Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Kž-10/2026-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika OA, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1., u vezi članka 34. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika OA, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja KOV-762/2025-16 od 18. prosinca 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Žalba okrivljenika OA odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

1. U kaznenom predmetu protiv okrivljenog OA, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1., u vezi članka 34. KZ/11, optužno vijeće Općinskog suda u Splitu odbilo je prijedlog obrane da se iz spisa, kao nezakoniti dokazi, izdvoje: službena zabilješka o postupanju policijskog službenika PU splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Trilj, CA i EA od 19. rujna 2025. (list 14 spisa), službena zabilješka o postupanju policijskih službenika PU splitsko- dalmatinske, Postaje granične policije Trilj, PA i HA od 19. rujna 2025. (list 15 spisa), službena zabilješka policijske službenice PU splitsko- dalmatinske, Postaje granične policije Trilj, OAŠ od 20. rujna 2025. (list 28 spisa), zapisnika PU splitsko-dalmatinske Postaje granične policije Trilj o uzimanju izjave od JA od 19. rujna 2025. (list 29 spisa) i zapisnik PU splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Trilj o uzimanju izjave od RA od 19. rujna 2025. (list 31 spisa), kao neosnovan.

2. Protiv tog rješenja, žalbu je podnio okrivljeni ŠA, po svom branitelju mr.sc. Darku Krčumu, odvjetniku u Splitu, bez navođenja žalbenih osnova po kojima se pobijano rješenje osporava i bez posebnog prijedloga žalbenom sudu u pogledu odluke o njegovoj žalbi.

3. Prije održavanja sjednice drugostupanjskog vijeća spis je, u suglasju s člankom 495., u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 - pročišćeni tekst, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22, 36/24 i 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08), dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je, nakon uvida, vratilo ovom sudu na daljnje nadležno postupanje.

4. Žalba okrivljenika OA je neosnovana.

5. Okrivljeni u svojoj žalbi u stvari ponavlja razloge zbog kojih je zatražio da se iz spisa, kao nezakoniti, izdvoje dokazi pojedinačno navedeni u izreci pobijanog rješenja te ponavlja da se u dokaznom postupku u kaznenim predmetima ne mogu čitati službene zabilješke koje su sastavili policijski službenici, koje sadrže obavijesti građana, niti čitanjem zabilješki niti posredno ispitivanjem policijskog službenika o sadržaju tih obavijesti. Isto tako, da se na službenim bilješkama o policijskim opažanjima, u odnosu na navodnu poruku pronađenu u mobitelu okrivljenika ne može temeljiti presuda te da je jedini način na koji se ista može koristiti u postupku, zapisnik o pretrazi mobilnog telefona koji bi bio preveden od strane sudskog tumača jer se najvjerojatnije radi o poruci na turskom jeziku.

6. U pravu je okrivljenik kada u svojoj žalbi ističe kako se sadržaj onoga što su građani tijekom policijskih izvida iskazali policijskim službenicima ne može koristiti u sudskom postupku, niti neposredno, čitanjem te zabilješke, a niti posredno ispitivanjem policijskih službenika o sadržaju razgovora s građanima, međutim u konkretnoj situaciji ne radi se takvim pismenima, budući da službene zabilješke za koje se traži izdvajanje sadržavaju samo podatke o opažanju policijskih službenika u sklopu policijskih izvida.

7. Policijski službenici su ovlašteni u okviru izvida poduzimati potrebne mjere i radnje, a prema članku 207. stavku 3. ZKP/08, o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja radnji, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, sastavljaju službenu zabilješku. Radi se o postupanju policije prije formalnog pokretanja kaznenog postupka te službene zabilješke o njihovom postupanju nisu i ne mogu biti dokaz u kaznenom postupku, već samo usmjeravajući orijentir državnom odvjetniku u kojem pravcu treba voditi istragu jer se, prema članku 216. stavku 3. ZKP/08, tek u istrazi prikupljaju dokazi i podaci važni za kazneni postupak (osim izuzetka u vidu hitnih i posebnih istražnih radnji, koje se, pod uvjetima propisanim zakonom, poduzimaju prije pokretanja istrage). Dakle, radi se o zakonito sačinjenim pismenima, budući da su sastavljeni od strane ovlaštenog tijela u sklopu nadležnog, zakonom propisanog postupanja te se, ukoliko ne sadrže iskaze svjedoka ili okrivljenika ne izdvajaju iz spisa kao nezakoniti dokaz. Što se tiče navoda iz službenih zabilješki, njih je u kaznenom postupku dopušteno utvrđivati, na način da policijski službenici na te okolnosti mogu biti ispitani u kaznenom postupku u svojstvu svjedoka, pri čemu jedino ne mogu iznositi sadržaj onoga što su im prilikom postupanja priopćili građani ili pretpostavljeni okrivljenici.

7.1. Vezano za konkretnu situaciju za navesti je kako su policijski službenici, na temelju članka 3. stavka 1. točke 9. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima („Narodne novine“ br. 76/09, 92/14 i 70/19), ovlašteni nadzirati državnu granicu, u sklopu čega su, na temelju odredbe članka 36. Zakona o nadzoru državne granice („Narodne novine“ br. 83/13, 27/16, 114/22 i 151/22), ovlašteni poduzimati mjere i radnje radi sprječavanja i otkrivanja nezakonitog ulaska, boravka, kao i suzbijanja prekograničnog kriminala. Konačno, prema članku 153. Zakona o strancima („Narodne novine“ br. 133/20, 114/22, 151/22 i 40/25), Ministarstvo unutarnjih poslova, putem Policijske uprave, odnosno nadležne policijske postaje, državljaninu treće zemlje, koji nezakonito boravi ili nezakonito prijeđe ili pokuša prijeći vanjsku granicu, donosi rješenje o protjerivanju, koje se može donijeti u takvim situacijama i bez provođenja prekršajnog postupka.

8. Što se tiče zapisnika o uzimanju izjava iste su službenici Granične policije Trilj sačinili na temelju članka 30. i 70. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21), a u sklopu ovlaštenja koje imaju na temelju naprijed navedenih zakonskih odredbi te se dakle radi o postupcima koji su provedeni od strane nadležnog tijela, u zakonom propisanoj proceduri pa se ti zapisnici ne mogu svrstati ni pod jednu od kategorija nezakonitih dokaza propisanih člankom 10. stavkom 2. ZKP/08, budući da nisu pribavljeni kršenjem Ustava, zakona ili međunarodnim propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, povredom navedenim propisima zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava neprovedivost osobnog i obiteljskog života, nisu pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka koje su izričito predviđene ZKP-om, a ne radi se ni o dokazima za koje se saznalo iz nezakonitih dokaza.

9. Istina, ovi zapisnici u kaznenom postupku imaju samo ograničenu dokaznu snagu jer se sadržaj iskaza ispitanih osoba u tim postupcima ne može koristiti u ovom postupku s obzirom na činjenicu da ih policijski službenici nisu ispitivali u svojstvu svjedoka pa stoga nisu ni poučeni o pravima i obvezama svjedoka koje pouke bi bile odgovarajuće onim upozorenjima koja su nadležna tijela dužna priopćiti svjedocima prije njihovog ispitivanja u kaznenom postupku, zbog čega se predmetna pismena u kaznenom postupku mogu koristiti isključivo kao dokaz u odnosu na okolnosti tko je, kada, u kojem postupku, u kojem svojstvu i od strane kojeg tijela ispitan, ali se, kako je to već naprijed navedeno, na temelju sadržaja iskaza ispitanih osoba ne mogu se utvrđivati činjenice u kaznenom postupku.

10. U odnosu na službenu zabilješku policijske službenice OAŠ o neposrednom opažanju vezano za sadržaj mobitela okrivljenika OA kojeg joj je taj okrivljenik dragovoljno pokazao, za navesti je da se također ne radi o nezakonitom dokazu jer je to postupanje koje je policijska službenica poduzela u sklopu obavljanja radnji koje mogu biti od interesa za kazneni postupak, o kojem je, sukladno članku 207 stavka 3. ZKP/08, sastavila službenu zabilješku. Dakle, ni ta službena zabilješka nije dokaz u kaznenom postupku, već to može jedino biti iskaz policijske službenice u svojstvu svjedoka vezano za njena opažanja u pogledu sadržaja mobitela kojeg joj je okrivljenik dragovoljno pokazao, međutim kolika je dokazna snaga tog iskaza, s obzirom na vjerojatnost da se radi o sadržaju na turskom jeziku, sasvim je drugo pitanje, koje će biti ocijenjeno u eventualnoj daljnjoj fazi postupka od strane raspravnog suda, po potrebi i nalogom za vještačenje mobitela okrivljenika, no to pitanje ni na koji način ne utječe na zakonitost ovog dokaza.

11. Slijedom navedenog nije u pravu okrivljenik kada ističe da je trebalo iz spisa izdvojiti dokaze kako je on to predložio, budući da se ne radi o nezakonitim dokazima u smislu odredbe članka 10. stavka 2. ZKP/08 pa je stoga žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu, sukladno odredbi članka 494. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

Split, 20. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Maria Majić