637 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] izvrše traženu radnju vraćanje suhozida koji se nalazio na nekretnini ili postavljanje neke druge vidljive granice na liniji prikazane boldiranom linijom koja se proteže od točke H-I-F (kao linija suhozida) u vještačenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića pod poslovnim brojem Ovr 602/20 od 09. studenoga 2020. godine, uz traženo ovlaštenje predlagateljici osiguranja da u suprotnom takvu radnju sama ili putem druge osobe obavi o solidarnom trošku protivnika osiguranja
2.) zaprječivanje novčane kazne protivnicima osiguranja pod 1) IŽ i pod 2) ZŽŠ, za slučaj nepridržavanja obveze koja im je naložena u točki I/1 tog rješenja ( obveza na nečinjenje) više predložene od 2.000,00 eura za svakog, kao i zaprječenje novčane kazne solidarno protivnicima osiguranja, za slučaj neispunjenja obveze koja im je naložena u točki I/2. toga rješenja (obveza na činjenje koju može izvršiti i druga osoba), te izricanje protivnicima osiguranja, dnevne novčane kazne u zahtijevanom iznosu od 200,00 eura tražene do ispunjenja zahtjeva iz privremene mjere odnosno udovoljenja zahtjeva dok uznemiravanje ne prestane.”
1.6. Pod točkom VII. izreke naloženo je protivnicima osiguranja pod 1) IŽ, i pod 2) ZŽŠ, da u roku od 8 (osam) dana naknade predlagateljici osiguranja ZŽ, prouzročeni trošak iz tog postupka osiguranja u iznosu od 14.091,25 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na ovaj novčani iznos teče od dana donošenja ovoga rješenja, pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine, dok se u preostalom dijelu za više traženi iznos od 4.757,69 eura zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška odbija kao neosnovan.
2. Protiv tog rješenja u dijelu pod točkom VI . I VII. izreke žali se predlagateljica osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12.., 25/13.., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: OZ), predlažući drugostupanjskom sudu da usvoji žalbu te donese rješenje o određivanju predložene privremene mjere u cijelosti uz naknadu predlagateljici osiguranja svih troškova postupka, podredno, pobijano rješenje u ovom dijelu da se ukine i predmet vrati na ponovnu odluku prvostupanjskom sudu. Žaliteljica potražuje trošak sastavljanja žalbe.
2.1. Protiv tog rješenja u dijelu pod točkom I., II., III., IV., V. i VII. izreke žale se protivnici osiguranja pod 1) IŽ i pod 2) ZŽŠ zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1. i 3. ZPP-a, u svezi sa člankom 21. stavkom 1. OZ-a, predlažući drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu te preinači pobijano rješenje shodno žalbenim navodima, podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu. Žalitelji potražuju trošak sastavljanja žalbe.
2.2. U odgovoru na žalbu protivnika osiguranja pod 1) VŽ i pod 2) ZŽŠ, predlagateljica osiguranja je navela da smatra da je njihova žalba neosnovana te predlaže da se ista odbije u cijelosti. Predlagateljica osiguranja potražuje trošak sastavljanja odgovora na žalbu.
3. Žalbe nisu osnovane.
4. Odredbom članka 346. stavka 1.OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
5. U odnosu na žalbu predlagateljice osiguranja protiv odbijajućeg dijela rješenja (točke VI. I VII. izreke) ističe se slijedeće:
5.1. Dio prijedloga za određivanje privremene mjere izdavanje naloga da protivnici osiguranja pod 1) i pod 2), na nekretnini za koju je usmjeren prijedlog za osiguranje, izvrše traženu radnju vraćanje suhozida koji se nalazio na nekretnini ili postavljanje neke druge vidljive granice na liniji prikazane boldiranom linijom koja se proteže od točke H-I-F (kao linija suhozida) u vještačenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića pod poslovnim brojem Ovr-602/20 od 09. studenoga 2020., uz ovlaštenje predlagateljici osiguranja da u suprotnom takvu radnju sama ili putem druge osobe obavi o solidarnom trošku protivnika osiguranja, je po ocjeni ovog suda, od strane prvostupanjskog suda pravilno odbijen iz razloga što isti u cijelosti konzumira ovlaštenje koje predlagateljica može ostvariti povodom zahtjeva putem vlasničke tužbe za zaštitu od uznemiravanja njenog prava vlasništva te kao takvo to sredstvo osiguranja nema zaštitnu funkciju kojoj privremena mjera služi. Ovo i stoga što je, prema okolnostima slučaja, bilo nužno (a kako je to donošenjem pobijanog rješenja i uradio prvostupanjski sud) spriječiti sve radnje i postupke protivnika kojima se imaju izvršiti promjene na nekretnini predlagateljice osiguranja kako se ne bi ugrozilo vjerojatno pravo predlagateljice osiguranja.
5.2. Naime, to ne bi bila gradnja zida kojima će se ograditi predmetne nekretnine ili postaviti neka druga linija razgraničenja s obzirom na to da o takvoj liniji sud odlučuje u posebnim postupcima, kako u parničnim postupcima do čijeg pravomoćnog okončanja je određeno trajanje predmetne privremene mjere tako i u postupku uređenja međe koji se između stranaka vodi, pa je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je odbio ovaj dio predložene privremene mjere.
6. Nastavno na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud odbio prijedlog za određivanje privremene mjere i u dijelu kojim se zahtjeva privremenom mjerom određivanje novčane kazne protivnicima osiguranja, za slučaj nepridržavanja obveze koja im je naložena u točki I/1. pobijanog rješenja, (imajući u vidu da je predlagateljica osiguranja predložila određivanje protivnicima osiguranja novčanu kaznu veću od zakonski propisane za fizičku osobu), za iznos viši od 2.000,00 eura za svakog protivnika osiguranja pojedinačno, jer je navedeni iznos zapriječene kazne i po ocjeni ovog suda nužan te prilagođen konkretnim okolnostima slučaja, ali i određivanje da protivnici osiguranja, za slučaj neispunjenja obveze koja im je naložena u točki I/2. pobijanog rješenja (što je obveza na činjenje koju može izvršiti i druga osoba) solidarno snose odgovornost za eventualno plaćanje novčane kazne, a takvo sredstvo osiguranja nije zakonom niti propisano za tu vrstu obveze koju od protivnika osiguranja zahtijeva predlagateljica osiguranja.
6.1. Stoga, nije osnovan ni prijedlog za određivanje privremene mjere za izricanje protivnicima osiguranja, dnevne novčane kazne u traženom iznosu od 200,00 eura do ispunjenja zahtjeva iz privremene mjere odnosno udovoljenja zahtjeva dok uznemiravanje ne prestane, jer je, kako to pravilno navodi i prvostupanjski sud, tu riječ o sudskim penalima čija se svrha privremenom mjerom ne može postići takvim sredstvom osiguranja (možebitno kao sredstvo ovrhe kod ostvarenja tražbine, ali ne i njenog osiguranja, kada postoje sredstva osiguranja koja su manje nepogodna za protivnike osiguranja i kojim se može ostvariti svrha koja se traži ovom privremenom mjerom u pogledu osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja).
6.2. Također, a što se tiče žalbenih navoda predlagateljice osiguranja da joj je sud trebao dosuditi cjelokupni trošak, te da je trebao odrediti da trošak ovršnog postupka protivnici osiguranja snose solidarno, ističe se da je prvostupanjski sud dao jasne, dostatne i cjelovite razloge za svaku stavku traženog troška, pri čemu je istu temeljio na odredbi članka 14. stavka 4. OZ-a kao i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 - dalje u tekstu: Tarife), pa kako žaliteljica svoje navode ničim ne potkrjepljuje, a dosuđeni trošak je u po ocjeni ovog suda u skladu sa navedenom odredbom OZ-a kao i odredbama Tarife, te kako odredbama OZ-a nigdje nije propisano da sud mora obvezati (u slučaju postojanja više protivnika osiguranja) da isti solidarno snose trošak postupka osiguranja, to je njenu žalbu i u tom dijelu trebalo odbiti kao neosnovanu.
7. U odnosu na žalbu protivnika osiguranja pod 1) VŽ i pod 2) ZŽŠ protiv odbijajućeg dijela rješenja (točke I., II., III., IV., V. i VII. izreke) ističe se slijedeće:
7.1. Neosnovani su žalbeni navodi protivnika osiguranja pod 1) i pod 2) da je prvostupanjski sud korištenjem dokaznog materijala iz drugih postupaka, a relevantnih za ovaj postupak, povrijedio načelo neposrednosti. Pri tome se žalitelje upućuje na odredbu članka 7. OZ-a kojom je u stavku 1. propisano da u ovršnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena kao i na odredbu stavka 4. istog članka OZ-a kojom je propisano da će sud izvan ročišta saslušati stranku ili sudionika u postupku ako je to predviđeno tim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili očitovanja o nekom prijedlogu stranke.
7.2. Stoga je razvidno da ovršni sud nije dužan u svakom slučaju saslušati stranke odnosno raspravljati o činjenično – pravnim pitanjima postupka osiguranja, a kad se pri tom ima u vidu da je odredbom stavka 2. istog članka OZ-a propisano da sud održava ročište kad je to tim Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito, onda se žalbeni navodi protivnika osiguranja pod 1) i pod 2), istaknuti u tom smislu, ukazuju u cijelosti neosnovanima.
7.3. Što se tiče žalbenih navoda protivnika osiguranja pod 1) i pod 2), a koji se odnose na parnicu zbog smetanja posjeda (predmet istog suda poslovni broj Psp- 75/2020) na spornoj nekretnini, ističe se da je predmetni spor završen u korist protivnika osiguranja iz razloga jer je tužiteljica (ovdje predlagateljica osiguranja) promašila prekluzivni rok odnosno ista je tužila nakon proteka roka od 30 dana od dana saznanja za smetanje posjeda, slijedom čega se vođenje i okončanje tog postupka ne može primijeniti i na vođenje ovog postupka osiguranja, u kojem postupku osiguranja nije riječ o zaštiti prava posjeda kao nenovčanoj tražbini čije se osiguranje predloženom privremenom mjerom zahtijeva već je riječ o zaštiti vlasništva od uznemiravanja, kao nenovčanoj tražbini čije se osiguranje predloženom privremenom mjerom osigurava.
7.4. U pogledu prigovora žalitelja protivnika osiguranja pod 1) i pod 2), na eventualne procesne propuste i druge nepravilnosti možebitno počinjene u postupku uređenja međa koji se pred prvostupanjskim sudom vodio pod poslovnim brojem R1-453/2019, treba navesti da se radi o drugom postupku, normiranom drugim zakonom, te su sve prigovore na postupanje suda žalitelji mogli istaknuti tijekom tog postupka, kao i u žalbi na doneseno rješenje, a ne u predmetnom postupku. Osim toga, a suprotno žalbenim navodima protivnika osiguranja pod 1) i pod 2), i po ocjeni ovog suda, prijedlogom za osiguranje predlagateljica osiguranja je učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine koju predloženom privremenom mjerom osigurava i učinila je vjerojatnim opasnost da se bez takve mjere može promijeniti postojeće stanje stvari zbog čega bi se znatno otežalo ostvarenje ovdje osigurane tražbine, a kako su se i sami protivnici osiguranja izjasnili kako više neće poduzimati bilo kakve radnje koje bi se odnosile na sporni dio nekretnine do okončanja parničnih postupaka koji se kod ovog suda vode u pogledu zaštite prava vlasništva i postupka uređenja međe, ne egzistira mogućnost da bi ovom predloženom privremenom mjerom nastala mogućnost prouzročenja štete za protivnike osiguranja.
7.5. Kako je prvostupanjski sud svoju odluku utemeljio na opsežnom i cjelovitom dokaznom materijalu, te rezultatima dokaznih postupaka iz drugih sudskih predmeta, te kako je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje relevantno za donošenje odluke u ovom postupku osiguranja privremenim mjerama, a posebice ono koje se odnosi na stanje dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 1637 m2, upisane u ZU [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice osiguranja (odluka prvostupanjskog suda se između ostalog zasniva i na rezultatima vještačenja po stalnom sudskom vještaku za geodeziju), to je žalbu protivnika osiguranja pod 1) i pod 2) u tom smislu trebalo odbiti kao neosnovanu.
7.6. Konačno se napominje da protivnici osiguranja pod 1) i pod 2) u žalbi protiv odluke suda o trošku postupka ničim ne obrazlažu, a kako je dosuđeni trošak po ocjeni ovog suda u skladu sa odredbom članka 14. stavka 4. OZ-a kao i odredbama Tarife, što je i već navedeno, to je njihovu žalbu i u ovom dijelu trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.
8. Budući da nisu osnovani razlozi zbog kojih stranke pobijaju predmetno rješenje, niti je prvostupanjski sud pri donošenju tog rješenja počinio bitne povrede ovršnog postupka na koje ovaj sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a i u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odbiti njihove žalbe kao neosnovane i potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
8.1. Zahtjevi stranaka za naknadu troška sastavljanja žalbi su odbijeni jer iste nisu uspjele sa svojim žalbama, dok je zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troškova sastavljanja odgovora na žalbu valjalo odbiti jer po ocjeni ovog suda, nije bio potreban za vođenje ovog postupka osiguranja, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
U Splitu 20. siječnja 2026.
Sutkinja
Marija Šimičić
