REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1670/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Zekić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 12. prosinca 2025, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Igora Zekića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Tomislava Klasića, savjetnika u OGDO, dana 20. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, platiti tužitelju MI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.053,40 eura, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, tekućom:

- na iznos od 56,62 EUR od dana 16.09.2019. do isplate,

- na iznos od 121,02 EUR od dana 16.12.2019. do isplate,

- na iznos od 57,77 EUR od dana 16.01.2020. do isplate,

- na iznos od 56,35 EUR od dana 16.02.2020. do isplate,

- na iznos od 29,45 EUR od dana 16.05.2020. do isplate,

- na iznos od 30,86 EUR od dana 16.06.2020. do isplate,

- na iznos od 59,17 EUR od dana 16.07.2020. do isplate,

- na iznos od 30,99 EUR od dana 16.09.2020. do isplate,

- na iznos od 30,99 EUR od dana 16.12.2020. do isplate,

- na iznos od 28,68 EUR od dana 16.01.2021. do isplate,

- na iznos od 65,36 EUR od dana 16.02.2021. do isplate,

- na iznos od 31,20 EUR od dana 16.05.2021. do isplate,

- na iznos od 62,68 EUR od dana 16.07.2021. do isplate,

- na iznos od 31,34 EUR od dana 16.09.2021. do isplate,

- na iznos od 125,35 EUR od dana 16.12.2021. do isplate,

- na iznos od 32,83 EUR od dana 16.02.2022. do isplate,

- na iznos od 32,83 EUR od dana 16.05.2022. do isplate,

- na iznos od 32,60 EUR od dana 16.06.2022. do isplate,

- na iznos od 65,48 EUR od dana 16.07.2022. do isplate,

- na iznos od 102,89 EUR od dana 16.08.2022. do isplate,

- na iznos od 62,62 EUR od dana 16.09.2022. do isplate,

- na iznos od 173,47 EUR od dana 16.12.2022. do isplate,

- na iznos od 34,69 EUR od dana 16.01.2023. do isplate,

- na iznos od 34,72 EUR od dana 16.02.2023. do isplate,

- na iznos od 38,96 EUR od dana 16.05.2023. do isplate,

- na iznos od 67,68 EUR od dana 16.06.2023. do isplate,

- na iznos od 71,04 EUR od dana 16.07.2023. do isplate,

- na iznos od 34,00 EUR od dana 16.09.2023. do isplate,

- na iznos od 37,28 EUR od dana 16.12.2023. do isplate,

- na iznos od 78,32 EUR od dana 16.01.2024. do isplate,

- na iznos od 35,72 EUR od dana 16.02.2024. do isplate,

- na iznos od 42,76 EUR od dana 16.05.2024. do isplate,

- na iznos od 81,84 EUR od dana 16.06.2024. do isplate,

- na iznos od 85,84 EUR od dana 16.09.2024. do isplate,

- na iznos od 90,00 EUR od dana 16.12.2024. do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 850,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ministarstva pravosuđa, Zatvor Zagreb, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe, pravosudni policajac, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 01.08.2019. do 27.11.2024., tužitelj je prema utvrđenom radnom vremenu tuženika, mjesečno ostvarivao prekovremeni rad, koji mu nije plaćen:

-u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

-u smjenama i turnusima, (u smjenama dužim od 8 sati koliko je trebao raditi u smjeni) i ( u turnusu duže od 12 sati, koliko je trebao raditi u turnusu), jer prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama i turnusima, smatra se svaki sat rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. U navedenim oblicima rada, tužitelj je radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni, noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji se utvrđuju sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima tuženika koji se odnose na tužitelja je određeno da se prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada subotom i nedjeljom, te da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve-2 treće-2 dana slobodno) ili turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Isto tako je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40-satnog radnog tjedna, te da mjesečni redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (u koje ne ulaze blagdani) u tekućem mjesecu pomnoženi sa 8 sati. Tužitelj je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane Uskrsa, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji mu nije plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada, utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, ali na isti nije odgovoreno u roku od 3 mjeseca. Stoga tužitelj predlaže da mu tužena po osnovi prekovremenog rada isplati iznos od 2.053,40 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 16.-tog u mjesecu za plaću za prethodni mjesec, kao i da mu naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom.

2. Tužena u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, osporava osnovu i visinu, aktivnu i pasivnu legitimaciju te ističe prigovor zastare, prigovor namirenja te također prigovor radi prebijanja. Predlaže tužbu odbaciti, podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz nadoknadu troška parničnog postupka tuženoj sa zateznim kamatama.

3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u: Zahtjev za mirno rješenje spora od 27.7.2024. s preslikom potvrde o primitku pošiljke i povratnice, Zamolbu za dostavu radno-pravne dokumentacije, sudsku praksu, Tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka, Obračunske isprave za isplatu plaće-naknade za tužitelja, evidencije o radnom vremenu, Naloge za prekovremeni rad, dopise tužitelja voditelju Odjela osiguranja u predmetu kompenzacije odrađenih sati, Rješenje o rasporedu RH, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprava za zatvorski sustav i probaciju, Zatvor u Zagrebu od 28.10.2024., Rješenje o rasporedu RH, Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprava za zatvorski sustav i probaciju, Zatvor u Zagrebu od 27.11.2020. i drugu dokumentaciju, te je proveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o.

4. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Iz Rješenja o rasporedu RH, Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za zatvorski sustav i probaciju, Zatvor u Zagrebu od 28.10.2024., slijedi da je tužitelj raspoređen s danom 1.11.2024. na radno mjesto pravosudnog policajca -dežurnog- II. vrste u Odsjeku unutarnjeg osiguranja u Odjelu osiguranja u Zatvoru u Zagrebu, Upravi za zatvorski sustav i probaciju. Prethodno je prema Rješenju o rasporedu RH, Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprava za zatvorski sustav i probaciju, Zatvor u Zagrebu od 27.11.2020., tužitelj od dana 1.12.2020., bio raspoređen na radno mjesto višeg nadzornika pravosudne policije – dežurnog u Odsjeku unutarnjeg osiguranja u Odjelu osiguranja u Zatvoru u Zagrebu. Iz obračuna plaće koji prileže spisu proizlazi da je i u ranijem razdoblju tužitelj bio zaposlen u Zatvoru u Zagrebu, Odsjeku unutarnjeg osiguranja, na radnom mjestu višeg nadzornika, dakle i u razdoblju od kolovoza 2019. do prosinca 2020.

6. Prema odredbama Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine« br. 112/17, 12/18, 2/19, 119/19, 66/20, dalje KU/17, te 56/22, 127/22, 58/23, 128/23, 29/24, dalje KU/22), čl. 35. oba KU-a, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće.

6.1. Osnovna plaća službenika prema čl. 38. KU/17 uvećava se za svaki sat rada i to: za rad noću 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150%, za rad u drugoj smjeni ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta 10%, za rad u turnusu 5%. Dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga uvećanja plaće iz ovog članka obračunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Nadalje se radom u smjenama (smjenski rad) smatra svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana, a rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

6.2. Prema čl. 38. KU/22, osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada, i to: za rad noću 40 %, za prekovremeni rad 50 %, za rad subotom 25 %, za rad nedjeljom 35 %, a rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 %, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva dana u tjednu u drugoj smjeni 10 %, za dvokratni rad s prekidom rada dužim od 90 minuta 10 %, za rad u turnusu 5 %, za rad organiziran na drugačiji način 5 %.Ukupno vrijeme prekovremenog rada (sati i minute) zbraja se na mjesečnoj osnovi i zaokružuje na ostvareni puni sat prekovremenog rada, pri čemu se rad od 30 minuta i duži od 30 minuta u ukupnom zbroju prekovremenog rada računa kao puni sat. Svaki od dodataka iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovnu plaću za odrađene sate te se tako dobiveni iznosi zbrajaju. Rad organiziran na drugačiji način je rad koji nije redovan rad u radnom vremenu, nije smjenski rad (uključujući i smjene od 2 dana prve, 2 dana druge, 2 dana treće i 2 slobodna dana) niti rad u turnusu već je unutar 40 satnog radnog tjedna, zbog prijeke potrebe na području sigurnosti ljudi i imovine organiziran na drugačiji način u jednakom ili nejednakom trajanju. Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati idućeg dana. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. U okviru organizacije radnog vremena poslodavac može za službenika koji radi u turnusu donijeti odluku da najviše dva turnusa u mjesecu radi kraće ili ne radi, a u okviru radnog vremena njegovog turnusa. U tom slučaju ne radi se o promjeni organizacije rada, već se i dalje smatra da službenik radi u turnusu. Pri tome, službeniku se mora osigurati puno radno vrijeme tijekom mjeseca, odnosno redovni mjesečni fond radnih sati, a dnevno radno vrijeme ne može biti od kraće od 8 sati. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je svaki sat rada duži od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 14. i 15. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim punim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.

7. Pregledom Evidencija o odrađenom radnom vremenu za utuženo razdoblje, za tužitelja, koji prileže spisu, sud je utvrdio da je tužitelj u utuženom razdoblju većinu radnih dana, odradio na način da je njegov početak rada bio od 6,00 sati-8,00 sati, i završetak rada do 14,00-16,00 sati, a sve u osmosatnom radnom vremenu, s time da je samo pojedine dane radio noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, a samo izuzetno u turnusu. Iz priloženih Naloga za prekovremeni rad, te dopisa tužitelja voditelju Odjela osiguranja u predmetu kompenzacije odrađenih sati, utvrđeno je da je tužitelj prekovremeno odrađene sate radio po nalozima nadređenog, što je mogao kompenzirati kroz slobodne dane ili uvećanje plaće, kako je sam birao. Navedeni rad tužitelja nije rad u turnusu ili u smjenama, kako je to definirano odredbama KU-a, jer iz Evidencija o odrađenom radnom vremenu za utuženo razdoblje ne proizlazi takav tempo rada tužitelja: naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48 (rad u turnusu) ili smjenama(2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna). Navedeno sud ne smatra niti radom organiziranim na drugačiji način, kako to definiraju odredbe KU-a. Točno je da je tužitelj obavljao specifične poslove, pravosudnog policajca -dežurnog- II. vrste u Odsjeku unutarnjeg osiguranja u Odjelu osiguranja u Zatvoru u Zagrebu, Upravi za zatvorski sustav i probaciju, odnosno višeg nadzornika pravosudne policije – dežurnog u Odsjeku unutarnjeg osiguranja u Odjelu osiguranja u Zatvoru u Zagrebu a prethodno na radnom mjestu višeg nadzornika. Međutim imajući u vidu da čl. 38. KU/22, jasno definira rad organiziran na drugačiji način kao onaj rad koji nije redovan rad u radnom vremenu, nije smjenski rad (uključujući i smjene od 2 dana prve, 2 dana druge, 2 dana treće i 2 slobodna dana) niti rad u turnusu, već je unutar 40 satnog radnog tjedna, koji je zbog prijeke potrebe na području sigurnosti ljudi i imovine organiziran na drugačiji način u jednakom ili nejednakom trajanju. Ipak takav rad u odnosu na tužitelja nije bio učestao, već kako slijedi iz priložene dokumentacije Evidencije o odrađenom radnom vremenu, događao se sporadično, dok je prekovremene sate tužitelj odrađivao po Nalogu za prekovremeni rad. Iz obračunskih listova plaće također proizlazi da tužitelj nije radio u turnusu (izuzev u srpnju 2019., 8 sati), smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način.

7.1. Naime, prema Tumačenju broj 7/38 od 28. srpnja 2023. Zajedničke komisije za tumačenje odredbi i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Zajednička komisija), slijedi da ukoliko policijski službenici u svom radu češće tj. ne samo iznimno prema rasporedu, obavljaju poslove ne samo od ponedjeljka do petka, nego i subotom i nedjeljom, tada im je rad organiziran na drugačiji način te se za svaki tjedan rad na drugačiji način obračunava sukladno tjednom fondu sati od 40 sati tjedno i svim ostalim pravilima o određivanju i računanju radnog vremena, tj. sav rad proveden na takav način se smatra radom na drugačiji način te se i na sve sate u tom tjednu u kojem se radi na drugačiji način, obračunava dodatak za rad na drugačiji način. Kako tužitelj nije češće radio na drugačiji način a u tjednom fondu od 40 sati, to nema pravo na obračun prekovremeno odrađenih sati na način da mu plaća bude izračunata prema redovnom mjesečnom fondu radni sati koje tvori umnožak radnih dana, bez blagdana, subote i nedjelje u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno. Tumačenja Komisije imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.

8. Valja ukazati da sud polazi od Tumačenja broj 2/35 od 23. svibnja 2018. Zajedničke komisije iz kojeg proizlazi da je mjesečni fond sati u pojedinom mjesecu za sve službenike i namještenike jednak, a izračunava se na način da se kalendarski dani od ponedjeljka do petka (uključujući dane državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa osam (8). Za službenike i namještenike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, vrijednost sata utvrđuje se na način da se osnovna plaća iz članka 35. stavka 2. uvećana sukladno članku 38. stavku 3. dijeli sa mjesečnim fondom sati. Zajednička komisija dalje utvrđuje da je redovni mjesečni fond radnih sati, oni sati koje svaki službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam (8). Nadalje da redovni mjesečni fond radnih sati služi samo za utvrđivanje broja prekovremenih sati rada za službenike i namještenike koji rade u turnusu (12-24-12-48) i u smjenama (2 prve – 2 druge –2 treće - 2 dana slobodno). Identično proizlazi i iz Tumačenja broj 17/38 od 12. rujna 2019. koje navodi da mjesečni fond sati čine dani od ponedjeljka do petka (uključujući i dane državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom koji padaju od ponedjeljka do petka) u pojedinom kalendarskom mjesecu pomnoženi s 8. Blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka uračunavaju se u redovni mjesečni fond sati, međutim ne uračunavaju se u redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati (radni dani od ponedjeljka do petka pomnoženi s 8, ne uključujući dane državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom koji padaju od ponedjeljka do petka) su sati koje je svaki službenik ili namještenik dužan odraditi. Pritom se službenicima i namještenicima koji rade u redovnom radnom vremenu, od ponedjeljka do petka, po 8 sati, osnovna plaća obračunava za ukupni mjesečni fond sati koji uključuje mjesečni fond radnih sati i sate blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka. Službenicima i namještenicima koji rade u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način osnovna plaća isplaćuje se za mjesečni fond radnih sati, dok se prilikom obračuna njihove plaće koristi pojam „nadopuna satnice“ kao zamjena za naknadu za blagdan, što omogućava utvrđivanje vrijednosti satnice njihovog rada prema ukupnom mjesečnom fondu sati. Pravo na naknadu plaće za blagdan imaju državni službenici i namještenici koji na blagdan nisu radili, ali bi po redovnom rasporedu rada na taj dan, da nije bio blagdan, trebali raditi. Službenik i namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 38. stavka 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan, ima pravo na uvećanje plaće za rad blagdanom iz članka 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković slijedi da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana bez blagdana, subota i nedjelja, u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 2.053,40 eura. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka tužitelj je postavio tužbeni zahtjev. Međutim, kako se plaća po osnovi prekovremenog rada tužitelja računa prema mjesečnom fondu sati u pojedinom mjesecu koji je za sve službenike i namještenike jednak, a izračunava se na način da se kalendarski dani od ponedjeljka do petka (uključujući dane državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom koji padaju od ponedjeljka do petka) pomnože sa osam; to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti. Pri tome valja ukazati da tužitelj tijekom postupka navodi da su mu naknade za blagdan isplaćene kao i prekovremeni sati, prema mjesečnom fondu sati u pojedinom mjesecu. Zbog navedenog nije relevantno Tumačenje br. 1/9 od 5.3.2015., koje se odnosi na službenika koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan, jer tužitelj u smjenama nije radio.

10. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), a trošak je odmjeren tuženiku koji je bio zastupan po OGDO, temeljem VPS od 2.053,40 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: za zastupanje na ročištima: 7.3.2025. i 12.12.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podneska od 13.12.2024. i 8.7.2025., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za sastav podneska od 24.3.2025., u visini od 25 bodova (Tbr. 8.t.4., 7.t.1.), što ukupno iznosi 425 bodova, odnosno 850,00 eura odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

11. Tužitelj je podnio tuženici zahtjev za mirno rješenje spora dana 26.7.2024., pa je ispunjena procesna pretpostavka za vođenje ovog postupka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku.

12. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu, 20. siječnja 2026.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženoj po OGDO Zagreb