Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Poslovni broj Gž Ovr-386/2025-3

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić Perharić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Đina Lukac Novaković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o., Domagojeva 18, Zagreb, protiv ovršenika ST, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Ovrv- 2944/2024-10 od 25. lipnja 2025., dana 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja Croatia osiguranje d.d. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Ovrv- 2944/2024-10 od 25. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem obustavljen je ovršni postupak.

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih zakonom predviđenih razloga. U bitnom navodi da je platio predujam javnobilježničkih troškova iz čl. 7. st. 1. Pravilnika o naknadi i nagradi javnih bilježnika u ovršnom postupku („Narodne novine“ broj 9/21, 18/22 i 154/22, dalje u tekstu: Pravilnik). Nadalje, ukazuje da javnom bilježniku ne pripada ostatak naknade u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanje rješenja strankama te izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti (čl. 7. st. 2. Pravilnika), s obzirom na to da javni bilježnik navedene radnje nije poduzeo. Također, navodi da je iz e-komunikacije vidljivo da obavijest javnog bilježnika nije niti dostavljena ovršeniku zbog čega, suprotno utvrđenju suda prvog stupnja, nisu niti bili ispunjeni uvjeti za poduzimanje daljnjih radnji od strane javnog bilježnika, a samim time i obveza ovrhovoditelja na plaćanje ostatka naknade. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

3. Žalba je neosnovana.

4. Sud prvog stupnja, prilikom donošenja pobijanog rješenja, nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje u tekstu: OZ).

4.1. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju ukazuje ovrhovoditelj u svojoj žalbi. Naime, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka rješenja je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima rješenja te sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

5. Sud prvog stupnja obustavio je ovrhu s obrazloženjem da ovrhovoditelj nije po pozivu javnog bilježnika uplatio ostatak nagrade i troškova u iznosu od 12,50 eura pa da je stoga trebalo postupiti u skladu s čl. 14. st. 2. OZ-a.

6. S takvim zaključkom prvostupanjskog suda slaže se i ovaj drugostupanjski sud.

7. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1. Pravilnika za radnje javnog bilježnika u vezi zaprimanja prijedloga za ovrhu, slanja obavijesti ili prosljeđivanja prijedloga nadležnom sudu radi donošenja odluke, prosljeđivanja prijedloga za ovrhu nadležnom sudu kao prijedloga za izdavanje platnog naloga, kao i donošenja rješenja o obustavi ovrhe koje je doneseno prije rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnom bilježniku pripada predujam naknade iz članka 5. tog Pravilnika u iznosu od 10,00 eura koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika. Stavkom 2. istog članka propisano je da za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnom bilježniku pripada ostatak iznosa naknade iz članka 5. tog Pravilnika koji je ovrhovoditelj dužan platiti u roku od osam dana po pozivu javnog bilježnika.

7.1. Slijedom navedenog, iako je u st. 2. čl. 7. Pravilnika izričito propisano da javnom bilježniku pripada pravo na ostatak naknade (ne na predujam), prilikom tumačenja navedene odredbe nužno je uzeti u obzir i odredbu čl. 6. st. 2. Pravilnika. Naime, tom je odredbom propisano da je ovrhovoditelj dužan naknadu troškova iz stavka 1. istog članka (naknadu troškova dostave) platiti zajedno s iznosom predujma iz čl. 7. Pravilnika. Stoga, kako se čl. 6. st. 2. Pravilnika poziva na čl. 7. bez razlikovanja njegovih pojedinih stavaka, proizlazi da se cjelokupna naknada propisana čl. 7. Pravilnika ima smatrati institutom predujma naknade za rad javnog bilježnika.

8. Nadalje, sukladno odredbi čl. 14. st. 11. OZ-a ovrhovoditelj je dužan po pozivu javnog bilježnika predujmiti troškove postupka o kojima ovisi poduzimanje neke radnje u roku koji odredi bilježnik, a ako u roku ne budu predujmljeni troškovi, radnja se neće provesti.

9. Utvrđenje o tome da ovrhovoditelj nije predujmio ostatak iznosa naknade iz čl. 7. st. 2. Pravilnika, odnosno ukupno 12,50 eura, za radnje javnog bilježnika u vezi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, dostavljanja rješenja strankama te izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, iako ga je javni bilježnik pozvao na plaćanje, ovrhovoditelj u žalbi niti ne dovodi u pitanje.

10. Stoga, kako je javni bilježnik pozvao ovrhovoditelja predujmiti troškove ovršnog postupka u roku od osam dana, a ovrhovoditelj nije pravodobno uplatio iznos određen pozivom javnog bilježnika, javni bilježnik nije bio dužan provoditi daljnje ovršne radnje, odnosno u konkretnom slučaju nije bio dužan donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a zbog čega se niti ovrha nije mogla provesti.

11. U odnosu na žalbeni navod ovrhovoditelja da nije bio dužan predujmiti ostatak nagrade iz čl. 7. st. 2. Pravilnika jer u navedenom trenutku nisu niti bili ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o ovrsi jer ovršeniku obavijest nije bila niti uručena, već tek otpremljena, ukazuje se sljedeće. Naime, sukladno odredbi čl. 281. st. 4. OZ-a ako nakon otpreme obavijesti iz stavka 1. toga članka ovrhovoditelj u roku od 15 dana ne povuče prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. Dakle, sukladno prethodno citiranoj odredbi zakona rok od 15 dana za donošenje rješenja o ovrsi (ukoliko, ovrhovoditelj ne povuče prijedlog za ovrhu) teče od dana otpreme obavijesti ovršeniku, a ne od dana dostave, kako to pogrešno smatra ovrhovoditelj. Stoga, kako iz stanja e-spisa proizlazi da je obavijest otpremljena ovršeniku 8. siječnja 2025., to je pravilno javni bilježnik pozvao ovrhovoditelja 24. siječnja 2025., dakle nakon isteka roka od 15 dana, na predujmljivanje ostatka nagrade iz čl. 7. st. 2. Pravilnika.

12. U odnosu na dostavljenu sudsku praksu u kojoj je zauzet drugačiji pravni stav od onog izraženog u pobijanom rješenju suda prvog stupnja, valja reći da sudska praksa domaćih sudova nije izvor prava u Republici Hrvatskoj pa ovaj sud prilikom donošenja svoje odluke nije vezan pravnim stajalištem izraženim u odluci nekog drugog suda drugog stupnja.

13. Slijedom svega navedenog, trebalo je odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a potvrditi pobijano rješenje, kako je i odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 20. siječnja 2026.

Sutkinja

Branka Križanić Perharić