Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: P-32/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški u ime Republike Hrvatske po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Nemanji Nožinić, odvjetniku u Novoj Gradiški, protiv I. tuženika BN (Jovin), Bosanska Gradiška, Radićeva 50, sada nepoznatog boravišta, II tuženice AN LN (Dušanova) iz [adresa], M [adresa], sada nepoznatog boravišta, III tužene KN iz [adresa], 4. jula 30, nepoznatog boravišta, svi tuženi zastupani po privremenom zastupniku PN odvjetniku iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, nakon održane glavne javne rasprave dana 11. prosinca 2025., održane u nazočnosti tužitelja osobno sa punomoćnikom i privremenog zastupnika I do III tuženih, te nakon objave presude dana 20. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužitelj MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama odnosno suvlasničkim dijelovima tuženika i to suvlasničkim dijelovima tuženika BN (JOVIN), BOSANSKA GRADIŠKA, RADIĆEVA 50, OIB nepoznat , sada nepoznatog boravišta, od 1/3 dijela, II. ŠUČUR LN ([adresa]), [adresa], OIB nepoznat , sada nepoznatog boravišta, od 1/3 dijela, III. MNT, [adresa], 4. JULA 30, OIB nepoznat, sada nepoznatog boravišta, od 1/3 dijela, nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA GRADINA U GRADINA sa 289 čhv , kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA PODKUĆNICA U CAGA sa 649 čhv, kčbr. [katastarska čestica] -LIVADA VIŠE PODKUĆNICE U TREŠNJAVCI sa 155 čhv , kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA OGRADA VIŠE PODKUĆNICE U TREŠNJEVCI sa 905 čhv, kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA LUGOVI U TREŠNJEVCI sa 2 j i 912 čhv, što su mu tuženici BN, LN i MNT KN svi sada nepoznatog boravišta zastupani po privremenom zastupniku PN odvjetniku iz [adresa] dužni priznati te trpjeti da se tužitelj MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], temeljem ove presude upiše vlasnikom na označenim nekretninama odnosno suvlasničkim dijelovima nekretnina u zemljišnim knjigama, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

Obrazloženje

1. Tužitelj je tužbom od 24. siječnja 2025. utužio tužene radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da su u zemljišnim knjigama suda I do III tuženici upisani kao suvlasnici nekretnine na ravne dijelove, svatko u 1/3 dijela nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA GRADINA U GRADINA sa 289 čhv, kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA PODKUĆNICA U CAGA sa 649 čhv, kčbr. [katastarska čestica] -LIVADA VIŠE PODKUĆNICE U TREŠNJAVCI sa 155 čhv , kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA OGRADA VIŠE PODKUĆNICE U TREŠNJEVCI sa 905 čhv, kčbr. [katastarska čestica]- ORANICA LUGOVI U TREŠNJEVCI sa 2 j i 912 čhv.

Boravište tuženika I-III nije poznato. Stoga je nužno radi ubrzavanja redovnog postupka, te radi zaštite prava i interesa tužitelja, tuženicima nepoznatog boravišta, odrediti skrbnika za poseban slučaj u konkretnom predmetu odnosno u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku postaviti privremenog zastupnika s time da tužitelj predlaže da se istima kao privremeni zastupnik postavi Darko Samardžija, odvjetnik iz [adresa].

Predmetne nekretnine tužitelj i njegovi prednici nesmetano uživaju i posjeduju već više od 60 godina, na način da iste čiste, obrađuju, kultiviraju, i dr., zbog čega je tužitelj na istim nekretninama odnosno suvlasničkim dijelovima opisanim pod toč. 1 tužbe, upisanim na ime tuženika, stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Kako tužitelj i njegovi prednici predmetne nekretnine posjeduju neprekidno više od 60 godina, a tužitelj ne može u zemljišnim knjigama urediti zemljišno – knjižno stanje bez provođenja parničnog postupka, tužitelj predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka usvoji tužbeni zahtjev.

2. Sud je rješenjem od 23. svibnja 2025. I do III tuženima postavio privremenog zastupnika u osobi PN odvjetnika iz [adresa] te je oglas o istome objavljen u Narodnim novinama Republike Hrvatske.

3. Privremeni zastupnik tuženih se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ne protivi se provođenju predloženih dokaza.

4. Provedeni su dokazi uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 24.12.2024., u presliku osobne iskaznice za tužitelja, u prvu stranicu darovnog ugovora od 24. travnja 2004., u z.k. izvadak za utužene čestice, u kopije katastarskog plana – 5 komada, u iskaze saslušanih svjedoka ŽN i SN, u iskaz saslušanog tužitelja MN, u rješenje o imenovanju privremenog zastupnika tuženima u osobi odvjetnika Darka Samardžije, u oglas objavljen u Narodnim novinama.

5. Ocjenom provedenih dokaza svakog zasebno te svih zajedno u uzajamnoj i logičnoj vezi u smislu odredbe čl.8.ZPP-a ovaj sud je našao za utvrđenim da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Uvidom u z.k. izvadak za izvadak za utužene nekretnine vidljivo je da su tuženici suvlasnici na istima kako ih je označio tužitelj u tužbi.

7. Uvidom u prvu stranicu preslike darovnog ugovora od 26. travnja 2004. (str. 7 spisa) naznačeno je da su BN, LN i RN, svi kao darodavatelji s jedne strane te ĆN kao daroprimateljica s druge strane sklopili ugovor u pogledu nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za čkbr [katastarska čestica]. Preslika prve stranice priloženog darovnog ugovora ne dokazuje da bi ovdje tuženi svi naznačeni kao osobe nepoznatog boravišta stvarno darovali svoje suvlasničke nekretnine koje su predmetom tužbenog zahtjeva daroprimateljici ĆN. Potpisi darodavatelja, ovdje tuženih, ne postoje na darovnom ugovoru jer je dostavljena samo prva stranica ugovora. Takav ugovor je neprovediv u zemljišno knjižnom odjelu na području Republike Hrvatske a što je daroprimateljici ĆN poznato jer bi da je isti provediv darovane joj nekretnine prevela na svoje ime i istima dalje raspolagala.

8. Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 24. prosinca 2024. sklopljen između ĆN kao prodavatelja te MN kao kupca u pogledu nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a koje su predmet tužbenog zahtjeva opisuje iste nekretnine na način da ondje prodavateljica ĆN prodaje i predaje u posjed i izvanknjižno vlasništvo kupcu MN čitave svoje nekretnine koje su izvanknjižno vlasništvo za kupoprodajnu cijenu od 15.000,00€. U istom ugovoru navedeno je da prodavatelj ĆN ovlašćuje kupca da pokrene odgovarajuće sudske postupke radi sređivanja zemljišno knjižnog stanja s ciljem da ishodi upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoju korist a za što mu predaje i odgovarajuću dokumentaciju. Prodavateljica u smislu naprijed navedenog utvrđenja jamči kupcu kako je ista jedini stvarni vlasnik navedene nekretnine i da su iste nekretnine u njezinu posjedu dugi niz godina i da je nitko nikada nije smetao u posjedu.

Stranke ugovora su suglasne da na predmetnim nekretninama postoji nesklad između formalno upisanog prava vlasništva i stvarnog vlasništva te da postoji ugovor kojim su formalno upisani vlasnici na istim nekretninama prenijeli pravo vlasništva na ovdje prodavatelja ĆN a koje vlasništvo ista predaje i posjed tradira u korist kupca ovim ugovorom u cijelosti. Kupac MN kupuje i u izvanknjižno vlasništvo preuzima navedene nekretnine iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje su i predmetom tužbenog zahtjeva a prodavatelj ĆN potvrđuje primitak ugovorene kupoprodajne cijene. U posjed kupljenih nekretnina kupac MN stupa danom sklapanja ugovora o kupoprodaji nekretnina 24.12.2024. te se od tada obvezuje snositi sva javna davanja u svezi s kupljenom nekretninom.

9. Iz činjeničnog opisa tužbe proizlazi da utužene nekretnine tužitelj i njegovi prednici nesmetan o uživaju i posjeduju više od 60 godina na način da iste čiste, obrađuju, kultiviraju te da je tužitelj na istim nekretninama formalno upisanim u suvlasništvu tuženih stekao pravo vlasništva dosjelošću u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Prema odredbi čl. 159 i čl. 160 st. 1 i 2 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17– dalje: ZV) zakonodavac izrijekom određuje pod kojim uvjetima i pretpostavkama određeno faktično stanje postoje i pravno.

10. Dosjelost, kao institut koji pretvara faktičnu vlast u pravnu, djeluje stabilizirajuće na socijalne odnose koji već dulje vrijeme postoje. Posjedovanjem stvari kroz zakonom propisano razdoblje, dosjelost legalizira postojeće stanje. Institut dosjelosti u pravu vezan je uz potrebu da se određena faktična stanja, faktična vlast nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaže kako načelo pravičnosti tako i načelo sigurnosti u pravnom prometu jer treba omogućiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na način koji zaslužuje zaštitu, da nakon proteka određenog vremena postane i pravno nositeljem stečenog prava.

11. U ocjeni činjeničnog osnova stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pored činjenice da je posjed neke osobe nad nekretninom neprekidno trajao zakonom određeno vrijeme, uz okolnosti i sposobnosti subjekta za stjecanje, te da je stvar sposobna biti objektom stjecanja, od odlučnog značaja su i okolnosti da stjecatelj ima samostalni posjed stvari te da mu taj posjed ima onu kakvoću koja se traži za dosjelost. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

12. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari nužno je da samostalni posjed te stvari traje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičku vlast ne izvršava time ničiju tuđu, „višu“, posrednu vlast (vlasnički posjed). Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dužina vremena dosjedanja ovisi o kakvoći posjeda i osobi čija se stvar dosjeda. S obzirom na kakvoću posjeda razlikujemo redovitu i izvanrednu dosjelost. Redovitom dosjelošću stječe se vlasništvo stvari na temelju samostalnog, kvalificiranog posjeda izvršavanog neprekidno kroz zakonom propisano vrijeme. Kvalificirani je posjed koji je istovremeno zakonit, istinit i pošten. Vrijeme dosjelosti može biti redovito i izvanredno, ovisno o tome čija se stvar dosjeda. Da bi se mogla uzeti u obzir dosjelost prava vlasništva nekretnina dugotrajnim posjedom, ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, ali treba utvrditi vlasnički posjed tj. miran posjed s uočljivom voljom držati stvar kao svoju i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost. Ako za dosjelost nije već dovoljno vrijeme njegova vlasničkog posjeda, uračunat će se posjedniku i vrijeme takvog posjedovanja njegovog prednika (pri čemu treba utvrditi je li posjednik njegov slijednik).

13. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu (ipso iure), čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dosjelost nije samo pravna osnova stjecanja koja bi imala nastupiti tek nekim aktom stjecanja, nego do stjecanja dolazi samom činjenicom da je nastupila dosjelost. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne posjed stvari, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. Dosjedavateljev samostalni posjed stvari, sa svom pozitivnim kvalitetama, treba trajati neprekidno kroz cijelo propisano vrijeme. Prenošenje posjeda derivativnim (izvedenim) načinom na novog posjednika ne prekida posjedovanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod pravnog slijednika dotadašnjeg posjednika, dakle kod njegovog univerzalnog ili singuralnog slijednika (sukcesora). Ako netko stekne nekretninu putem dospjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. Novi vlasnik, dakle onaj tko je vlasništvo nekretnine stekao dosjelošću, ima pravo ishoditi upis svog prava u zemljišnoj knjizi, što implicira brisanje upisa dotadašnjeg prava vlasništva. Ako se on tim pravom ne posluži, nije zbog toga manji vlasnik.

14. U sudskom postupku je bilo potrebno utvrditi je li tužitelj bio u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina i od kada, je li i danas u posjedu istih, te ukoliko je isključivi i samostalni posjednik, radi li se u tom slučaju o poštenom posjedu, je li nekretnina sposobna biti objektom vlasništva.

15. Nesporno je da su tuženici upisani kao suvlasnici u 1/3 dijela na predmetnoj utuženoj nekretnini.

16. Sporno je između stranaka je li tužitelj u posjedu predmetne nekretnine, trajanje posjeda i njegova kvaliteta, te mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini obzirom na postojeće upise.

17. O tome da li su predmetne nekretnine u samostalnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 60 godina iskazali su svojim iskazima svjedoci saslušani u ovome postupku.

Iz iskaza saslušanog svjedoka ŽN proizlazi da je isti u Benkovac došao 1998. a u [adresa]. te da u Cagama nitko od tuženih nije živio kada je on došao. Tužitelja MN zna oko 15 godina. Nekretnine za koje je tužitelj utužio da su čestice iza kuće i dvorišta u vlasništvu svjedoka. Iste su bile zarasle i tužitelj ih je iskrčio za drva i na istima držao svoje stvari, ne zna od koga je MN kupio te čestice a svjedok da je od ĆN iz [adresa] kupio nekretnine na kojoj je bila sagrađena hala a čestice koje je kupio tužitelj da su poljoprivredno zemljište. Kada je svjedok kupovao nekretnine od ĆN nije bio zainteresiran za druge nekretnine i svjedoka je zanimala samo hala. Ne zna da li je ĆN na svom imenu imala drugih nekretnina. Ista je stara preko 60 godina i misli da ih je uživala od prije rata jer je hala koju je kupio od ĆN već bila napravljena prije rata 1991. Tužitelj da je u posjedu utuženih nekretnina preko 10 godina 12 ili 15 godina.

18. Svjedok FN, otac tužitelja, iskazao je da unazad tri godine živi u [adresa] a prije toga je živio u [adresa] a ranije u Banja Luci. Sin je prije 20 godina došao živjeti u [adresa] kada je kupio kuću na svoje ime a kasnije je i svjedok kupio kuću u njegovom susjedstvu. Svjedok je na kbr. 16 a tužitelj na kbr. 16A. Sin je unazad godinu ili dvije kupio nekretnine u Cagama a ranije je dogovorio sa jednom ženom da ih održava. Svjedok CN da ima nekretnine u Cagama a nekretnine koje su predmetom tužbe su iza nekretnina svjedoka ŽN koji je kupio čestice do ulice. Nekretnine koje je sin kupio su bile šikare i sada se polako čiste, do ulice je očišćeno a sada se čiste i dalje a nekretnine je čistio sin. Te nekretnine koje je sin kupio je ĆN dobila darovnim ugovorom od nekih ljudi koje svjedok nije ni vidio ni čuo. Ne zna kolika je površina čestica za koje je sin utužio a ima 5 čestica čiju površinu ne zna točno. Ne zna za koji iznos je sin kupio te nekretnine. Sin ima građevinsku firmu i ne bavi se poljoprivredom a ne bavi se ni svjedok. Na kupljenim nekretninama nema šume već je samo narasla šikara. Nikada nije čuo za BN, AN LN i RN. Tih 5 čestica koje je tužitelj kupio čine cjelinu i nalaze se iza hale koju je kupio CN a ne zna od koga je on kupio halu. Ne zna koliko godina ima ĆN ni da li ima sina. Tužitelju, njegovom sinu nitko nije osporavao pravo na posjed tih čestica od kako ih je kupio 2024. godine.

19. Tužitelj MN na pitanje suca tužitelju da li ima original ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. prosinca 2024. koji je ovjeren kod javnog bilježnika Dražena Orešković sa 24.12.2024. iskazuje da primjerak vjerojatno ima kod javnog bilježnika a on da ima presliku.

Na pitanje da li ima darovni ugovor od 26. travnja 2004. (str. 7 spisa) od kojih postoji samo prva stranica uz tužbu a kojim ugovorom ovdje tuženi sa tim danom daruju svoje nekretnine ĆN rođ. B iz [adresa] sa boravištem na adresi [adresa], tužitelj odgovara da ima samo prvu stranicu tog ugovora.

Na pitanje suca da li je takav darovni ugovor bez potpisa darodavatelja ŠN, AN i RN bio dovoljan tužitelju da sklopi ugovor o kupoprodaji od 24.12.2024. te da isplati kupoprodajnu cijenu ĆN, tužitelj odgovara da je on nekretnine koje su utužene čistio i izvlačio drva unazad 12 godina i vjerovao je ĆN. ĆN je rekla da nekretnine nisu na njoj no da oni te nekretnine uživaju unazad 45 godina. ĆN nije hrvatski državljanin i nije mogla te nekretnine prevesti na sebe a nekretnina koju je prodala ŽN je od prije rata bila na njoj i nju je mogla prodati.

Tužitelj je 2008. došao u [adresa] gdje je kupio kuću u kojoj živi. Supruga tužitelja je iz [adresa] i njeni roditelji žive u blizini ĆN pa je onda ona prodala tih 5 čestica tužitelju. Tužitelj bi to kupio i prije ali nije mogao financijski a uživa ih 12- 13 godina. CN je prošle godine kupio halu od ĆN i tu mu je pomoglo poznanstvo supruge tužitelja sa ĆN.

Na pitanje da li je CN bio zainteresiran za nekretnine koje su na tuženima iskazuje da nije bio jer ima dovoljno. Nekretnine koje je kupio tužitelj su iza hale ŽN koja je do ulice.

Tužitelj je u posjedu kupljenih čestica od 2011. godine a iz Njemačke se vratio 2020.g. Nikada nije u Bosanskoj Gradišci vidio nikoga od tuženih kada je išao u posjetu roditeljima od supruge. Ne zna što je ĆN tuženima niti zna da li je BN u [adresa] no zna da nije u Cagama.

Na pitanje pun. tužitelja od kada je u posjedu tih čestica da li se tko pojavio da bi mu osporavao posjed i vlasništvo, tužitelj odgovara da nije.

Na pitanje koliko je stara ĆN, iskazuje da je u mirovini pa misli da je preko 60 godina a ne zna koliko ima točno godina. Rekla je da su halu pravili 1985. godine i da su od tada u posjedu čestica koje su utužene. Nije spomenula da bi netko njoj osporavao pravo na posjed ili vlasništvo tih čestica.

20. Iz iskaza saslušanog tužitelja proizlazi da se iz Njemačke vratio 2020. a da je u posjedu kupljenih čestica od 2011. Iz priloženog kupoprodajnog ugovora od 24. prosinca 2024. vidljivo je da je tužitelj svjestan da nekretnine koje su predmetom tužbenog zahtjeva nisu njegove. Nekretnine nisu u poštenom i savjesnom posjedu tužitelja preko 10 godina jer isti zna da su te nekretnine u suvlasništvu tuženika a da su upravo tuženi te nekretnine 2004. darovali ĆN. Ako je do darovanja stvarno došlo, tužena AN živi na području Republike Hrvatske te je svoj suvlasnički dio mogla darovati ĆN i isti bi bio proveden kroz zemljišne knjige, no nikakav darovni ugovor nije proveden te je upitno poštenje ĆN koja 2024. prodaje suvlasničke nekretnine tuženih navodeći da su iste samo formalno na tuženima i ne prilaže u spis nikakav valjani dokaz u prilog tvrdnje da se radi o njenim i nekretninama. ĆN ne prilaže niti posjedovni list "svojih izvanknjižnih nekretnina" no svoje nekretnine u Cagama je prodala svjedoku 2024. ŽN i prodala je uredno nekretnine i čestice koje su bile u njenom vlasništvu a na kojoj čestici je i hala za koju je svjedok CN bio zainteresiran. Utužene čestice koje se nastavljaju na njene čestice do ulice koje su prodane ŽN nisu bile predmetom prodaje istom i svjedok ispravno navodi da ne zna da li je ĆN na svom imenu imala drugih nekretnina osim onih koje je svjedok kupio od nje. ĆN nije mogla prodati nekretnine na kojima nije bila vlasnik, no 24. prosinca 2024. prodaje utužene nekretnine na kojima su vlasnici tuženi bez ikakvog dokaza o mirnom ili nesmetanom posjedu istih nekretnina kroz zakonom propisano vrijeme. Dogovor tužitelja od prije 12 godina da održava utužene nekretnine iz kojih je izvozio drvo nije dokaz da bi iste nekretnine stekao temeljem valjanog pravnog osnova niti da bi treća osoba ovdje ĆN mogla raspolagati tuđim nekretninama i prodavati ih dalje. Ako je ista mogla doći na ovjeru kupoprodajnog ugovora 24. prosinca 2024., darovni ugovor za dio AN iz [adresa] kojim bi se njen dio prenio na ĆN bilo je moguće ovjeriti na području Republike Hrvatske i na taj način barem u pogledu suvlasništva AN bi bilo nesporno da je ista imala namjeru svoje nekretnine darovati ĆN.

21. Iz iskaza saslušanih svjedoka ŽN i SN te saslušanog tužitelja MN ne proizlazi da je tužitelj u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu utuženih čestica niti da taj posjed ima kakvoću koja se traži za dosjelost. Pretpostavka o savjesnosti (poštenju) posjeda radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću ispunjena je ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

Tužitelj je svjestan da čestice koje je održavao nisu njegove i za iste sklapa kupoprodajni ugovor sa osobom ĆN koja nije osoba ovlaštena raspolagati a napose ne prodavati iste čestice tužitelju te primati kupoprodajnu cijenu za iste. Održavanje čestica znajući da iste nisu u vlasništvu osobe koja ih održava ne povlači za sobom mogućnost stjecanja vlasništva na istima dosjelošću.

22. Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja utvrđeno je da su isti u suprotnosti s ispravama koje je tužitelj priložio uz tužbu te nije utvrđeno je da su tužitelj i njegovi prednici u neprekidnom posjedu predmetnih nekretnina preko 60 godina a isti nemaju saznanja o posjedovanju utuženih nekretnina kroz navedeno razdoblje jer su i sami u Republiku Hrvatsku došli u razdoblju kako su to iskazali prilikom saslušanja.

23. Jedna od značajki posjeda i konačno njegovih funkcija je njegova publicitetna funkcija. Svojom vanjskom vidljivošću posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da će se od neposrednoga posjednika moći saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade važni pravni učinci kao što su mogućnost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika i zaštita posjednika koji vraća stvar njezinom vlasniku, ako ju je pošteno stekao u svoj posjed.

24. Prema mišljenju ovoga suda u iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu te polazeći od svih iznesenih okolnosti konkretnog slučaja, a prvenstveno utvrđenja da je tužitelj bio sposoban stjecati nekretnine, da su predmetne nekretnine imale sposobnost stvari da budu u vlasništvu, stvar u prometu, no obzirom da posjed tužitelja nije imao određeni kvalitet, nije bio savjestan jer je isti znao da nije vlasnik predmetnih utuženih nekretnina i da ih je održavao a u iskazu navodi da se iz Njemačke vratio 2020. pa proizlazi da posjed tužitelja nema određeni kvalitet savjesnost i da isti nije bio u uvjerenju da je vlasnik predmetnih nekretnina, pa nije utvrđeno da su ispunjene pretpostavke predviđene odredbom člankom 159. i 160. stavak 1. i 2. ZV-a, te je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom za stjecanje vlasništva dosjelošću na utuženim nekretninama.

25. Stranke trošak nisu tražile pa o troškovima sud nije odlučivao.

U Novoj Gradiški 20. siječnja 2026.

S u d a c :

Željka Paunović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je uredno bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Odvj. Nemanja Nožinić

2. Odvj. Darko Samardžija