REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: R1-281/22-35

Stalna služba u Trogiru

Trogir

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagateljice IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku TS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a ovaj zastupan po punomoćnici Ružici Petrović, odvjetnici u Splitu, Domovinskog rata 29 B, protiv protustranke ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Maji Delić Ratković, odvjetnici u Splitu, Tolstojeva 45, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvanraspravno, dana 20. siječnja 2026. godine;

r i j e š i o  j e

I- Suvlasnička zajednica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak i dvor, površine 867 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površine 254 m2, ukupne površine 1121 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagateljice IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 1/3 suvlasničkog dijela i protustranke ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], za 2/3 suvlasničkog dijela, razvrgava se civilnom diobom.

II- Utvrđuje se opravdani i potreban trošak postupka predlagateljice IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], u visini iznosa od 1.023,00 EUR-a, te se nalaže protustranci ŽS, OIB: [osobni identifikacijski broj], razmjerno njegovom suvlasničkom udjelu naknaditi predlagateljici IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], nužne troškove postupka u iznosu od 682,00 EUR-a, u roku od 15 (petnaest) dana, dok svaka stranka snosi svoje ostale nastale troškove postupka.

Obrazloženje

1. U ovom postupku predlagateljica prema protustranci postavlja prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odmah takvim prijedlogom predlažući civilnu diobu, čemu se protustranka takvom prijedlogu protivi smatrajući da je neopravdan zahtjev iz prijedloga da se nekretnina koja je u suvlasničkoj zajednici stranaka razvrgava civilnom diobom, ujedno smatrajući da je ovaj prijedlog postavljen u nevrijeme za obje strane, posebno za protustranku i kao takav da se u sadašnjim okolnostima ne čini dopušten, a ujedno u svemu slučaju da ovakav prijedlog ne bi bio osnovan, konačno predlažući da se ovaj prijedlog kao takav odbije, odnosno za slučaj razvrgnuća suvlasništva da se isto razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetne nekretnine koja je predmet takve diobe provede geometrijskom diobom ili etažiranjem kao jedinim mogućim i opravdanim načinom.

2. Prijedlogom od 6. lipnja 2022. godine postavljenim radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navode se bitne okolnosti za koje predlagateljica smatra da opravdavaju njen postavljeni zahtjev ne samo radi razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice već i predloženi način njena razvrgnuća.

3. Prijedlogom se tvrdi da su stranke suvlasnici na nekretnini označenoj kao čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površine 254 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak i dvor, površine 867 m2, odnosno ukupne površine 1121 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to predlagateljica u suvlasništvu za 1/3 dijela od cjeline, a protustranka u suvlasništvu za 2/3 dijela od cjeline, ali da se stranke u pogledu podjele iste nekretnine ne mogu sporazumjeti tako da je predlagateljica takav zahtjev prema protustranci usmjerila putem ovoga prijedloga.

4. Predlagateljica ovim prijedlogom predlaže da sud provede civilnu diobu predmetne nekretnine iz razloga što bi predmetna nekretnina predstavljala objekt koji je u svojim prvotnim gabaritima izgrađen prije 1968. godine i koji da je naknadno više puta dograđivan i nadograđivan zbog čega ne postoji simetrija toga objekta koja bi omogućavala geometrijsku diobu, da osnovni objekt u naravi predstavlja kuću katnosti prizemlje i kat čiji je koncept bio takav da se u prizemlju nalazila konoba i cisterna za vodu dok je kat kuće s jednom stambenom jedinicom izgrađen jednim dijelom iznad etaže toga objekta, a da je drugim dijelom izgrađen na nasipu položenom sjeverno zapadno od etaže prizemlja tako da predlagateljica smatra kako već i osnovni objekt svojom tlocrtnom projekcijom svih etaža onemogućava geometrijsku diobu, posebno uzimajući u obzir naknadnu njegovu dogradnja i prenamjenu prizemlja u tri stambene jedinice- apartmana što sve u svojoj građevinskoj izvedbi čini da ne bi bilo moguće podijeliti etažu prizemlja na jednakovrijedne cjeline, a da one tlocrtnom podjelom odgovaraju cjelinama na etaži kata tako i ujedno što bi se odnosilo na kat kuće koji je isto tijekom vremena iz prvotne njegove namjene koja je predstavljala jednu stambenu jedinicu u međuvremenu podijeljen u tri zasebne cjeline – apartmane ali bez praćenja geometrija koja bi pratila nosivu konstrukciju objekta već da su stambene jedinice formirane tako da svaka za sebe ima zadovoljavajuću funkcionalnost u korištenja, tako da prema stajalištu predlagateljice iz ovoga postavljenoga prijedloga ne bi bila moguća podjela objekta tako i vezano za cijelu nekretninu geometrijskom diobom.

5. Predlagateljica prijedlogom ovaj svoj stav obrazlaže kako geometrijska dioba objekta podrazumijeva samo vertikalnu podjelu objekta, a sve to kako bi novonastali objekti mogli činiti zasebne cjeline na zasebnim katastarskim i zemljišnoknjižnim česticama, a da ovdje nosiva konstrukcija predmeta diobe ne zadovoljava osnovni uvjet vertikalne podjele, odnosno da se raster nosivih zidova preklapa na svakoj etaži objekta, a da i nedostaje uvjet za vertikalnu diobu objekta da svaki dio objekta ima svoj granični nosivi zid prema onom drugom diobom nastalom objektu jer je nosiva konstrukcija objekta kao predmeta diobe ( što se odnosi na vertikalne i horizontalne dijelove) izvedena monolitno tako da svojim konceptom čini po vertikali nedjeljivu cjelinu.

6. U odnosu na izraženi stav da se predmetna nekretnina ne bi mogla dijeliti geometrijskom diobom predlagateljica smatra kako i izgrađen pomoćni objekt koji da u naravi predstavlja kao takvu sedmu stambenu cjelinu – apartman, a koji je fizički odvojen od glavnog objekta uz naknadno izgrađeni bazen koji se zajedno s kaminom niti ne nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je nekretnina u suvlasništvu stranaka i predmet diobe, sve to ukazujući i na činjenicu kako objekt koji je predmet diobe i koji se nalazi na nekretnini koja je predmet diobe u postojećim gabaritima nije legalan jer nisu ozakonjene sve njegove naknadne građevinske izmjene i dogradnje zbog čega niti ne bi bilo moguće jednako vrednovati pojedine dijelove objekta kao i eventualno provoditi etažiranje istog.

7. Zbog svih ovdje iznesenih razloga predlagateljica konačno smatra i zauzima stajalište u postavljenom prijedlogu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice kako je zbog nepostojanja vertikalne podjele zidova na objektu koji bi se kao takvi trebali pratiti na svim etažama nemoguće tako opisani objekt podijeliti vertikalno i tako izvesti geometrijsku diobu, odnosno tako opisani objekt podijeliti u dvije zasebne cjeline i tako izvesti diobu etažiranjem objekta, ovdje to i suviše što između stranaka nije moguć dogovor o uspostavi etažnog vlasništva ovoga predmeta diobe i što sve to i čini objektivnu zapreku jer ovako izgrađeni objekt na predmetnom zemljištu nije niti legalan, a predlagateljica ustraje u razvrgnuću suvlasništva ove predmetne nekretnine i bez obzira što se tome protustranka protivi i iz razloga što su međusobni odnosi između stranaka kao bivših bračnih drugova teško i trajno poremećeni tako da niti ne postoji bilo kakav način da se odnosi normaliziraju i da stranke i dalje ostanu u suvlasničkoj zajednici predmetne nekretnine, tako da se predlaže razvrgnuće suvlasništva stranaka na predmetnoj nekretnini civilnom diobom, za što predlagateljica smatra da je tako prema svim prikazanim okolnostima takav način razvrgnuća suvlasništva stranaka na predmetnoj nekretnini jedino i moguć.

8. Odgovorom na ovaj postavljeni prijedlog od 9. svibnja 2023. godine protustranka se tom prijedlogu protivi u bitnom iz slijedećih naznačenih razloga što da se u prvom redu radi o kući s više stambenih jedinica i pripadajućom okućnicom tako da se u prizemlju postojećeg objekta nalaze tri apartmana, a na katu da se nalaze isto tako tri apartmana i da je ovom objektu moguće pristupiti iz više različitih strana, a shodno tome kako postoji i površina namijenjena za parkiralište, i da tako postojeće stambene jedinice vrlo jednostavno čini fizički (geometrijski) odvojivim.

9. Ovaj svoj stav u pogledu mogućnosti razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice koju imaju stranke na nekretnini koja je predmet diobe, protustranka opravdava okolnostima kako je okućnica predmetne nekretnine, odnosno, zemljište na kojem je kuća izgrađena u suvlasništvu stranaka tako da činjenica što etaža prizemlja tlocrtnom podjelom ne bi odgovarala cjelinama na etaži kata , samim time ne bi bila relevantna, tako niti u pogledu navoda iz prijedloga o uvjetima opisane vertikalne diobe kao jedino mogućeg načina fizičke diobe, protustranka tvrdi kako stranke o tome nemaju potrebna stručna znanja u tom pogledu, a što bi se kao takvo ticalo pravnog aspekta, protustranka tvrdi kako uvjet geometrijske diobe nije niti da može biti simetrija nekretnine već uvjet može biti samo mogućnost da se objekt podijeli na samostalne uporabne cjeline koje odgovaraju veličini suvlasničkih dijelova stranaka,.

10. Protustranka smatra da je u konkretnom slučaju moguće razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom ili etažiranjem, s obzirom da je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice kuća na dvije etaže sa šest uređenih apartmana i postojećom okućnicom, tako da prema protustranci ne bi bilo logično ni životno da se nekretnina ne bi mogla kao tava geometrijski podijeliti, posebno osporavajući stajalište predlagateljice da bi jedini način geometrijske diobe nekretnine bila samo vertikalna dioba, budući da je u uspostavljenoj praksi, a tako i u konkretnom slučaju, moguća horizontalna dioba nekretnine i to uspostavom etažnog vlasništva. U pogledu izraženoga stava predlagateljice da civilnu diobu predmetne nekretnine opravdava postojanje pomoćnog objekta kao i bazena, koji se kao takvi ne nalaze na predmetnoj nekretnini koje su stranke suvlasnici, to prema izraženom stavu protustranke ovi opisani dijelovi niti ne bi mogli biti predmet bilo kakve diobe.

11. Slijedom ovako navedenog protustranka se izričito protivi od strane predlagateljice predloženoj civilnoj diobi nekretnina (kuće i zemljišta) kao jedino mogućem načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice budući protustranka smatra kako je geometrijska dioba predmetne nekretnine moguća i kao takva opravdava takav mogući način razvrgnuća postojeće suvlasničke zajednice ove nekretnine.

12. Iz ovih izjašnjenja stranaka, kako onoga iz prijedloga postavljenoga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice tako i odgovora na postavljeni prijedlog, između stranaka ne postoji spor o svim onim bitnim propisanim zakonskim elementima za provedbu postupka povodom prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice jer ne postoji spor stranaka o suvlasništvu stranaka na nekretnini koja je predmet razvrgnuća niti o veličini njihova suvlasničkog udjela niti postoji spor o opsegu diobene stvari i predmetu diobe niti postoji spor i u tom smjeru upućen prigovor vezano za aktivnu i pasivnu legitimaciju stranaka, tako da je ovdje sud imao ovlaštenje pristupiti postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine kao predmetu diobe odnosno zahtjeva za razvrgnuće postojećega suvlasništva stranaka odlučujući o tome koji način razvrgnuća suvlasništva na predmetnoj nekretnini je moguć i opravdan, odnosno koji način razvrgnuća suvlasničke zajednice opravdava legitimna očekivanja stranaka na mirno uživanje vlasništva i njihove iskazane interese kao suvlasnika nekretnine koja je ovdje predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu svrhe koja se postiže razvrgnućem suvlasništva na nekretnini i opravdanim ciljevima kojima se stremi.

13. Predmet diobe jeste nekretnina i to nekretnina označena kao čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površine 254 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak i dvor, površine 867 m2, odnosno ukupne površine 1121 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na kojoj nekretnini stranke legitimirane iz ovoga postupka imaju uspostavljeno suvlasništvo i to predlagateljica za suvlasnički udio od 1/3 dijela, a protustranka suvlasnički udio od 2/3 dijela.

14. Odredbom čl. 48 st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17-nastavno ZV-a, kao primjenjivog materijalno pravnog propisa), propisano je da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

15. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV-a, propisano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

16. Odredbom čl. 50. st. 2 ZV-a, propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. istog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a u st. 4. istog čl. propisano je da ako dioba iz st. 2 nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos će podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

17. Iz ovih gornje citiranih zakonskih odredbi razvidna su i jasna legitimna očekivanja predlagateljice da se izdvoji iz suvlasničke zajednice, čemu se protustranka ne može protiviti, a način razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini kod sudskog razvrgnuća suvlasništva ne može imati dispozitivni karakter jer su zakonske odredbe o tome kogentnog (prisilnog) karaktera, a dispozicija stranaka je u ovom slučaju zakonom ograničena i to samo u slučaju postignutoga sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća uz uvjet da takav postoji odnosno da je postignut te ukoliko je moguć i dopušten, dok pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice na predmetu razvrgnuća ne ostvaruju stranke iz ovog postupka jer ne postoji o tome zaključeni pravni posaao niti za to postoje propisane zakonske pretpostavke.

18. U konkretnom slučaju nije postignut sporazum stranaka o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice jer povodom prijedloga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predlagateljica i tijekom provedbe ovoga postupka ustraje u prijedlogu da se razvrgnuće suvlasništva odredi civilnom diobom odnosno izvede prodajom nekretnine i namirenjem suvlasnika sukladno njihovim suvlasničkim udjelima, dok protustranka već kod odgovora na postavljeni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice kao i tijekom provedbe ovoga postupka ustraje u mišljenju da se zatraženo razvrgnuće suvlasničke zajednice može i treba odrediti geometrijskom diobom, podredno etažiranjem nekretnine kao jednim vidom moguće diobe nekretnine uspostavom posebnih dijelova nekretnine koji bi odgovarali postojećim suvlasničkim udjelima stranaka koje ove imaju na nekretnini koja je predmet diobe, a za slučaj da se u ovim sadašnjim uvjetima kada nekretnina nije legalizirana (stranke su suglasne da objekt na nekretnini u postojećim kapacitetima i gabaritu nema ishođenu građevinsku dozvolu ili ispravu o legalnosti) takav način razvrgnuća suvlasničke zajednice ne bi mogao odrediti, da se tako niti ne može provoditi razvrgnuće suvlasništva kakvo je predloženo od predlagateljice jer da je takav prijedlog u ovim okolnostima i uvjetima postavljen u nevrijeme i da kao takav ne štiti interese stranaka, prvenstveno interese protustranke kao većinskog vlasnika nekretnine.

19. S obzirom na ove proturječnosti pravnih stajališta stranaka kod određivanja načina razvrgnuća suvlasništva predmetne nekretnine sud je na istoj na ročištu održanome 8. prosinca 2023. godine izvršio izvide sudjelovanjem sudskog vještaka za geodeziju s izdanim nalogom sudskom vještaku za građevinarstvo i procjenu nekretnina za pristup naknadnom pregledu nekretnine.

20. U ovom postupku imenovanjem sudskog vještaka za geodeziju određen je zadatak istom dati stručni nalaz i mišljenje u pogledu mogućnosti geometrijske diobe i imenovanjem sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina određen je zadatak istom vezano za davanje stručnog nalaza i mišljenja kako o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine tako i procjene vrijednosti za slučaj geometrijskog razvrgnuća svakog od dvaju posebnih dijelova premetne nekretnine ili cijele njene vrijednosti za slučaj civilne diobe, što je određeno nalogom ovoga suda s ročišta održanoga na licu mjesta, na kojem je utvrđen identitet nekretnine te naloženo vještaku za geodeziju da sukladno utvrđenom identitetu nekretnine u vještačkom nalazu i mišljenju prikaže položaj, oblik i površinu nekretnine prema stanju lica mjesta vezano za izradu vještačkog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina vezano za mogućnost geometrijske diobe kako bi se predmetna nekretnina podijelila sukladno suvlasničkim udjelima svake od stranaka.

21. Naime, izvidom lica mjesta utvrđeno je kako nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavlja jedinstven prostor objekta i dvorišta od čega se objekt sastoji od prizemlja koje se sastoji od tri stambene jedinice- apartmana i kata koji se sastoji od tri stambene jedinice-apartmana dok se na dvorište može neometano pristupiti prilazom s magistralne ceste na kojem se dvorištu nalazi uređeni prostor za parkiralište više vozila, izgrađeni bazen i uz strojarnicu bazena izgrađeni izdvojeni od objekta studio apartman

22. Protustranka je na ovom ročištu predložila da predlagateljici u razvrgnuću suvlasničke zajednice može pripasti s osnova njenog suvlasničkog udjela prostor prizemlja i to dva apartmana u prizemlju, dio dvorišta ispred toga prizemlja položeno sa sjeveroistočne strane koje bi se koristilo za redovnu uporabu tih stambenih jedinica na koje bi se moglo pristupiti s posebnim ulazom s ulice, što bi se kao takvo sve to geometrijski odvojilo, dok bi preostali dio nekretnine trebao pripasti u isključivo vlasništvo i samostalan posjed protustranci s obzirom na odgovarajući suvlasnički udio koji protustranka ima na predmetnoj nekretnini.

23. Pregledom nekretnine imenovani sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić iz Splita je našao da stanje na terenu nije usklađeno s prikazom nekretnine u katastru kao i da katastarski dio dvorišta predmetne nekretnine sa sjeveroistoka katastarski zalazi u drugu, susjednu, nekretninu koja bi bila prikazana u svojoj namjeni kao put, a da onaj dio dvorišta na kojem je izgrađen vanjski bazen izlazi izvan površinskog gabarita predmetne nekretnine, što je sve takvo svoje mišljenje ovaj sudski vještak dao u izvedenom nalazu i mišljenju od 7. siječnja 2024. godine broj V/104/2023, u kojem je u bitnom dao stručno mišljenje za svrhu identifikacije nekretnine kao predmeta diobe označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] prema službenom katastarskom planu priklopljenim sa stanjem na terenu i podacima pribavljenih iz službene evidencije zemljišnih knjiga i katastarskog operata, iz čega je razvidno da su predmetne čestica usklađene oblikom i površinom i prema izvršenom očevidu lica mjesta u ovom vještačkom nalazu i mišljenju označene i to čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazan kao lik u točkama A, B, C,…, F, G, A, označena crvenom bojom, što u naravi predstavlja dio stambenog objekta, dio bazena, dio pomoćnog objekta i dvorište s okućnicom kao i objekt oznake č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prikazan u skici vještačenja likom označenim točkama H, I, J, …, N, O, H, označeno plavo bojom što u naravi predstavlja dio stambenog objekta katnosti prizemlje i kat. 24. Sudski vještak za geodeziju u izvedenom vještačenju nalazi kako identificirane predmetne čestice zajedno s dijelovima okolnih čestica tvore jedinstveni posjed, sa svih strana omeđen betonskim zidovima, ali da tijek međa posjeda ne koincidira sa službenim katastarskim međama i to u istočnom dijelu gdje posjed djelomično zadire u treću nekretninu identificiranu u oznaci čest. zem. [katastarska čestica] kao i u svom zapadnom dijelu gdje posjed zadire u susjednu nekretninu identificiranu u oznaci čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], tako da iz ovoga vještačkog nalaza ii mišljenja imenovani sudski vještak za geodeziju izvodi jasan i nedvojben zaključak budući da su sam objekt (dio objekta), te pomoćni objekt, dio bazena i dvorišta položeni na više čestica odnosno nekretnina, da razvrgnuće suvlasničke zajednice predmeta razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom nije moguće.

25. Zaključku iz ovoga izvedenoga vještačkoga nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju pridružuje se u nalazu i mišljenju sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina Ivan Mijanović iz Splita izvedenom 10. travnja 2024. godine broj elaborata 13/24-S od 9. travnja 2024. godine, kojim je podatke preuzeo iz dostavljenoga mu elaborata sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, zbog čega je ovaj vještak izveo mišljenje da postoji nepoznat legalitet objekta jer nije dostavljen dokaz legalnosti, a prema viđenju samog objekta nalazi se da je osnovni dio objekta građen prije 1968. godine time da je tijekom vremena višekratno dograđivan i nadograđivan te renoviran u periodu od 2007. do 2017. godine, time da posljednjih godina nije u funkciji zbog čega su vidljivi tragovi propadanja zbog napuštenosti, dok je nađeno da su ogradni zidovi nekretnine izvedeni kvalitetno , time da je na takav način dana procjena vrijednost predmetnog stambenog objekta s dvorištem i izgrađenim dijelovima na dvorištu u postojećem stanju kakvo je zatečeno i prema podacima iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju prikazano i od ovoga sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina pribavljeno kao prilozi izvedenom vještačenju iz čijeg se vještačkog zaključka toga vještačkog nalaza i mišljenja nalazi da je ukupna vrijednost nekretnine procijenjena u iznosu od 778.000,00 EUR-a.

26. Ovim nalazima i mišljenima imenovanih sudskih vještaka predlagateljica nije prigovorila, dok je protustranka prigovorila zaključku iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina tvrdeći kako ovaj u izvedenom vještačenju nije dao potreban odgovor o mogućnosti diobe predmetne nekretnine uspostavom etažnoga vlasništva kao potpuno drukčijeg načina od predložene civilne diobe, opravdavajući takav prigovor nađenim podacima kako se predmetni objekt sastoji od više samostalnih uporabnih cjelina s mogućnošću pristupa na dvorište s dvije strane, potpuno odvojenih vrtova i dijelova dvorišta, tvrdeći kako civilna dioba ovdje ne bi bila potrebna niti opravdana suviše toga uzevši u obzir da je osnovni dio ovako dograđenoga i nadograđenoga objekta početkom šezdesetih godina izgradio otac protustranke, smatrajući da bi takav objekt trebao i ostati u obitelji protustranke što bi i bio osnovni razlog zbog čega se protustranka protivi civilnoj diobi nekretnine koja je ovdje predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice između stranaka kao suvlasnika iste.

27. Kako bi se raspravio ovdje postavljeni prigovor protustranke u odnosu na potrebu dopune vještačenja sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina, uzimajući u obzir opravdanost pravnog tumačenja protustranke da bi civilna dioba i bila posljednji instrument kod diobe suvlasničke zajednice, to je sud zatražio o tome dopunu vještačkog nalaza i mišljenja ovdje imenovanoga sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenu nekretnina koji je na izvedenom ročištu lica mjesta održanome 11. prosinca 2024. godine, nakon potpunog pregleda nekretnine kao predmeta diobe, s obzirom da je ujedno i postojao prigovor protustranke kako ovaj sudski vještak nije obuhvatio u svom vještačenju cjelokupnu nekretninu u unutrašnjosti usporedno s nalazima s njenog vanjskog izvida, dao mišljenje vezano za već izvedeni vještački nalaz i mišljenje vezano za procjenu vrijednosti nekretnine tako i u pogledu izvedenoga ranijeg zaključka o nemogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice geometrijskom diobom u svom usmenom iskazu saslušan u svojstvu vještaka na tom ročištu iz čega nedvojbeno proizlazi kako objekt izgrađen na predmetnoj nekretnini, prema dobivenim podacima od stranaka, nije legaliziran niti je za isti ishođena građevinska dozvola, zbog čega i izostaje kao osnovni takav uvjet da se u konkretnom slučaju izvrši geometrijska dioba tako i etažiranje nekretnine, tako da je ovaj sudski vještak kod takvog zatečenog i postojećeg stanja ostao kod izričito izvedenoga mišljenja da geometrijska dioba i dioba etažiranjem nije moguća.

28. Ujedno je ovaj sudski vještak za građevinarstvo i procjenu nekretnina po nalogu suda izradio i procjendbeni elaborat o tržišnoj vrijednosti nekretnine koja je predmet ovoga postupka za razvrgnuće broj 13/2024-S od 30. listopada 2025. godine, kojemu je uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti koje se odnose na ovu nekretninu i uzimajući u obzir obrazložene faktore dao procjenu vrijednosti nekretnine prema sadašnjem stanju u visini iznosa od 804.000,00 EUR-a, čemu stranke takvoj procjeni i ocjeni tržišne vrijednosti prema postojećem stanju nisu imale primjedbi, osim što se protustranka izjasnila ukazujući da ovaj nalaz vještaka pokazuje nesumnjivo da bi znatno veća vrijednost ovoga objekta bila kada bi se izveo postupak legalizacije građevinskog objekta i kada bi se proveli svi tehnički preduvjeti za njegovo etažiranje.

29. Isto tako je s obzirom na ovdje istaknuti prigovor protustranke vezano za nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju u pogledu njegova izvedenoga zaključka kako geometrijska dioba predmetne nekretnine s osnova geodetske struke nije moguća, a s obzirom na najavljenu i izvjesnu promjenu propisa iz oblasti građevinarstva i urbanizma vezano za mogućnost naknadne legalizacije objekta koju bi vlasnici takvih objekata mogli u budućnosti u neograničenom vremenu podnositi pri nadležnom upravnome tijelu, ovaj sud izveo dokaz saslušanjem ovoga sudskog vještaka, koji je na održanome ročištu za raspravu 24. rujna 2025. godine, dao usmeni iskaz u pogledu svoga izvedenoga vještačkoga nalaza i mišljenja, s obzirom na takvu predloženu zakonsku regulativu kojom bi bile i naknadno odobrene legalizacije nelegalno izgrađenih objekata i/ili njihovih dijelova, ističući kako je i u tom slučaju potrebno od bilo kojeg od suvlasnika ishoditi rješenje o utvrđivanju građevinske čestice temeljem kojeg bi se formirala jedinstvena građevinska čestica sukladno međama na terenu tako se slijedom toga tek i izmijenila površina okućnice, glavnog objekta i pomoćnih objekta, pa da bi tek u tom i takvom slučaju bila moguća dioba predmetne nekretnine etažiranjem, s tim da u sadašnjem stanju nekretnine i pribavljenim podacima ovaj sudski vještak ostaje kod već ranijeg zaključka kako u postojećem stanju i pod sadašnjim uvjetima geometrijska dioba nekretnine nije moguća.

30. Upravo iz ovih i tako iznesenih razloga ovdje imenovanih sudskih vještaka kako za građevinarstvo i procjenu nekretnina tako i za geodeziju nalazi se nedvojben, jasan i suglasno od ovih vještaka izveden zaključak u sadašnjem postojećem stanju (nekretnina kao jedinstvena cjelina položena je na više čestica, od kojih su dvije nekretnine susjedne, te na nekretnini koja je predmet diobe postoji izgrađeni objekt bez građevinske dozvole i isprave o legalnosti), što sve to priječi mogućnost provedbe razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini bilo geometrijskom diobom ili diobom kroz izvedeno etažiranje, što protustranka svojim postavljenim prigovorima nije s uspjehom takav vještački zaključak imenovanih vještaka dovela u sumnju i što sud ovdje takav izvedeni vještački zaključak sudskih vještaka prihvaća jer je u svemu pravilno obrazložen, pojašnjen i temeljem na svim postojećim nalazima i pribavljenim i ocjenjivanim tako i revidiranim bitnim podacima.

31. Uzimajući u obzir da je prioritet kod razvrgnuća suvlasništva odrediti razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini geometrijskom diobom (pa čak i etažirenjem bez obzira na suglasnost svih suvlasnika), ovdje je bilo potrebno pravno ocijeniti je li uopće za to takva mogućnost postoji, s obzirom da protustranka ističe u svojim izjašnjenjima kako je dio objekta koji je građen prije 1968. godine samim time po zakonu legalan, a za naknadno izvedene nadogradnji i dogradnje i izgradnju dijelova objekta da bi bila moguća legalizacija objekta u ovako postojećem stanju očekivanom zakonskom izmjenom koja bi išla in favorem strankama kao suvlasnicima i na taj način da bi se mogla izvesti geometrijska dioba pa čak i dioba etažiranjem kako bi stranke svaka za sebe s obzirom na njihov odgovarajući suvlasnički udio dobili izdvojeni dio nekretnine koji bi imao svoju samostalnu uporabnu vrijednost, tvrdeći da u sadašnjem stanju stvari kod postojećih propisa koji takvu mogućnost ne dozvoljavaju zbog toga što za sada takve uvjete nekretnina nema ne bi bilo vrijeme za provođenje postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice, čemu se kao takvom izjašnjenju u potpunosti protivi predlagateljica smatrajući da takvo što ne opravdava tako postavljen prigovor protustranke kojim se protivi civilnoj diobi kao jedino ovdje mogućem načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice, a sve što se smatra druga strana da bi moglo biti u budućnosti da je hipotetskog karaktera i da se ne izvodi iz prava stranaka, posebno prava predlagateljice da može u svako doba zahtijevati izdvajanje iz suvlasničke zajednice, a da sud određuje mogućnost i način diobe prema stanju kakvo jeste u vrijeme kada se takav postupak vodi i prema pozitivnim zakonskim propisima, sve to iskazujući kao predlagateljica nema namjeru i dalje ostati u suvlasničkoj zajednici s protustrankom na predmetnoj nekretnini uzimajući u obzir njihove složene i izrazito poremećene kako suvlasničke donose tako i osobne odnose.

32. Odredbom čl. 47. st. 1. ZV-a, propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva, dok je odredbom st. 2. istog članka ovoga Zakona, propisano da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučiti će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.

33. Ovdje je sud preispitao legitimitet pravnih interesa stranaka odnosno predlagateljice koja predlaže da sud u ovakvom stanju nekretnine odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na način koji su sudski vještaci ocijenili kao jedini mogući i dopušteni način razvrgnuća suvlasničke zajednice, odnosno odredi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, jer kao suvlasnica predmeta razvrgnuća suvlasništva na to ima pravo u svako vrijeme, osim u ono vrijeme koje bi bilo na štetu drugih suvlasnika, ali i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da se prilike toliko izmijene da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika, dok je pravni legitimitet protustranke upravljen prigovorom kojim se protivi razvrgnuću suvlasništva zbog činjenice da je osnovni objekt koji je kasnije dograđivan i nadograđivan gradio njegov pravni prednik i ima za tu stranku sentimentalnu vrijednost, ujedno smatrajući da postoji izvjesnost promjene zakonskih propisa po kojima će se moći u potpunosti ovaj nezakonito izgrađeni objekt legalizirati, tako i u budućnosti, kako su se to izjasnili sudski vještaci, poduzeti određene pravne radnje u pogledu ishođenja dokumenta o legalnosti, utvrđenju građevinske čestice i nakon toga eventualnoj diobi etažiranjem, tvrdeći da je ovaj prijedlog podnesen u nevrijeme.

34. U konkretnom slučaju niti jedna od stranaka nije se pozvala da je takvim legitimnim interesima stranaka narušeno pravo na mirno uživanje vlasništva odnosno da bi dolazilo do nepotrebnog i nerazmjernog miješanja države u takvo pravo niti su stranke istakle da nekretnina koja je predmet razvrgnuća suvlasništva njihov dom, a kako je to sud i uočio kod pregleda nekretnine u dva navrata, da je nekretnina zapuštena i da nekretnina višegodišnje nije u funkciji stanovanja, niti stranke u toj nekretnini imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, a sama ranija funkcija nekretnine predstavlja više jedinica prvotno u osnovnoj svrsi njihove namjene za gospodarsko iskorištavanje, zbog čega se vrijednost te nekretnine može izraziti u procjeni primjerenim i novčanim ekvivalentom koji alikvotno odgovara svakom suvlasničkom udjelu suvlasnika, ovdje stranaka iz ovoga postupka sukladno njegovom suvlasničkom udjelu, tako da sud nalazi kako nema nerazmjernosti i nerazumnog miješanja u legitimna očekivanja stranaka u ovom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice, s tim da prigovor protustranke da se razvrgnuće suvlasništva izvodi u ono vrijeme koje nije povoljno za stranke posebno za protustranku nije osnovan jer protustranka niti ne ukazuje, a posebno ne čini vjerojatnim da bi razvrgnućem suvlasničke zajednice u sadašnjem vremenu pretrpjela štetu i u kojoj kvaliteti, a koja bi time eventualno ograničila opravdano legitimno očekivanje predlagateljice kao suvlasnice koja zahtjeva predmetno razvrgnuće i koja nema namjeru ostati u suvlasničkoj zajednici suviše toga koja na ovaj način, iz razloga što ne koristi predmetnu nekretninu, nema osigurano pravo na mirno uživanje vlasništva, što bi ga postigla izdvajanjem iz suvlasničke zajednice, tako da je legitimno očekivanje predlagateljice osnovano, a ukazani prigovor protustranke kojim se protivi razvrgnuću ukazan neosnovan.

35. Razlozi protustranke da će se zbog najave u izmjeni pozitivne zakonske regulative izmijeniti posebni propis po kojim bi nezakonita građevina eventualno mogla biti ozakonjena i po čemu bi se moglo eventualno izvesti razvrgnuće suvlasničke zajednice etažiranjem, nisu ono razlozi koji se mogu svesti pod ograničenje provedbe postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice iz odredbe čl. 47. st. 2. ZV-a, jer sud odlučuje o pravima i obvezama stranaka i nastanku, prestanku i promjeni pravnih odnosa u vrijeme sudskog postupka i po pozitivnom pravu i važećem zakonu (de lege lata) ne ulazeći u pravnu neizvjesnost što će biti ubuduće (pro futuro) niti odlučuje u pogledu izmjena postojećih zakonskih propisa (de lege ferenda).

36. Sve suprotno tome gornje navedenome činilo bi pravnu nesigurnost i neizvjesnost, a ujedno u konkretnom slučaju išlo bi i na štetu druge strane kao suvlasnika nekretnine koja ima legitimno očekivanje da svoj suvlasnički udio izdvoji iz postojeće suvlasničke zajednice i to na ovdje ukazani način razvrgnuća suvlasništva koji je po nalazima i mišljenjima ovdje imenovanih sudskih vještaka iz odgovarajuće struke po ovom pitanju utvrđen da je jedino moguć, a sam način razvrgnuća suvlasništva civilnom diobom u konkretnom slučaju, kod svih ovdje utvrđenih činjenica i okolnosti slučaja ne protivi se odredbi čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ( objavljeno u službenom listu RH "Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02,13/03,9/05,1/06 i 2/10- involviranom u pravni poredak RH 5. studenoga 1997. godine), kojom se propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnoga i obiteljskoga života, doma i dopisivanja.

37. Suviše toga, za navesti je da je ovdje riječ o postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, a ne o razvrgnuću nekretnine isplatom ili prodaji nekretnine, pa je vještački nalaz i mišljenje sudskog vještaka građevinske struke i ovlaštenog procjenitelja, ovdje samo osnova za utvrđenje mogućnosti i načina razvrgnuća suvlasništva, te temelj za eventualnu provedbu postupka prisilnog razvrgnuća u ovršnom postupku, tako da će konačnu tržišnu vrijednost nekretnine komparirane s ovdje izvedenom procjenom nekretnine dati javna dražba i ponude na dražbi, te tako i očuvati onaj efekt zaštite prava vlasništva da se kroz javnu prodaju odredi puna tržišna vrijednost nekretnine koja će biti u to vrijeme, te se i na taj način štiti privatno vlasništvo svih suvlasnika iz postupka razvrgnuća, a dobiveni novčani iznos će se, po podmirenju troškova, isplatiti suvlasnicima sukladno njihovim odgovarajućim suvlasničkim udjelima koje imaju na nekretnini, tako da bilo kakve nerazmjerne štete stranke ovdje nemaju niti je mogu imati, a sama afekcijska vrijednost nekretnine, odnosno jednog njenog dijela, koju osjeća protustranka ne bi bila mjerodavna za ukazivanje opravdanosti njegova prigovora kojim se protivi razvrgnuću suvlasničke zajednice na onaj način koji je u ovom postupku utvrđen kao jedino izvjestan i moguć.

38. Kod razvrgnuća suvlasništva nekretnina odlučni su i od važnosti upisani i nesporni suvlasnički udjeli stranaka na nekretnini kao predmetu diobe (nije sporno suvlasništvo stranaka u odgovarajućim omjerima, pa tako ni aktivna ili pasivna legitimacija kao što nije niti sporan identitet i opseg diobene stvari ), tako da je ovdje neprijeporno utvrđena jedina mogućnost razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom, kao jednim od načina razvrgnuća suvlasničke zajednice, propisane odredbe čl. 50. st. st. 4. ZV-a, tako je time odlučeno da se postojeća suvlasnička zajednica stranaka koja postoji na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak i dvor, površine 867 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površine 254 m2, ukupne površine 1121 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasništvu predlagateljice za 1/3 suvlasničkog dijela i protustranke, za 2/3 suvlasničkog dijela, razvrgne civilnom diobom, kako je to odlučeno kao u točki I. izreke.

39. U pogledu potrebe donošenja odluke o zahtijevanim nastalim troškovima postupka.

40. Odluka o troškovima ovog izvanparničnog postupka temelji se na odredbi paragrafa 20. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Sl. novine 175-XLV od 01.kolovoza 1934 godine), a koji se primjenjuje sukladno Zakonu o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine („Narodne novine“ 73/91), koji se propis primjenjuje u konkretnom slučaju sukladno vremenu pokretanja ovoga postupka sukladno odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine" broj 119. st.1- nastavno ZIP-a), a primjenom odredbe čl. 54. ZV-a.

41. Odredbom čl. 54. ZV-a, propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije.

42. Kako se nužni troškovi razvrgnuća odnose na trošak očevida lica mjesta i sudjelovanja sudskih vještaka i sastava pisanih nalaza i mišljenja sudskih vještaka, te sudskih pristojbi, koje je kao potrebne i nužne troškove snosila prethodno predlagateljica, to su troškovi po ovoj osnovi opravdani upravo u pripadajućem iznosu od 1.023,00 EUR-a, što se odnosi na zahtijevani trošak sudske pristojbe na prijedlog plaćen u iznosu protuvrijednosti od 6,64 EUR-a, uvećano za iznos pristojbe na rješenje iz postupka diobe u utvrđenom iznosu od 19,91 EUR-a, ukupno s ove osnove u iznosu od 26,55 EUR-a, kao i na već predujmljeni materijalni trošak predlageteljice s obzirom na trošak očevida i nagrade i naknade za sudjelovanje vještaka i izradu vještačkih nalaza i mišljenja u zahtijevanom iznosu takvog troška u ukupnom iznosu od 996,45 EUR-a, pa je protustraka sukladno svom suvlasničkom udjelu za dijela 2/3 idealnog dijela dužna naknaditi predlagateljici i to upravo u tom omjeru od 2/3 dijela ukupno utvrđene nužne troškove u iznosu iznos od 682,00 EUR-a, dok se zahtijevani troškovi koje su u ovom postupku stranke zahtijevale, a odnose se na troškove zastupanja po punomoćnicima iz reda odvjetnika nisu troškovi koji se osnovano nadoknađuju u postupku razvrgnuća suvlasništva jer troškovi stranke koji se odnose na zastupanje po punomoćnicima i njihove obavljene pravne radnje po punomoćnicima, ne spadaju u nužne troškove koje se imaju naknaditi po drugoj strani, tako da svaka stranka takve troškove snosi za sebe niti su takvi troškovi nastali skrivljenim ili očito neopravdanim radnjama stranaka, pa je slijedom gornje navedenoga temeljem odredbe čl. 54. ZV-a i primjenom odredbe čl. 20. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, sukladno primjeni takvog pravnog propisa sukladno odredbi čl. 119. st.1. ZIP-a, valjalo odlučiti kao u točki II. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 20. siječnja 2026. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotne stranke u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagateljici po punomoćnici; Ružica Petrović, odvjetnica u Splitu,

- protustranci po punomoćniku; Maja Delić Ratković, odvjetnica u Splitu,

- u spis