Poslovni broj Pn-18/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U METKOVIĆU
Andrije Hebranga 9, Metković
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Metkoviću, po sucu toga suda Gabrielu Staniću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. UB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 2. NB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Stipi Cvitanoviću, odvjetniku u Metkoviću, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan punomoćnici Maji Vojnić, odvjetnici u Dubrovniku, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 3. prosinca 2025., u nazočnosti tužiteljice pod 1. uz punomoćnika i punomoćnika tuženika, 20. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici pod 1. UB na ime novčane naknade neimovinske štete, iznos od 370,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10.10.2024.g. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, prema stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se tužiteljica pod 1. odbija za više traženi iznos od 2.000,00 EUR, kao neosnovanim.
II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici pod 1. UB na ime novčane naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 80,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presuda tj. 20. siječnja 2026. pa do isplate, prema stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
III. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju pod 2. NB, na ime novčane naknade neimovinske štete, iznos od 100,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 10.10.2024.g. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, prema stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se tužitelj pod 2. odbija za više traženi iznos od 700,00 EUR, kao neosnovanim.
IV. Svaka stranka snosi svoje troškove.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da su dana 12.07.2023.g. ozlijeđeni u prometnoj nezgodi i to tužiteljica pod 1. kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] a Tužitelj pod 2. kao putnik u tom vozilu, a koju nezgodu je uzrokovala osiguranica tuženika OB upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka] osiguranim kod tuženika Policom AO br.: 08122088731. Nadalje ističu da se predmetna nezgoda dogodila kada je tužiteljica pod 1. vozila svog supruga (tužitelj pod 2.) u OB Dubrovnik na liječničke preglede zbog otprije narušenog zdravstvenog stanja uključujući i Parkinsonovu bolest
– tako da se tužitelj pod 2. zbog posljedica ove prometne nezgode i nije dalje posebno liječio, a u ovoj nezgodi je zadobio ozljede: površinske ozljede prsnog koša (toraksa), površinske ozljede podlaktice, kontuzija koljena. Naime, tužitelj pod 2. je odbio daljnju hospitalizaciju a i odlasci na liječničke preglede su mu bili skopčani s posebnim teškoćama – obzirom je njegova supruga UB (tužiteljica pod 1.) u predmetnoj nezgodi zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma kralježnice te je bila hospitalizirana u KBC Split. Tužitelji su se obratili tuženiku s Odštetnim zahtjevima – da bi im tuženik ponudio nagodbu na iznos od 3.400,00 EUR za UB - te 700,00 EUR za NB. Obzirom tužiteljima ovi iznosi nisu bili prihvatljivi – tuženik ih je isplatio kao nesporne – a za razliku do iznosa koje drže pravičnim, tužitelji ustaju ovom tužbom.
1.1. Naime, zbog pretrpljenih tjelesnih ozljeda, tužitelji smatraju da im pripada pravična novčana naknada neimovinske štete kako slijedi : MB zbog otprije potrebne stalne pomoći i njege povodom otprije teškog zdravstvenog neće potraživati naknadu po ovom vidu štete – u svrhu ekonomičnosti i efikasnosti postupka
– a kako bi se izbjeglo nepotrebno iscrpljivanje povodom razdvajanja pomoći i njege otprije potrebne – od one nove uvjetovane ozljedama pretrpljenim u ovoj nezgodi. No za pretrpljene fizičke bolove tužitelj pod 2. smatra kako mu pripada naknada od barem 850,00 EUR - te na ime pretrpljenog straha barem 750,00 EUR – ukupno 1.600,00 EUR. Obzirom mu je tuženik kao nesporan isplatio iznos od 700,00 EUR – tužitelj pod 2. ovom tužbom potražuje naknadu od daljnjih 900,00 EUR.
1.2. Što se tiče tužiteljice pod 1. UB – tu je u pitanju prijelom kralježnice sa svim popratnim tegobama, za koje smatra da joj pripada pravična novčana naknada: za pretrpljene fizičke bolove 1.800,00 EUR, za pretrpljeni strah 1.500,00 EUR, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 2.000,00 EUR, Ukupno 5.300,00 EUR te za tuđu pomoć i njegu - 500,00 EUR. Obzirom je tuženik tužiteljici pod 1. kao nesporan isplatio iznos od 3.400,00 EUR tužiteljica je primorana ustati ovom tužbom radi isplate daljnjih 1.900,00 EUR (do ukupnih 5.300,00 EUR) te dodatnih 500,00 EUR na ime tuđe pomoći i njege – a koje iznose će tužiteljica precizirati nakon i povodom Medicinskog vještačenja.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Tuženik je u mirnom postupku isplatio I-tužiteljici nesporni iznos naknade štete u ukupnom iznosu od 3.130,00 Eur na ime neimovinske štete, iznos od 270,00 Eur na ime tuđe pomoći i njege, dok je II- tužitelju isplatio nesporni iznos štete u iznosu od 700,00 €. Osporava se visina zatražene naknade preko nesporno isplaćenih iznosa naknade štete, obzirom da je visinu svoje obveze tuženik utvrdio na temelju dokumentacije koja mu je dostavljena uz odštetne zahtjeve, te uobičajenih kriterija sudske prakse po pitanju visine pravične novčane naknade. Tuženik se protivi i zatraženom početku tijeka zakonskih zateznih kamata obzirom su iste zatraženo protivno pozitivnim pravnim propisima. Tuženik je nakon obraćanja I. i II. tužitelja u mirnom postupku radi naknade štete, u cijelosti postupio u skladu sa rokovima i obvezama propisanima ZOOP-om, slijedom čega kamate na eventualno dosuđene iznose, ni u kom slučaju, ne mogu početi teći od 10.10.2024. .
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sve priložene isprave, odnosno cjelokupnu dokumentaciju i to Potvrdu PP Metković od 17. srpnja 2023. (list spisa 5- 6), kazneni nalog (list spisa 7-12), odštetni zahtjev ( list spisa 13-15), obavijest o isplati naknade (list spisa 16), specijalistički nalaz za MB (list spisa 19), otpusno pismo za MB, (list spisa 21-23), otpusno pismo za UB (list spisa 27- 30), specijalistički nalaz za UB (lis spisa 31-32), zdravstveni karton tužitelja UB i MB (list spisa 50), nalaz i mišljenje Ilije Jurkovića (list spisa 59- 65), te je saslušao tužiteljicu pod 1 UB (list spisa 99-100).
3.1. S obzirom na stanje spisa, sud smatra da je činjenično stanje stvari dovoljno raspravljeno i dokazano priloženim ispravama i dokazima, a i sud je omogućio izvođenje svih dokaza koje su stranke predložile tj. tražile.
4. Na temelju ocjene provedenih dokaza sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13., 89/14.,dalje u tekstu: ZPP-a), sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
5. Dakle, u konačnici, predmet postupka je zahtjev tužitelja (formalni suparničari) da im tuženik naknadi neimovinsku i imovinsku štetu (tuženica pod 1.) kao posljedicu štetnog događaja od 12. srpnja 2023..
5.1. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj, odgovornost tuženika, kao ni činjenica da su tužitelji u predmetnom štetnom događaju zadobili tjelesnu ozljedu. Također nije sporno da je tuženik u mirnom postupku prije pokretanja ovoga postupka isplatio tužiteljima i to 3.400,00 EUR-a za UB, te 700,00 EUR-a za MB na ime naknade neimovinske štete.
6. Naime, nakon provođenja vještačenja, podneskom od 26. lipnja 2025. (list spisa 71-74) tužitelji su preinačili tj. precizirali tužbeni zahtjev na način da na ime naknade neimovinske štete tužiteljica pod 1. UB potražuje 2.370,00 EUR-a te naknadu za imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 80,00 EUR-a, te tužitelj pod 2. MB na ime naknade neimovinske štete potražuje 800,00 EUR- a, a na koju preinaku odnosno djelomično povlačenje (smanjenje tužbenog zahtjeva) tužitelja se tuženik nije protivio odnosno isti se upustio u takvo raspravljanje (čl. 190. st. 4. ZPP-a).
6.1. Na navedene iznose neimovinske štete, tužitelji potražuju i zakonsku zateznu kamatu tekuću od 10. listopada 2024.g. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, dok u odnosu na imovinsku štetu tužiteljica pod 1. potražuje zakonsku zateznu kamatu od presuđenja.
6.2. Također tužitelji potvrđuju navode tuženika iz odgovora na tužbu vezano za prethodne isplate tuženika i vidove na koje se te isplate odnose tj. 3.130,00 EUR-a (neimovinska šteta) i 270,00 EUR-a (imovinska šteta) za UB, te 700,00 EUR- a za MB na ime naknade neimovinske štete.
7. S obzirom na konačno stanje spisa sud zaključuje da je u ovom pravnom odnosu sporna:
- visina neimovinske štete iznad isplaćenog iznosa od 3.130,00 EUR-a, odnosno visina imovinske štete iznad isplaćenog iznosa od 270,00 EUR-a za UB, te visina neimovinske štete iznad isplaćenog iznosa od 700,00 EUR-a za MB, tj. za daljnji iznos neimovinske štete od 2.370,00 EUR-a za UB, te 800,00 EUR-a za MB,
- visina imovinske štete s osnova naknade za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 80,00 EUR-a za UB.
8. Iz odgovora na tužbu i tijekom postupka tuženika sud zaključuje da su sporne težine ozljeda tužitelja pa samim time i njihova uzročna veza sa neimovinskom štetom te imovinskom štetom s osnova tuđe pomoći i njege, budući tuženik smatra da su tužitelji izvansudskim isplatama u cijelosti namireni.
9. Sud je prvo izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Iliji Jurkoviću, a koji je u svom nalazu i mišljenju od 12. lipnja 2025. naveo da je MB u predmetnom događaju zadobio krvni podljev kože prsnog koša, oguljotinu kože lijeve podlaktice te po oguljotinu kože oba koljena. Navedene ozljede predstavljaju tjelesnu ozljedu i mogle su nastati u predmetnom događaju. Svi medicinski postupci i tijek dijagnostike i liječenje protekli su na uobičajeni način, konzervativnim liječenjem. Liječenje je dovršeno bez evidentiranih trajnih posljedica. Uzimajući u obzir bolove koje je trpio prilikom ozljeđivanja i liječenja proizlazi da je ukupno osjećao bolove: - jakog intenziteta koji su trajali koliko i događaj ozljeđivanja, - srednjeg intenziteta oko 2-3 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera oko 3-5 dana,
- bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera oko mjesec dana. Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera trajao je koliko i događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio:- jakog intenziteta oko jednog dana, -srednjeg intenziteta oko 2-3 dana, -slabog intenziteta oko 2-3 tjedna. Nakon dovršetka liječenja nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja Životne aktivnosti uslijed predmetnog događaja. Nakon ozljeđivanja nije bila potrebna tuda njega i pomoć vezana za ovaj događaj. Nema naruženja vezanog za ovaj događaj.
9.1. Također navodi da je UB u predmetnom događaju zadobila kompresivni prijelom drugog slabinskog kralješka, oguljotinu kože iznad lijeve ključne kosti te oguljotinu kože desnog koljena. Kompresivni prijelom predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, dok oguljotine kože svaka za sebe predstavljaju tjelesnu ozljedu. Sve ozljede mogle su nastati u predmetnom događaju. Medicinskom dokumentacijom su evidentirane i degenerativne promjene kralježnice. Svi medicinski postupci i tijek dijagnostike i liječenje protekli su na uobičajeni način, konzervativnim liječenjem i fizikalnom terapijom. Liječenje je dovršeno. Uzimajući u obzir bolove koje je tužiteljica trpjela prilikom ozljeđivanja i liječenja proizlazi da je ukupno osjećala bolove: - jakog intenziteta koji su trajali 2-3 dana, srednjeg intenziteta oko 7-10 dana, - slabog intenziteta i trajnog karaktera 3-4 tjedna, - bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera uračunati su u smanjenje životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta, primarnog karaktera trajao je koliko i događaj ozljeđivanja. Zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha koji je bio: - jakog intenziteta 2-3 dana,
-srednjeg intenziteta 7-10 dana, - slabog intenziteta oko mjesec dana. Nakon dovršetka liječenja zaostale su trajne posljedice umanjene pokretljivosti slabinske kralješnice praćene bolovima prilikom napora te dugotrajnog sjedenja, te kod tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti za 5% (pet) zbog čega trpi duševnu bol. Prilikom izrada vještačenja uzete su u obzir i degenerativne promjene kralješnice. Tužiteljici je trebala tuda njega i pomoć oko tjedan dan po 4 sata dnevno te dva do tri tjedna po dva sata dnevno. Nema naruženja vezanog za ovaj dogadaj
10. Tužitelji su imali primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka što se tiče smanjenja životne aktivnosti za tužiteljicu ad/2, te su predlažili da se vještak pisano očituje koje je tablice i literaturu koristio prilikom odmjeravanja trajnih posljedica.
11. Vještak Ilija Jurković je u svom podnesku od 27. kolovoza 2025. naveo da se koristio tablicama koje su uvriježene u hrvatskom pravosudnom sustavu, a to su Tablice za ocjenu smanjenja životne aktivnosti iz udžbenika "Sudska medicina i deontologija", autora RB i suradnika, izdanje iz 2018. godine te "Orijentacijske medicinske tablice za procjenu smanjenja životne aktivnosti", Hrvatskog liječničkog zbora, izdanje iz 2013. godine.
11.1. Na ovakvu dopunu nalaza i mišljenja imenovanog vještaka tužiteljica UB je na raspravi od 3. prosinca 2025. izjavila kako ne inzistira na usmenom saslušanju vještaka jer smatra da sud može donijeti odluku temeljem stanja spisa.
11.2. Sud je ovakav nalaz i mišljenje s dopunom medicinskog vještaka u cijelosti prihvatio kao stručan i potpun, a uostalom i sama tužiteljica pod 1. svojim primjedbama ničim nije dovela u pitanje utvrđenja medicinskog vještaka već se primjedbe tužiteljice pod 1. odnose na visinu predmetne štete, a u čemu zaista u konačnici odluku donosi sud, a ne medicinski vještak.
12. Tužiteljica UB je pred sudom iskazala:
- da je sudar bio frontalni te je ona netom prije udara rekla suprugu "ajme poginušmo",
- da su zračni jastuci bili otvoreni, a njoj je to sve nešto mutno bilo jer je tada bila u stanju šoka i panike,
- da nije ni mogla izaći iz vozila što ju je dodatno strašilo,
- nakon toga su ih odvezli u bolnicu te su nju prebacili helikopterom za Split,
- da kada je čula da dolazi helikopter po nju pobojala se za život i zdravlje,
- da je u Splitu je bila na liječenju i pretragama 6 dana, a cijelo vrijeme je uzimala lijekove protiv bolova i bolilo ju je u leđima, nogama i vratnoj kralježnici,
- da kada je poslana nazad iz Splita kući odmah se preselila kod svoje kćerke i zeta a koji su to vrijeme dok nje nije bilo skrbili o njenome suprugu jer isti zbog svoje bolesti od prije nije sposoban sam funkcionirati,
- da je kod kćerke provela oko 5 mjeseci i to cijelo vrijeme je trebala skrb jer je osjećala bolove i nije povremeno mogla ustajati na noge,
- da što se tiče pomoći pored standardnih osobnih potreba isti su joj cijelo vrijeme kuhali, prali te pomagali da se kreće,
- da je taj period prva susjeda bila ujedno i medicinska sestra koja je imala nekih stručnih znanja pa kada bi joj bilo teže ista bi došla te joj pomogla da se razgiba i da otpočne sa funkcioniranjem,
- da i nakon vraćanja u prvobitni dom gdje je živjela prije nesreće jedan period joj je kćerka kuhala i pomagala joj kod tuširanja,
- da što se tiče posljedica koje osjeća i dan danas a koje će vjerojatno osjećati dok je živa iskazuje da je prije bila dosta fizički aktivna i po lijepim vremenima bi znala šetati rivom, a od nesreće to više ne radi jer joj noge trnu i nakon šetnje osjeća bolove u tijelu i kralježnici,
- da ju je svekrva prijavila na jedan EU projekat u sklopu kojega se obilaze stariji i nemoćni ljudi pa joj tjedno dva-tri puta dolaze volonteri po sat dva te joj obavljaju kućanske poslove a koje ona zbog svog zdravstvenog stanja ne može obaviti.
13. Dakle, nakon ovako provedenog postupka sud ustanovljuje da se prometna nesreća (i posljedice iste) dogodila baš onako kako je pred sudom izjavila tužiteljica u svom stranačkom iskazu jer je isti životan i logičan s obzirom na sam tijek nesreće, godine života tužitelja, te obiteljske, zdravstvene i druge navedene životne okolnosti samih tužitelja (Parkinsonova bolest tužitelja pod 2.), a koji se iskaz u bitnome poklapa sa priloženom policijskom i medicinskom dokumentacijom, te sud smatra da su tužitelji trpjeli posljedice od date prometne nesreće upravo onako kako je to u svom stručnom nalazu i mišljenju opisao i obrazložio imenovani stalni sudski vještak i sama tužiteljica pod 1..
14. Ovako utvrđene činjenice je trebalo podvesti pod materijalno pravo.
15. Prije svega valja napomenuti da je 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020-5 na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/20.) zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske, koje se primjenjuje se na sve postupke naknade neimovinske (ranije nematerijalne) štete. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."
16. Kako je među parničnim strankama nesporna odgovornost, tužitelji osnovano zahtijevaju od tuženika naknadu štete temeljem odredbe čl. 1045. st. 1. u svezi s odredbom čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11- dalje: ZOO).
16.1. Cijeneći medicinsku dokumentaciju, kao i nalaz i mišljenje liječnika vještaka, dr. Ilije Jurkovića, te iskaz tužiteljice pod 1. UB, ovaj sud smatra utvrđenim da su tužitelji u štetnom događaju bili ozlijeđeni i da im time povrijeđeno njihovo pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime im je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi sa čl. 1046. ZOO-a.
16.2. Sud je pri tome utvrđivao činjenice koje su tužitelji naveli u tužbi, odnosno da su trpjeli fizičke bolove i strah, duševne boli, a koje činjenice su kriteriji odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a.
16.3. Utvrđena težina ozljeda i okolnosti konkretnog slučaja, po mišljenju ovog suda opravdavaju tužiteljima dosudu pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1 ZOO-a), a temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, te naknadu štete za tuđu pomoć za tužiteljicu pod 1. UB.
17. Sud je tužiteljici UB za fizičke boli po svim osnovama prije svega dosudio iznos novčane naknade za pojedine vidove štete po važećim Orijentacijskim kriterijima, iz razloga jer je vještak naveo da je liječenje dovršeno na uobičajen način uz zaostale trajne posljedice, pa je visinu štete za pretrpljene bolove valjalo dosuditi na način za jake bolove 80,00 EUR-a*3 dana = 240,00 EUR-a, srednje bolove po 45,00 EUR-a*10 dana = 450,00 EUR-a i slabe bolovi 15,00 EUR-a * 28 dana=420,00 EUR- a, odnosno ukupno 1.110,00 EUR-a, pa sud smatra da je zatraženi iznos od 1.500,00 EUR-a po toj osnovi previsoko postavljen.
17.1. Pravična naknada za pretrpljeni strah koji je primarno intenzivan u času ozljeđivanja, a potom je jakog intenziteta bio 2-3 dana, srednjeg intenziteta 7-10 dana i slabog intenziteta mjesec dana kao zabrinutost za ishod liječenja, po stavu suda iznosi 1.110,00 EUR-a, odnosno u istom iznosu kao i za pretrpljene bolove jer je intenzitet i trajanje istih bilo u gotovo identičnom trajanju, pa sud smatra da je zatraženi iznos od 2.000,00 EUR-a po toj osnovi previsoko postavljen.
17.2. Nadalje, pravična novčana naknada po osnovu duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti ustanovljena je od 5%, pa po stavu suda pravična naknada iznosi 1.000,00 EUR-a, budući je tužiteljica zbog posljedica prometne nesreće morala promijeniti svoje životne navike i svoju fizičku aktivnost tj. pokretljivost, ali je s druge strane riječ o osobi starije životne dobi pa sud smatra da je zatraženi iznos od 2.000,00 EUR-a po toj osnovi previsoko postavljen.
17.3. Naime, kod provođenja vještva medicinske struke, imajući u vidu i ekonomičnost samog postupka, sud smatra da su zaključenja suda vezano za neimovinsku štetu dovoljno dokazana da se mogu izraziti u novčanoj vrijednosti.
17.4. Obzirom na navedeno, vodeći računa o svim gore navedenim okolnostima, sud je utvrdio da tužiteljici UB kao pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti kao neimovinsku štetu koju je pretrpjela pripada ukupan iznos od 3.500,00 EUR-a. Sud je strogo matematički izračun (bolova, straha i duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti) od 3.220,00 EUR-a, dodatno povisio iz razloga što tužiteljica nije odmah mogla izaći iz unesrećenog automobila, što se morala voziti helikopterom što zasigurno kod čovjeka budi dodatan stah i zabrinutost, što je provela šest dana u bolnici koja je u Splitu (ista je iz [adresa] koji je udaljen preko 100 kilometara), što je iako osoba strije životne dobi (1952. godište) prije bila fizički aktivna šetnjama, što sada više nije u mogućnosti bez poteškoća (osobe starije životne dobi nemaju puno izbora za rekreaciju u prirodi osim šetnjama), te iako sada dosta samostalna ipak je zbog prometne nesreće povećana njena ovisnost o brizi obitelji i bližnjih.
17.5. Međutim, kako je tuženik isplatio ovdje tužiteljici prije pokretanja parnice dio štete i to za UB u iznosu od 3.130,00 EUR-a, to je tužiteljici UB valjalo dosuditi iznos od 370,00 EUR-a, čime joj je u potpunosti reparirana pretrpljena neimovinska šteta, - točka I. izreke ove presude.
18. Nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je da je tužiteljici UB nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 4 sati dnevno, te još 21 dan po 2 sata dnevno, dakle ukupno 70 sati. Ovo utvrđenje je iznio dr. Ilija Jurković, ali sud isto prihvaća kao životno i logično da osoba s tim utvrđenim ozljedama treba tuđu pomoć i njegu.
18.1. Sud je sukladno čl. 223 ZPP-a, tužiteljici za pretrpljenu imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu dosudio iznos od 350 EUR-a (70 sata * 5 eura), a budući smatra cijenu sata tuđe pomoći od 5 EUR-a primjerenom cijeni koštanja sata rada osobe koja je prema svojim kvalifikacijama bila u mogućnosti tužiteljici pružiti pomoć kakva joj je bila potrebna, imajući na umu mjesne prilike, domicil tužiteljice, trajanje i frekvenciju potrebe za tuđom pomoći kod tužiteljice, kao i raspoloživost radne snage za ovu vrstu posla, a i jer bi drugačije utvrđivanje njegove visine bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama, dok je među strankama nesporno da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali članovi obitelji, a sve temeljem odredbe čl. 1095. st. 1 i čl. 1085. st. 1. i 3. ZOO/05.
18.2. Tužiteljica je priznala da je po toj osnovi prije pokretanja ovoga postupka primila iznos od 270,00 EUR-a, pa joj je valjalo priznati daljnji iznos od 80,00 EUR-a - točka II. izreke ove presude.
19. Nadalje, strogo matematički gledano, po važećim Orijentacijskim kriterijima sud bi tužitelju MB za fizičke boli po svim osnovama trebao dosuditi iznos od 290,00 EUR-a novčane naknade za pojedine vidove štete, i to iz razloga jer je vještak naveo da je liječenje dovršeno na uobičajen način konzervativnim liječenjem, tj. za jake bolove 80,00 EUR-a*1 dan = 80,00 EUR-a, srednje bolove po 45,00 EUR-a*3 dana = 135,00 EUR-a i slabe bolovi 15,00 EUR-a * 5 dana=75,00 EUR-a.
19.1. Također strogo matematički pravična naknada za pretrpljeni strah bi isto iznosila 290,00 EUR-a i to iz razloga jer je utvrđeno da mu je strah primarno intenzivan u času ozljeđivanja, a potom je bio jakog intenziteta bio 1 dana, srednjeg intenziteta 2- 3 dana i slabog intenziteta 2-3 tjedna dana kao zabrinutost za ishod liječenja, odnosno u istom iznosu kao i za pretrpljene bolove jer je intenzitet i trajanje istih bilo u gotovo identičnom trajanju.
19.2. Međutim, treba imati na umu da je ovaj tužitelj osoba strije životne dobi (1945. godište tj. 80-ak godina), koja boluje kronične Parkinsonove bolesti i o kojoj se u pravilu brine supruga (tužiteljica pod 1.) koja je zbog predmetne nesreće i sama bila u bolnici u Splitu šest dana, a zatim više mjeseci i sama trebala tuđu pomoć i njegu kao i daljnju pomoć pa je isti zasigurno duže vremena bio bez uobičajene rutine i brige u svome životu što je zasigurno utjecalo na njegovu zabrinutost i strah, a i sam vještak je naveo da je i nakon dovršetka liječenja i jakih, srednjih i slabih bolova isti još mjesec dana trpio bolove slabog intenziteta i slabog karaktera, kao i da je Orijentacijskim kriterijima minimalna granica za strah propisana u iznosu od 500,00 EUR-a (uzimajući u obzir i inflaciju).
19.3. Obzirom na navedeno, vodeći računa o svim gore navedenim okolnostima, sud je utvrdio da tužitelju MB kao pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti kao neimovinsku štetu koju je pretrpio pripada ukupan iznos od 800,00 EUR-a.
19.4. Međutim, kako je tuženik isplatio ovdje tužitelju prije pokretanja parnice dio štete i to za MB u iznosu od 700,00 EUR-a, to je istomu valjalo dosuditi iznos od 100,00 EUR-a, čime im je u potpunosti reparirana pretrpljena neimovinska šteta, točka III. izreke ove presude.
20. Kako su tužitelji zakonske zatezne kamate na dosuđenu neimovinsku štetu tražili od podnošenja tužbe, isto im je i dosuđeno.
20.1. Naime, zatezne kamate tužiteljima na neimovinsku naknadu štete teku od idućeg dana od trenutka kada su se obratili tuženiku s odštetnim zahtjevom primjenom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23, dalje ZOOP) i čl. 29. st. 1. ZOO-a u svezi s čl. 1103. ZOO-a, ali budući su tužitelji iste potraživali od podnošenja tužbe tako im je i dosuđeno.
20.2. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći dosuđena je počev od dana presuđenja jer je naknada po tim vidovima zatražene štete dosuđena prema cijeni sata tuđe njege i pomoći u vrijeme presuđenja.
21. U konačnici valja obrazložiti i odluku u odnosu za troškove ovoga postupka.
21.1. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (čl. 154. st.2. ZPP-a).
21.2. Konačni zahtjev tužitelja je potraživanje iznosa od ukupno 3.250,00 EUR- a, a isti su uspjeli u iznosu od 550,00 EUR-a ili 16,92 % dok je dakle tuženik uspio u iznosu od 2.700,00 EUR-a ili 83,08 %.
21.3. Slijedom navedenog, kad se uspjeh tuženika odbije od uspjeha tužitelja dobije se da tuženik ima pravo na namirenje za 66,16 % svojih troškova, a koji se odnose na zastupanje stranke po odvjetniku, sukladno važećoj Odvjetničkoj tarifi ("Narodne novine" br. 138/2023-dalje Tbr) gdje je vrijednost boda 2,00 EUR-a.
21.4. Prema čl. 155. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice.
21.5. Slijedom navedenog tuženici je sukladno (Tbr 7-9 i 46) odmjereno:
- za sastav odgovora na tužbu od 7. prosinca 2024.- 100 bodova,
- za pristup na ročište na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari od 6. ožujka 2025. i 3. prosinca 2025. po 100 bodova, dakle ukupno 200 bodova,
- dakle sve ukupno 300,00 bodova tj. 600,00 EUR-a,
- plus PDV25% (Tbr 46.) tj. 150,00 EUR-a,
- pa je tuženiku valjalo priznati trošak od 750,00 EUR-a odnosno 66,16 % toga iznosa tj. 496,20 EUR-a.
21.6. Tuženiku nije priznat zatraženi trošak za obrazloženi podnesak od 2. rujna 2025. jer isti ne postoji, a niti je u spisu isti podnio neki drugi podneska koji bi udovoljavao priznanju toga troška.
21.7. S druge strane treba imati na umu da su tužitelji podmirili trošak za vještačenja koji je bio potreban za dokazivanje njihove osnove i to iznos od 500,00 EUR-a, a u kojoj osnovi su uspjeli po stavu ovoga suda u cijelosti.
22. Slijedom svega navedenog sud je odlučio sukladno čl. 154. st. 4. ZPP-a da svaka stranka snosi svoje troškove, smatrajući isto pošteno i pravično u ovoj pravnoj situaciji, pa je odlučeno kao u izreci ove presude.
Metkoviću, 20. siječnja 2026.
S u d a c :
Gabriel Stanić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda uručuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda uručuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).
DNA:
1. Tužiteljima putem punomoćnika-putem e-Oglasne ploče
2. Tuženiku putem punomoćnika-putem e-Oglasne ploče