Poslovni broj: R1 Ob-746/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Mariu Samardžiću, u pravnoj stvari predlagateljice SC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Arnoldu Čadi, odvjetniku u Dugom Selu, protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB:84397956623, zastupan po punomoćnici IC, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 20. siječnja 2026. godine,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica SC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2020. pa do smrti pok. JC, **.**.2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog radi ostvarenja prava na mirovinu kod protustranke i to temeljem članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Navodi da je sa sada pok. JC (umro **.**.2024. godine) živjela u izvanbračnoj zajednici u trenutku njegove smrti. Izvanbračna zajednica je trajala od 2020. godine pa sve do smrti pok. JC. Predlagateljica i pok. JC su za svo vrijeme zajednice živjeli na istoj adresi, što je vidljivo i iz rješenja o nasljeđivanju. Nakon smrti JC je vođen ostavinski postupak pod brojem O - 641/2024, te je od strane javnog bilježnika doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, kojim rješenjem je kao nasljednica temeljem zakona proglašena i predlagateljica. Naime, u ostavinskom postupku ostali nasljednici pok. JC nisu osporili postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i ĆC, nakon čega je i proglašena nasljednikom temeljem zakona. Predlagateljica je podnijela protustranci zahtjev za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu iza smrti umrlog ĆC te uz zahtjev dostavila i pravomoćno rješenje o nasljeđivanju. Rješenjem protustranke od 14.03.2025. godine, prekinut je postupak priznavanja prava na obiteljsku mirovinu predlagateljice, iz razloga jer zahtjevu ne prileži pravomoćno rješenje nadležnog suda o utvrđenoj izvanbračnoj zajednici. Iz toga razloga predlagateljica i podnosi ovaj prijedlog za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice između nje i sada pok. ĆC JC. Smatra da je kao izvanbračni drug sukladno odredbi članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju dokazala postojanje pravnog interesa da se utvrdi postojanje i trajanje izvanbračne zajednice između nje i pok. ĆC JC.

2. Protustranka se, opreza radi, protivi prijedlogu za utvrđenjem izvanbračne zajednice, predlaže dostaviti izvadak iz matice rođenih ( ne stariji od šest mjeseci ) i uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu SC i umrlog JC. Kao svjedoke predlaže se saslušati susjede sa zajedničke adrese stanovanja i bliske srodnike pokojnog.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka MC, ZC i HC.

4. Uvidom u izvatke iz matice rođenih utvrđeno je da je predlagateljica zaključila brak **.**.1978. sa ĐC koji je brak prestao smrću bračnog druga 02. ožujka 2013., a nakon toga nije sklapala novi brak. U odnosu na pok. JC utvrđeno je da isti zaključio brak **.**.1970. s SCM, koji je brak razveden 11. prosinca 1986. Zatim je pok. JC sklopio brak **.**.1989. sa VC, koji brak je prestao smrću bračnog druga 23. ožujka 2019., a nakon toga nije sklapao novi brak.

5. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu utvrđeno je da je pok. JC imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] od 09. rujna 1989. do smrti 12. travnja 2024., dok je predlagateljica imala prijavljeno prebivalište na istoj adresi od 03. srpnja 2019. pa nadalje.

6. Uvidom u pravomoćno rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-641/24 UPP/OS-76/24- 13 od 30. kolovoza 2024. javnog bilježnika Andrije Vugera kao povjerenika Općinskog suda u Sesvetama iza pok. JC utvrđeno je da je predlagateljica proglašena jednom od zakonskih nasljednika i to kao izvanbračna supruga.

7. Iz iskaza svjedoka MC proizlazi da je bila susjeda od predlagateljice, poznaju se iz istog sela. Predlagateljica je 2019. otišla živjeti u [adresa] kod pokojnog JC. Njih dvoje išli su zajedno na razne proslave i izlete, a često je i ona bila s njima na tim zajedničkim druženjima. Posjetila ih je u više navrata u kući u [adresa] gdje su živjeli, njih dvoje su živjeli sami, a njihov odnos je trajao bez prekida sve do smrti pokojnog. Živjeli su kao da su muž i žena, bili su si jako dobri. S njima nije razgovarala da li se namjeravaju vjenčati, jer nije u to ulazila. Dijelili su zajednički financije, oboje su imali mirovine, zajedno su kupovali sve potrebno za kućanstvo. Predlagateljica se brinula za pokojnog dok je bio bolestan, dobio je rak, možda nekih godinu ili dvije prije svoje smrti, vozila ga je u bolnicu kada je trebalo. Pokojni je preminuo u bolnici od raka koji se proširio. Bila je na pogrebu koji je organizirala i platila troškove predlagateljica, a na pogrebu je predlagateljica stajala uz odar pokojnog zajedno sa svojom obitelji. Pokojni ima djecu, ali ona nikada nisu za njega nešto posebno pitala, ista su bila na njegovom pogrebu. Pokojni ima sinove i kćeri, jedan sin misli da se zove Mario, a drugi ne zna, oni su sudjelovali u ostavinskom postupku u kojem misli da nisu ništa naslijedili. Predlagateljica ima kuću u [adresa], gdje je živjela prije nego što je odselila kod pokojnog, ta kuća ima više etaža, a u istoj živi kćer predlagateljice sa zetom i unucima. Predlagateljica i pokojni imaju isto prezime, ali to je slučajno.

8. Iz iskaza svjedoka ZC proizlazi da je susjeda predlagateljice u [adresa], a gdje je predlagateljica živjela prije nego što je odselila u [adresa] kod pokojnog JC, tako da istu poznaje još od rođenja. Pokojnog JC poznavala je 9 ili 10 godina. Predlagateljica i pokojni bili su zajedno negdje oko pet godina, i to bez prekida sve do smrti pokojnog. Družili su se, ili bi dolazila kod njih na kavu u [adresa] ili bi njih dvoje znali doći kod nje. Njihov odnos je bio kao odnos supružnika, i jako su se lijepo slagali, svuda su išli zajedno na ples, izlete, toplice. Nije s njima razgovarala o tome da li se namjeravaju vjenčati, jer je to preintimno pitanje. Dijelili su zajednički financije, plaćali su zajedno režije i sve ostalo za kućanstvo. Pokojni je bio bolestan, imao je rak, preminuo je u bolnici gdje je bio neko kraće vrijeme jer mu se rak proširio, a predlagateljica ga je svaki dan posjećivala u bolnici i brinula o njemu. Bila je na pogrebu, a koji je organizirala, kao i platila trošak predlagateljica. Predlagateljica je bila uz odar pokojnika. Pokojni ima djecu, nije ih osobno upoznala i ne zna ništa o njima tako da ni ne zna da li su bili na pogrebu. Predlagateljica i pokojni zajedno su plaćali režije i općenito zajedno doprinosili sve u kućanstvo, što je saznala iz razgovora sa njima, tako su pričali da su kupili stol, kuhinju, namještaj u kuću.

9. Iz iskaza svjedoka HC proizlazi da je poznavala pok. JC od ranije, jer je njegova prva susjeda, kuća do kuće, a kada je predlagateljica došla živjeti kod njega tada je upoznala i nju. Njih dvoje zajedno su živjeli sve do smrti pokojnog. Zajedno su obrađivali zemlju i ona je znala od njih kupovati namirnice koje su oni obrađivali. Predlagateljica je njegovala pokojnog kada se razbolio. Ponekad su svi zajedno znali popiti kavu i znala ime je ponekad pomoći u njihovom poslu. Njih dvoje izgledali su joj kao da su bračni par, ponašali su se tako, zajedno su sve obavljali, zapravo je mislila da su oni bili vjenčani. Zna da su zajedno doprinosili u domaćinstvo. Znali su ih posjećivati neki prijatelji koje ne zna, a da li je između njih bio i netko od članova njihovih obitelji isto joj nije poznato. Pokojni je preminuo u bolnici, a inače je bolovao od raka pa je prije svoje smrti u više navrata bio u bolnici gdje ga je predlagateljica posjećivala svaki dan i brinula o njemu. Na pogrebu pokojnog nije bila jer nije imala s kime ići na pogreb, ali je otišla kod predlagateljice u kuću izraziti joj sućut gdje je bila sa svojom djecom. Zna da je predlagateljica organizirala pogreb, a tko je isti platio nije joj poznato jer je to nije pitala. Ne bi se mogla sjetiti koje je točno godine predlagateljica došla živjeti kod pokojnog, a možda je to bilo negdje ili 5 ili 6 godina prije njegove smrti. Nije bilo prekida u njihovoj zajednici jer ih je kao prva susjeda viđala svakodnevno s obzirom da su imali životinje o kojima su se svakodnevno morali brinuti.

10. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je 2019. došla u [adresa] živjeti kod pokojnog JC, a prethodno je živjela u [adresa]. Njih dvoje su bili zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. U početku su se imali namjeru vjenčati, ali kako se nakon dvije godine suprug razbolio o tome više nisu razmišljali, jer je dobio rak debelog crijeva i svakodnevno ga je vozila na zračenje na Rebro, a na kraju je bio i nepokretan. Zajedno su plaćali režije, zajedno uređivali kuću u [adresa], a dok je suprug još mogao svuda su išli zajedno. Bila je u prethodnom braku koji je prestao smrću supruga 2013., dok je pokojni bio u prethodnom braku koji se razveo, ne zna kada. Oboje imaju djecu, a posjećivala ih je njezina kćer koja joj je i pomagala dok je suprug bio bolestan, dok ih suprugova djeca nisu posjećivala, čak niti dok je on bio u bolnici. Upoznala je suprugovog jednog sina i kćer, a drugog sina nije upoznala. U ostavinskom postupku je kao izvanbračna supruga jedna od nasljednica, a što se tiče FC nju su sinovi od pokojnog supruga prijavili kao vanbračnu kćer, ali se ona odrekla nasljedstva. Suprug je preminuo u bolnici u Nemetovoj gdje je bio nekih dva tjedna za koje vrijeme ga je posjećivala u bolnici i brinula o njemu. Organizirala je pogreb i platila trošak pogreba. Na pogrebu su bili kćer i jedan sin od supruga, dok su joj rekli da je drugi njegov sin bio, ali kako ga nije upoznala nije to niti znala. U njihovoj životnoj zajednici nije bilo prekida, a ista je bila i emotivna zajednica.

11. Naime, Obiteljski zakon ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; dalje: ObZ) u čl. 11 propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12. Nadalje, Zakonom o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je, i to u čl. 22, da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

12. Sud je prihvatio iskaze predlagateljice i svjedoka MC, ZC i HC koji su iskazivali suglasno u bitnim činjenicama, životno logično i uvjerljivo, a isti nisu u suprotnosti sa dokumentacijom koja prileži spisu. Svjedoci su susjedi predlagateljice i protustranke te su imali neposrednih saznanja, a osobno nisu zainteresirani za ishod postupka.

13. Iz naprijed provedenih dokaza sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. JC živjeli zajedno preko pet godina te da se predlagateljica preselila kod pok. Mije Markovića 2019., da su živjeli u zajedničkom kućanstvu te se ponašali kao bračni par, da su imali ekonomsku zajednicu, da su dijelili kućanske obveze, da su zajedno obrađivali zemlju, brinuli o životinjama i provodili slobodno vrijeme. Nadalje utvrđeno je da je predlagateljica brinula o zdravlju pok. JC, nosila mu sve što je potrebno u bolnicu i redovno ga posjećivala te organizirala pogreb, a utvrđena je i zakonskom nasljednicom u ostavinskom postupku. Utvrđeno je da prekida zajednice nije bilo. Također, imali su prijavljeno prebivalište na istoj adresi.

14. Iz svega navedenoga sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. JC postojala izvanbračna zajednica odnosno da se radilo o ekonomskoj, emotivnoj i intimnoj zajednici koja odgovara zajednici bračnih drugova i koja je trajala od 2019. do smrti pok. JC **.**.2024.

15. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. JC bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala od 2019. pa do smrti pok. JC **.**.2024., to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kako je predložila predlagateljica.

16. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 20. siječnja 2026.

Sudac:

Mario Samardžić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. Predlagateljica po punomoćniku

2. Protustranka