REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2

35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Kž-551/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vedrana Pavelića, kao predsjednika vijeća, te sudaca Silvije Sajfert i Mirka Svirčevića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Ivane Ereš, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog CC, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15; dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika CC izjavljenoj po branitelju Davoru Popoviću, odvjetniku iz Karlovca, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu broj K-313/2020-18 od 26. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optuženog CC kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Karlovcu proglašen je krivim optuženi CC zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom iz članka 117. stavka 1. i 2., činjenično opisano izrekom te presude, pa je na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine.

1.1. Na temelju članka 148. stavka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/17, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje: ZKP/08) optuženi CC u cijelosti je oslobođen obveze naknade troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 8. ZKP/08.

2. Protiv te presude žalbu je podnio optuženi CC po branitelju po službenoj dužnosti Davoru Popoviću, odvjetniku iz Karlovca te uvodno najavljuje žalbu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da je pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, a podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Županijski državni odvjetnik kojemu je spis u smislu članka 474 stavka 1. ZKP/08 dostavljen radi razgledavanja, vratio je isti na nadležno postupanje.

5. Žalba optuženog CC nije osnovana.

6. Optuženik smatra da je prvostupanjski sud zanemario dio iskaza ŽC kao i iskaz svjedokinje LC sa rasprave od 25. ožujka 2019. iz kojih iskaza se može zaključiti da na strani optuženika nije postojala namjera da tjelesno ozlijedi svoju punicu FC, a da isto proizlazi i iz okolnosti slučaja jer je potpuno jasno kako napad nije bio usmjeren prema FC već prema supruzi koju je tom zgodom usmrtio. Žalitelj smatra da je postupanje optuženika prema FC bilo postupanje iz nehaja i tjelesna ozljeda koju je zadobila je ostvarena iz nehaja, a za tjelesnu ozljedu iz članka 117. KZ/11 nije propisana kažnjivost i za nehaj pa kako ne postoji subjektivno obilježje kaznenog djela za koje je proglašen krivim i postoji očita kontradikcija između obrazloženja pobijane presude i činjenica koje je sud utvrdio u tome vidi ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a povredu kaznenog zakona vidi u tome što je sud je pogrešno utvrdio da su na strani optuženika ostvarena subjektivna obilježja kaznenog djela i što ga proglasio krivim.

7. Nije u pravu žalitelj kada u žalbi tvrdi da je u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08. Protivno tvrdnjama žalitelja, prvostupanjska presuda je jasna i u skladu sa njenim obrazloženjem, dok je prvostupanjski sud iznio jasne i dostatne razloge o svim odlučnim činjenicama bez proturječja, slijedom čega nije ostvarena ova žalbena osnova. Izloženim žalbenim prigovorom zapravo se pobija pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, o čemu će biti govora u nastavku ove odluke.

7.1. Prema tome, kako nisu utvrđene povrede na koje ukazuje žalitelj u žalbi, a nema niti povreda iz članka 476. stavka 1. točka 1. ZKP/08 na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, to žalba optuženika izjavljena iz žalbenog razloga bitne povrede odredaba kaznenog postupka, nije osnovana.

8. U žalbi zbog povrede kaznenog zakona optuženik ukazuje da zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja sud nije niti mogao pravilno primijeniti odredbe materijalnog prava. Tako ukazuje na tzv. posrednu povredu kaznenog zakona. Naime, optuženik smatra da je prvostupanjski sud trebao utvrditi drugačije činjenično stanje, a onda na takvo, drugačije utvrđeno činjenično stanje primijeniti kazneni zakon. No, kazneni zakon ima se primijeniti na takvo činjenično stanje koje utvrdi sud, a ne na ono za koje optuženik smatra da je trebalo utvrditi.

9. Nadalje, nije u pravu optuženik niti kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. To iz razloga što je prvostupanjski sud činjenično stanje u ovom postupku pravilno i potpuno utvrdio u odnosu na sve odlučne činjenice kada je utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo koje mu se stavljaju na teret. Takovo činjenično stanje, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je utvrdio sa potpunom sigurnošću na temelju savjesne ocjene i analize svih izvedenih dokaza.

9.1. Ispravno prvostupanjski sud ne prihvaća obranu optuženika u kojoj poriče učin kaznenog djela navodeći da nije imao toga dana sukob sa oštećenom, svojom punicom FC i negira da ju je udario, dopušta da ju je odgurnuo, ali ne jako, ali ju sigurno nije udario, dok je ispravno prihvatio iskaz svjedokinje FC, te nalaz i mišljenje sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Miloševića, kao i iskaze svjedoka UC i LC.

9.2. Nasuprot obrani optuženika iskazuje oštećena koja je navela da je optuženi došao u verbalni sukob sa njezinom kćerkom, a svojom suprugom, koju je zatim i fizički ozlijedio, a u konačnici i usmrtio iz vatrenog oružja, da je ona tijekom tog verbalnog sukoba između njih htjela pozvati policiju, da joj je optuženik prišao sa leđa uzeo mobitel, da je opet htjela zvati policiju, ali ih nije uspjela dobiti, optuženik joj je uzeo mobitel i gazio po njemu, zadao joj je dva udarca sa lijeve i desne strane obraza, prije šakom nego dlanom, a onda se umiješala njezina kćerka kako bi ju obranila, a poslije tog događaja u samoj kući dok se nalazila na gornjoj stepenici na ulazu u kuću optuženik ju je odgurnuo pa je pala,a unuka LC joj je pomogla da se podigne.

9.3. Nadalje, iz nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka dr. Petra Miloševića proizlazi da kod oštećene FC objektivno utvrđena ozljeda krvni podljev lijeve strane lica, kvalifikacija predmetne ozljede predstavlja tjelesnu ozljedu (laku),a mehanizam nastanka je da je moguće da je ozljeda nastala na način kako je to oštećenica opisala u hitnom prijemu OB Karlovac, odnosno da je dobila udarac šakom u lijevu stranu lica. Ozljeda je nastala silom srednje jakog intenziteta.

9.4. Iskazom LC potvrđen je iskaz oštećene da ju je optuženik odgurnuo sa stepenice te da je ona zatim pala na tlo, dok svjedok UC nije bio neposredan očevidac, ali je u to vrijeme živio sa oštećenom i svoja saznanja crpi iz priče same oštećene, a osobno je vidio da je oštećena i tjedan dana od događaj imala modrice po licu.

9.5. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski sud navodi da ne prihvaća obranu optuženika smatrajući da je usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti, dok da je u cijelosti prihvatio kao istinit iskaz oštećene koja je iskazivala i po ocjeni prvostupanjskog suda, logično, jasno i uvjerljivo, a njezin iskaz suglasan je nalazu i mišljenju medicinskog vještaka koji je prvostupanjski sud također u cijelosti prihvatio, zaključivši da je donesen na temelju medicinske dokumentacije kao i na temelju pravila struke, kao i iskazima LC i ŽC čije iskaze je prvostupanjski sud također ocijenio uvjerljivima.

9.6. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da ispravno prvostupanjski sud nije prihvatio obranu optuženika, dok je ispravno prihvatio iskaz oštećene koja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda iskazuje logično i uvjerljivo, tim više što je njezin iskaz potkrijepljen i nalazom i mišljenjem sudsko – medicinskog vještaka.

9.7. Naime, oštećena jasno i okolnosno opisuje sporni događaj sa optuženikom, kako joj je optuženik nanio tjelesnu ozljedu navodeći da joj je optuženik zadao dva udarca sa lijeve i desne strane obraza, prije šakom nego dlanom, a onda je nešto malo poslije dok se nalazila na gornjoj stepenici na ulazu u kuću optuženik ju je odgurnuo pa je pala. Njezin iskaz je u potpunosti potvrđen nalazom i mišljenjem sudsko – medicinskog vještaka, koji je naveo da je oštećena u inkriminirano vrijeme zadobila tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva lijeve strane lica, kvalifikacija predmetne ozljede predstavlja tjelesnu ozljedu (laku), a mehanizam nastanka je da je moguće da je ozljeda nastala na način kako je to oštećenica opisala u hitnom prijemu OB Karlovac, odnosno da je dobila udarac šakom u lijevu stranu lica. Ozljeda je nastala silom srednje jakog intenziteta.

10. Upravo s obzirom na sveukupno ponašanje optuženika inkriminirane zgode koji je nedvojbeno bio u verbalnom sukobu sa kćerkom oštećene, a svojom suprugom, koju je zatim i fizički ozlijedio, a u konačnici i usmrtio iz vatrenog oružja, da je oštećena tijekom tog verbalnog sukoba između njih htjela pozvati policiju, da joj je optuženik uzeo mobitel, da je ona opet htjela zvati policiju, da joj je optuženik uzeo mobitel i gazio po njemu, a zatim joj zadao i dva udarca sa lijeve i desne strane obraza, a poslije tog događaja u samoj kući dok se nalazila na gornjoj stepenici na ulazu u kuću optuženik da ju je odgurnuo pa je ona pala na tlo sve to ukazuje da premda je ponašanje optuženika primarno bilo usmjereno na njegovu sada pokojnu suprugu, a kćerku oštećene, u tom slijedu događaja optuženik je i prema svojoj punici FC postupao sa namjerom da ju tjelesno ozlijedi (kada mu se ona "našla na putu"), a upravo je udarcem šakom u lijevu stranu lica zadobila predmetnu tjelesnu ozljedu u vidu krvnog podljeva lijeve strane lica.

11. Stoga, zbog svega naprijed navedenog, a i iz razloga navedenih u obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, kada je utvrdio da je optuženik takovim svojim postupanjem počinio kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavak 1. i 2. KZ/11, te je u pobijanoj presudi o tome iznio valjane i logične razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

12. Zbog navedenog nije osnovana žalba okrivljenika niti zbog pogrešno tvrđenog činjeničnog stanja.

11. Iako optuženik ne podnosi žalbu zbog odluke o kazni, a kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni (članak 478. ZKP/08), to je ovaj drugostupanjski sud ispitao pobijanu presudu i u tom dijelu.

11.1. Prilikom izbora vrste i mjere kazne, prvostupanjski sud je optuženiku cijenio sve one okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za optuženika, te mu nije utvrdio olakotne okolnosti, dok mu je kao otegotno cijenio bezobzirnost i upornost s obzirom na okolnosti pod kojima je počinjeno kazneno djelo, odnosno da je isto prethodilo kaznenom djelu teškog ubojstva supruge, odnosno kćeri oštećene OC.

12. Cijeneći tako utvrđene otegotne okolnosti, a u odsutnosti olakotnih okolnosti, prvostupanjski sud je optuženika za kazneno djelo iz članka 117. stavak 2. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, smatrajući da će se sa takvom kaznom u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja.

13. Naime, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da će se izrečenom kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, na koju kaznu je optuženik osuđen presudom prvostupanjskog suda, u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja na način da će se takvom kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecati na optuženika i sve druge da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja (članka 41. KZ/11).

14. Prema tome, kako ne postoje razlozi zbog kojih optuženik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene povrede zakona iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 482. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ove presude.

U Slavonskom Brodu, 20. siječnja 2026.

Predsjednik vijeća

Vedran Pavelić