REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Pazinu
Narodnog doma 2/b, Pazin
Broj: Pp-44/2025-17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, po sutkinji Oriani Mikuljan-Trifoni uz sudjelovanje zapisničarke Katije Višković, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika GH zbog prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i dr. povodom prigovora na prekršajni nalog Policijske postaje Poreč - Parenzo nakon glavne i javne rasprave održane dana 20. siječnja 2026. u odsutnosti okrivljenika i predstavnika tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik: ČH, od oca G i majke Č, rođen **.**.2005. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], sa boravištem u [adresa], drž. RH, prekršajno nekažnjavan,
k r i v je
što je dana 15. prosinca 2024. u 12:00 sati u Poreču, ulica Gimnastička kbr. 2:
1. nakon završenog ispitivanja u svojstvu svjedoka u uredu br.10 vrijeđao policijske službenike rekavši policijskom službeniku: "Svi ste vi papci"
d a k l e, što je vrijeđao ovlaštene službene osobe u vezi s vršenjem službe.
2. a kod sebe nije imao osobnu iskaznicu
Okrivljenik je time djelom pod 1. počinio prekršaj iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN.41/1977, 47/1989, 55/1989, Službeni list SFRJ 83/1989, NN.47/1990, 55/1991, 29/1994, 114/2022 i 47/2023), a djelom pod 2. prekršaj iz čl.29.st.1.toč.1., a u svezi čl.16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici (NN. 62/2015. 42/2020, 144/2020, 114/2020, 18/2024) pa mu se primjenom istih odredbi utvrđuje
- za prekršaj pod 1. izreke novčana kazna u iznosu od 700,00 eura (sedamsto eura)
- za prekršaj pod 2. izreke novčana kazna u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura)
pa mu se temeljem čl.39.st.1.tč.2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
novčana kazna u ukupnom iznosu od 720,00 eura (sedamstodvadeset eura)
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. Ako okrivljenik uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, smatrat će se, u smislu čl.152.st.3. Prekršajnog zakona da je novčana kazna u cjelini plaćena.
II. Temeljem čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona
Okrivljenik ČH (podaci prethodno navedeni)
oslobađa se od optužbe
da boravi na adresi [adresa] od 5 mj 2024. a da nije u propisanom roku prijavio prebivalište ili boravište u nadležnoj PP ili PU,
pa da je time počinio prekršaj iz čl.16.st.1.toč.1., a u svezi čl.4.st.1. Zakona o prebivalištu.
III. Temeljem čl.139.st.3., a u svezi čl.138.st.2.tč.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Poreč – Parenzo je dana 15. prosinca 2024. izdala prekršajni nalog klase: 211-07/24-1/18542, urbroj: 511-08-27-24-1 protiv okrivljenika GH zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.
2. U povodu prigovora okrivljenika sud je stavio van snage pobijani prekršajni nalog, te je održao glavnu raspravu bez nazočnosti okrivljenika za kojega je dostava poziva uredno iskazana, a izostanak nije opravdao na valjani način, obzirom da je u spis dostavio pisanu obranu pa je sud ocijenio da njegovo ispitivanje nije potrebno i da nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.
3. Okrivljenik ČH je u pisanoj obrani, između ostalog, naveo da se ne smatra krivim, da nikada ni u jednom trenutku ni jednom policijskom službeniku pa ni policijskom službeniku saslušanom na ročištu dana 1.09.2025. nije rekao bilo što pogrdno, pa ni ono što se navodi u optužnom prijedlogu. Ako je i izrekao rečenicu "svi ste vi papci", ističe kako je nejasno iz čega to optužba zaključuje da bi okrivljenik time vrijeđao upravo policijske službenike (u množini) budući da iz prekršajnog naloga, a i iz samog iskaza svjedoka proizlazi da je okrivljenik bio saslušan u prisustvu samo jednog policajca, pa da je i imao namjeru izreći bilo što uvredljivo, da je životno i logično da bi se obratio tom jednom policajcu s obzirom da se nalazio u prostoriji, pa bi i sama rečenica bila izrečena u jednini, a ne u množini kako mu se stavlja na teret. Okrivljenik navodi da je nejasan i motiv okrivljenika da tako što uopće izgovara bilo kome, a posebice policijskim službenicima budući da se isti u prostorijama policijske postaje nalazio dobrovoljno i to u svojstvu svjedoka, a ne u svojstvu okrivljenika, pa samim tim isti nije imao ni najmanjeg razloga da ulazi u bilo kakav sukob s policijskim službenicima, odnosno sa tim jednim policijskim službenikom. U odnosu na navode optužbe da bi okrivljenik vrijeđao policijske službenike ističe kako u optužnom prijedlogu nije imenom i prezimenom naveden policijski službenik kojem je navodno izrečena ta uvreda iz čega jasno proizlazi da se ne može nedvojbeno zaključiti prema kome je prekršaj uopće počinjen. Također, navodi da u biću prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret nije navedena konkretna službena radnja odnosno zakonito naređenje tih policijskih službenika u vezi koje je nastao navodni uvredljivi komentar. U odnosu na toč. II. i III. optužnog prijedloga okrivljenik ističe kako iz opisanih prekršaja proizlazi da istima nedostaju osnovni konstitutivni elementi prekršaja odnosno vrijeme počinjenja odnosno da se uopće ne radi o prekršajima, citirajući zakonske odredbe iz Zakona o prebivalištu navodeći da je u konkretnom slučaju djelo dovršeno u trenutku nastanka protupravnog stanja, dakle, protekom roka od 15 dana računajući od dana nastanjenja / dolaska, a taj dan nije naveden unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu obaveznog prekršajnog naloga, slijedom čega nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja za koji se okrivljenik tereti, odnosno opisano ponašanje u obavezom prekršajnom nalogu ne ispunjava zakonsko biće predmetnog prekršaja. Također navodi da u činjeničnom opisu djela koji se okrivljeniku stavlja na teret nedostaje drugi konstitutivni element prekršaja odnosno navod kada se okrivljenik nastanio odnosno došao u mjesto prebivališta ili boravišta jer je dan počinjenja prekršaja 16. dan od dana nastanjenja / dolaska, a taj dan nije naveden unutar objektivnog identiteta optužbe u činjeničnom opisu obaveznog prekršajnog naloga. Iz izloženih razloga predložio je da ga se oslobodi od optužbe.
4. Tijekom postupka izvršen je uvid u zapisnik na stranici 6 spisa, uvid u potvrdu na stranici 7 spisa, te je pročitan iskaz svjedoka EH na stranicama 15- 16 spisa.
5. Nakon ovako provedenog postupka cijeneći provedene dokaze, ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te tako utvrđene činjenice dovodeći u međusobnu vezu, ova sutkinja nalazi da je okrivljenik počinio dva prekršaja.
6. Odredbom čl.16.st.1. Zakona o osobnoj iskaznici (NN. 62/2015. 42/2020, 144/2020, 114/2020, 18/2024) propisano je, između ostalog, da je punoljetna osoba dužna imati kod sebe osobnu iskaznicu i dati je na uvid osobama koje su na temelju posebnih propisa u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti ovlaštene izvršiti uvid u osobnu iskaznicu radi utvrđivanja ili provjere identiteta nositelja osobne iskaznice.
7. Odredbom čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN.41/1977, 47/1989, 55/1989, Službeni list SFRJ 83/1989, NN.47/1990, 55/1991, 29/1994, 114/2022 i 47/2023). propisano je kako prekršaj čini onaj tko omalovažava ili vrijeđa službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja.
8. Temeljem ovlaštenja iz čl.88.st.2. Prekršajnog zakona sud je vjerodostojnim ocijenio iskaz svjedoka EH koji je iskazivao jasno i određeno, a u čijem iskazu nije bilo nelogičnosti ni kontradiktornosti.
9. Okrivljenik ne osporava da je došao u policijsku postaju, te kod sebe nije imao osobnu iskaznicu. Na temelju vjerodostojnog iskaza ispitanog svjedoka utvrđeno je da je okrivljenika pitao osobnu iskaznicu kada je došao u policijsku postaju, da okrivljenik kod sebe nije imao osobnu iskaznicu ni drugi dokument za utvrđivanje identiteta, te da je njegov identitet utvrdio uvidom u informacijski sustav MUP-a. Neprijeporno je, dakle, da su u tom dijelu ostvarena obilježja prekršaja iz čl.29.st.1.toč.1. Zakona o osobnoj iskaznici.
10. Okrivljenik ne osporava da je inkriminirane prilike bio u prostorijama policijske postaje u svojstvu svjedoka. Na temelju vjerodostojnog iskaza ispitanog svjedoka utvrđeno je da je okrivljenik pozvan u policijsku postaju Poreč – Parenzo gdje je ispitan u svojstvu svjedoka, a kada je završio sa ispitivanjem, da mu je okrivljenik rekao "svi ste vi papci" čime se smatrao omalovaženim i uvrijeđenim u vezi s obavljanjem službe.
11. Neprijeporno je, dakle, da su na taj način ostvarena obilježja prekršaja iz čl.17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
12. Iz izloženih razloga okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen.
13. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne cijenjene su sve okolnosti iz čl.36.st.2. Prekršajnog zakona držeći odmjerenu kaznu primjerenu težini i posljedicama počinjenog djela, te stupnju krivnje okrivljenika.
14. Otegotnih okolnosti nije bilo, dok je kao olakotna ocijenjena dosadašnja nekažnjavanost.
15. Obzirom na navedene okolnosti okrivljeniku su utvrđene u izreci navedene novčane kazne u uvjerenju da će se ukupnom novčanom kaznom postići svrha generalne i specijalne prevencije.
16. Odredbom čl.16.st.1.toč.1. Zakona o prebivalištu (NN.144/2012, 158/2013, 115/2014 i 114/2022) propisano je da će se novčanom kaznom od 60,00 do 660,00 eura za prekršaj kazniti fizička osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište ili boravište ili radi iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta.
17. Odredbom čl.4.st.1. istog Zakona propisano je da se prijava prebivališta i boravišta podnosi u roku od 15 dana od dana nastanjenja u mjestu i na adresi prebivališta odnosno od dana dolaska u mjesto i na adresu boravišta.
18. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za prekršaj koji je predmet ovog postupka točan dan od dana dolaska i na adresu boravišta, a od kojeg teče rok od 15 dana za podnošenje prijave boravišta, konstitutivni element bića tog djela, koji mora biti naveden u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojeg opisano djelo nije prekršaj. Naime, u ovom slučaju radi se o prekršaju počinjenom nečinjenjem dužne radnje iz Zakona o prebivalištu, u kojem je počinitelj prekršaja propustio zakonsku obvezu da u roku od 15 dana prijavi nadležnom tijelu adresu boravišta. Kod svih prekršaja počinjenih nečinjenjem odnosno propuštanjem dužne radnje i obveze koja je vezana za rok ispunjenja, koji je u zakonu naveden, zastara počinje teći prvog dana nakon isteka roka unutar kojeg je počinitelj bio dužan ispuniti zakonom propisanu obavezu.
19. Međutim, u činjeničnom opisu djela nije naznačen točan datum kada se okrivljenik nastanio u mjestu i na adresi boravišta već se navodi da od 5 mjeseca 2024. boravi na navedenoj adresi, a da nije u propisanom roku prijavio prebivalište ili boravište nadležnom tijelu, slijedom čega nedostaje konstitutivni element bića djela prekršaja iz čl.16.toč.1. Zakona o prebivalištu, pa djelo za koje se okrivljenik optužuje, na način kako je to činjenično opisano u optužnom aktu, po propisu nije prekršaj poradi čega je temeljem čl.182.toč.1. Prekršajnog zakona u tom dijelu okrivljenik oslobođen od optužbe.
20. Budući da je okrivljenik proglašen krivim dužan je podmiriti troškove postupka koji su dosuđeni u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (od 100,00 do 5.000,00 kuna) i to srazmjerno dužini trajanja i složenosti postupka.
U Pazinu, 20. siječnja 2026.
Zapisničarka:
Sutkinja:
Katia Višković, v.r.
FHTrifoni, v.r.
POUKA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda.
DNA:
- okrivljeniku
- branitelju
- ovlaštenom tužitelju
- spis
