Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska ulica 26d

Poslovni broj: Gž-1496/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sucu toga suda Milku Samboleku, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pok. VAEC. VAEC, rođ. V, iz [adresa], rođene **.**.1933., a umrle **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], povodom žalbe nasljednica VA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i UA iz U, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Andriji Kuzmaniću, odvjetniku u Splitu, povodom žalbe nasljednica podnesene protiv rješenja o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: O-2777/2025 (ranije: O- 3535/2015; O-125/2014) od 30. rujna 2025., dana 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba nasljednica VA i UA, ukida rješenje o naknadno pronađenoj imovini Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: O-2777/2025 (ranije: O-3535/2015; O-125/2014) od 30. rujna 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je rješenje o naknadno pronađenoj imovini čija izreka glasi:

„Iza pok. VAEC pok. VAEC, rođ. V, iz [adresa], rođena **.**.1933., a umrla **.**.2014., OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatskog državljanstva.

I. Utvrđuje se da njezinu naknadno pronađenu ostavinsku imovinu sačinjava:

- izvanknjižno vlasništvo nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Na temelju Rješenja o nasljeđivanju donesenom po javnom bilježniku Ervinu Kuzmaniću posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-3 od 17. prosinca 2014. ispravljenim rješenjem o ispravku greške posl. br. O-125/14 UPP/OS-186/14-4 od 29. siječnja 2015., te zakona, naknadno pronađena imovina navedena pod točkom I. izreke ovog rješenja raspoređuje se na ime:

1. CA pok. C, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen

18.01.1954., sin ostaviteljiceza 1/4 dijela,

2. VA pok. C, rođ. CA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1955., kćerka ostaviteljice…..………..za 1/4 dijela,

3. DA pok. C, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1960., sin ostaviteljice……………………….…………………za 1/4 dijela,

4. UA pok. C, rođ. DA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1961., kćerka ostaviteljice…………………..za 1/4 dijela.

III. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja, ali i sređivanja zk stanja, Odsjek za zemljišne ovog suda izvršit će uknjižbu prava vlasništva ostavinske imovine navedene pod I. na nasljednike i u omjeru navedenom pod II.

IV. Obavještavaju se kćerke ostaviteljice UA i VA da svoja eventualna prava mogu ostvarivati u parničnom postupku.“

2. Pravovremenom, potpunom i dopuštenom žalbom rješenje pobijaju nasljednice VA i UA (dalje: žaliteljice) i pozivaju se na sve zakonske žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03, 88/05; 2/07-odluka US RH; 84/08; 96/08-odluka US RH; 123/08-ispravak; 57/11; 148/11-pročišćeni tekst; 25/13; 89/14-odluka US RH; 70/19; 80/22; 114/22; 155/23 i 146/25; dalje: ZPP). Predlažu da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i odbije prijedlog nasljednika CA od 16. ožujka 2025., a podredno da ukine pobijano rješenje uz uputu prvostupanjskom sudu da zakaže ostavinsku raspravu povodom spomenutog prijedloga.

2.1. Prema odredbi čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03; 163/03; 35/05; 127/13; 33/15 i 14/19; dalje: ZN) ako tim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP-a na koje se žaliteljice pozivaju u žalbi, ali nije počinjena niti bilo koja druga bitna povreda na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a.

5.1. Pobijano rješenje je razumljivo i u cijelosti se može ispitati, a svoja stajališta prvostupanjski je sud obrazložio dostatnim razlozima pa nije počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

5.2. U prvostupanjskom postupku nije počinjena niti bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju se žaliteljice pozivaju tvrdnjom da je prvostupanjski sud na temelju čl. 234. st. 1. ZN-a bio dužan provesti ostavinsku raspravu, navodeći u žalbi da je osnovno rješenje o nasljeđivanju doneseno na temelju međusobnih ustupa nasljednika, a u međuvremenu je jedan od zakonskih nasljednika ostaviteljice preminuo, a njega su naslijedili oporučni nasljednici.

5.3. Prema odredbi čl. 234. st. 1. ZN-a ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će ovu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

5.4. Kako iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je rješenjem Općinskog suda u Supetru, poslovni broj: O-125/2014 od 31. listopada 2014. javnom bilježniku Ervinu Kuzmaniću iz Supetra povjereno provođenje ostavinskog postupka u ostavinskom predmetu iza pok. VAEC,

- da je javni bilježnik Ervin Kuzmanić, kao sudski povjerenik Općinskog suda u Supetru donio 17. prosinca 2014. rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O-125/2014 (UPP/OS-186/14-3), koje je ispravio rješenjem o ispravku od 29. siječnja 2015., poslovni broj: O-125/2014 (UPP/OS-186/14-4),

- da je Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru dopisom od 27. ožujka 2025. poslovni broj: O-3535/2015, javnom bilježniku Dinku Martinoviću iz D dostavio prijedlog nasljednika CA radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine pok. VAEC,

- da je 19. svibnja 2025. kod javnog bilježnika Dinka Martinovića iz Supetra, povodom prijedloga nasljednika CA, provedena ostavinska rasprava na koju su pristupili svi nasljednici pok. VAEC, odnosno njihovi punomoćnici, a na raspravi je utvrđeno rodoslovlje i ostavinska imovina, nakon čega su se nasljednici očitovali o prijedlogu,

- da je nakon ostavinske rasprave javni bilježnik raspravnim rješenjem utvrdio da je među nasljednicima nastao spor u pogledu činjenica o kojima ovisi veličina nasljednog dijela te je primjenom odredbe čl. 244. st. 2. u vezi čl. 222. st. 2. toč. 2. ZN-a vratio spis nadležnom sudu radi upućivanja u parnicu osobe čije pravo smatra manje vjerojatnim,

pa s obzirom da:

- prema odredbi čl. 241. st. 1. ZN-a javni bilježnici kao sudski povjerenici provode radnje i donose odluke u ostavinskom postupku sukladno odluci suda o povjeravanju i odredbama tog Zakona, prema odredbi čl. 244. st. 1. ZN-a kao povjerenik suda u ostavinskom postupku javni bilježnik na temelju odluke suda o povjeravanju provodi radnje i donosi odluke propisane tim Zakonom, a prema odredbi čl. 246. st. 1. ZN-a ako tim Zakonom nije drukčije propisano, za rad javnog bilježnika kao sudskog povjerenika važe propisi kao za sudove,

to u konkretnim okolnostima kada je povodom prijedloga radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine javni bilježnik kao sudski povjerenik proveo ostavinsku raspravu, nije bilo zakonske obveze da u smislu odredbe čl. 234. st. 1. ZN-a (i) prvostupanjski sud provede ostavinsku raspravu, kako to tvrde žaliteljice.

6. Međutim, zaključak prvostupanjskog suda da nitko od nasljednika nije osporio da nekretnina (čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kao izvanknjižno vlasništvo, predstavlja naknadno pronađenu imovinu koju je potrebno rasporediti na nasljednike, za sada se ne može prihvatiti kao pravilan jer u tom pravcu činjenično stanje nije u potpunosti utvrđeno, a na taj žalbeni razlog se žaliteljice također pozivaju u žalbi.

6.1. Naime, žaliteljice u vezi sadržaja izjava stranaka na ostavinskoj raspravi dana 19. svibnja 2025. osnovano navode da se iz sadržaja njihove izjave da „(…) su roditelji još 1976. navedenom nasljedniku darovali kuću i dvor s time da ova nekretnina koja je predmet prijedloga pripadne VA, UA i DA na tri dijela (…)“, ne može zaključiti da li nasljednici osporavaju pravo na nasljeđivanje, ili pak tvrde da je prilikom diobe imovine u obitelji ostaviteljica već, za života, raspolagala nekretninom u korist navedenih nasljednika, a što bi pak značilo da nekretnina koja je predmet postupka ne predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice.

6.2. U tom kontekstu ovaj sud primjećuje da se prvostupanjski sud poziva na praksu županijskog suda (ne navodeći kojeg) prema kojem sud može odbiti prijedlog nasljednika da se nešto utvrdi naknadno pronađenom imovinom ostavitelja i rasporedi na nasljednike jedino u slučaju kada je među nasljednicima sporno da li nešto predstavlja naknadno pronađenu imovinu odnosno spadaju li pojedine nekretnine u ostavinu, u kojem slučaju stranke mogu svoje zahtjeve ostvarivati samo u parnici.

6.3. Zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u ovom stadiju postupka nije moguće prihvatiti niti primjenu materijalnog prava u odnosu na raspoređivanje naknadno pronađene imovine.

7. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažena je žalba žaliteljica, ukinuto pobijano rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

8. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će na pouzdan način utvrditi da li je predmetna nekretnina koje nije upisana u zemljišnim knjigama i koja se nasljeđuje kao izvanknjižno vlasništvo pripadala ostaviteljici u času smrti, s obzirom da se prema odredbi čl. 5. st. 3. ZN-a ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti.

8.1. Prvostupanjski sud će radi utvrđenja relevantnih činjenica posebno ocijeniti sadržaj izjave koje su ostaviteljice dale na ostavinskoj raspravi održanoj 19. svibnja 2025., a iz koje se prema ocjeni ovoga suda za sada ne može sa sigurnošću zaključiti da li žaliteljice osporile pravo na nasljeđivanje ili pak su tvrdile da je prilikom diobe imovine u obitelji ostaviteljica već (za života) raspolagala nekretninom u korist naprijed navedenih nasljednika, što bi pak značilo da nekretnina koja je predmet postupka ne predstavlja ostavinsku imovinu ostaviteljice. U tom pravcu prvostupanjski sud će u okviru svojih procesnih ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl. 181. ZN-a, ako to ocijeni potrebnim, (ponovno) provesti ostavinsku raspravu.

U Varaždinu 20. siječnja 2026.

Sudac

Milko Sambolek