Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-1083/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Dragice Sirovica Hranilović sutkinje izvjestiteljice i Zinke Bulka članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, za Ministarstvo poljoprivrede, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, protiv tuženice TE, [adresa], 15, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Miličević, odvjetnik u Županji, radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta i isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Osijeku,Stalna služba u Valpovu poslovni broj P-824/2021-29 od 24. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 20. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženice TE i potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu poslovni broj P-824/2021-29 od 24. rujna 2025. pod stavkom I. izreke u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužiteljici iznos od 16.857,75 eura, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od:

- 3.371,55 eura od 1. prosinca 2016. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 3.371,55 eura od 1. prosinca 2017. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 3.371,55 eura od 1. prosinca 2018. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 3.371,55 eura od 1. prosinca 2019. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 3.371,55 eura od 1. prosinca 2020. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se navedena presuda pod stavkom I. izreke u dijelu kojim je tuženici naloženo isplatiti tužiteljici iznos od 12.117,16 eura, s pripadajućim kamatama na taj iznos, kao i pod stavkom II. izreke te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. N a l a že se tuženici TE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Republici Hrvatskoj za Ministarstvo poljoprivrede, OIB: 52634238587, isplati naknadu na ime korištenja poljoprivrednog zemljišta u visini od 28.974,91 € (dvadesetosamtisućadevetstosedamdesetčetirieuraidevedesetjedancent)

s

pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od:

- 5.794,98 € od 1. prosinca 2016. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 5.794,98 € od 1. prosinca 2017. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 5.794,98 € od 1. prosinca 2018. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 5.794,98 € od 1. prosinca 2019. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine;

- 5.794,98 € od 1. prosinca 2020. pa do 31. prosinca 2022. u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa nadalje do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. N a l a ž e s e tuženici da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 2.250,00 € u roku od 15 dana;“

2. Protiv navedene presude pod stavcima I. i II. izreke žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP), uz prijedlog sudu drugoga stupanja da pobijanu presudu preinači na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da je ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba tuženice je djelomično osnovana.

4. Predmet spora prema tužbenom zahtjevu kako je postavljen u tužbi, je zahtjev tužiteljice da joj tuženica preda u posjed nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da joj isplati naknadu za bespravno korištenje tih nekretnina, kao i nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za razdoblje od 2015. do 2020. godine u ukupnom iznosu 218.311,45 kn sa zateznim kamatama. Nakon povlačenja dijela tužbenog zahtjeva kojim je tražena predaja nekretnina u posjed, o čemu je prvostupanjski sud odlučio rješenjem poslovni broj P-824/2021-29 od 24. rujna 2025., predmet postupka ostao je zahtjev za isplatu iznosa od 28.974,91 eura, sa zakonskim zateznim kamatama na ime bespravnog korištenja nekretnina u vlasništvu tužiteljice.

5. Tuženica u žalbi ističe da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, da su razlozi nejasni i proturječni te da se presuda zbog toga ne može ispitati, osobito u dijelu koji se odnosi na visinu dosuđene tražbine te u odnosu na nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je bila obuhvaćena tužbom, ali o kojoj obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži nikakve razloge.

6. Ispitivanjem pobijane presude ovaj sud nalazi da presuda u dijelu koji se odnosi na nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] doista ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. U obrazloženju presude prvostupanjski sud navodi koje je nekretnine tuženica neovlašteno posjedovala i koristila, ali se pritom izostavlja navedena čestica, iako je ona obuhvaćena tužbenim zahtjevom i dokaznim prijedlozima. Presuda ne sadrži nikakvo činjenično utvrđenje o tome je li i u kojem razdoblju tuženica koristila tu nekretninu, niti je razvidno na koji način se eventualno potraživanje koje se na nju odnosi reflektira u dosuđenom ukupnom iznosu.

7. Takav nedostatak razloga predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, zbog koje se presuda u tom dijelu ne može ispitati.

8. U preostalom dijelu, koji se odnosi na nekretnine u k. o. [katastarska općina], i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], pobijana presuda sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama glede postojanja posjeda, nepostojanja pravne osnove korištenja i visine dosuđene naknade. Stoga u tom dijelu nije ostvarena apsolutno bitna povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

9. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u granicama čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud nije utvrdio postojanje drugih bitnih povreda postupka na koje je dužan paziti po službenoj dužnosti.

10. U postupku je utvrđeno:

- da je tužiteljica vlasnica poljoprivrednog zemljišta označenog kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženica navedene nekretnine koristila u razdoblju od 2015. do 2020. godine bez sklopljenog ugovora o zakupu i bez drugog valjanog pravnog osnova,

- da je tuženica saslušana kao stranka u iskazu priznala da je navedene nekretnine koristila u tom razdoblju te da ne osporava visinu novčanog iznosa koji tužiteljica potražuje na ime naknade za korištenje, već ističe prigovor zastare,

- da tužiteljica potražuje naknadu isključivo za razdoblje od 2015. do 2020. godine,

- da je tužba podnesena 2021. godine.

11. Na temelju navedenog prvostupanjski sud je zaključio da je tuženica predmetne nekretnine neovlašteno posjedovala i koristila, da je znala da za takvo korištenje nema valjanu pravnu osnovu te da je stoga treba smatrati nepoštenim posjednikom u smislu čl. 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. , 143/12. 152/14., 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), slijedom čega je obvezna tužiteljici naknaditi koristi koje je od predmetnih nekretnina imala, i to u visini zakupnine koju bi inače bila dužna plaćati. Prvostupanjski sud je pritom prihvatio da tuženica u svom iskazu ne osporava visinu potraživanja, a prigovor zastare je ocijenio neosnovanim polazeći od stajališta da se radi o zahtjevu iz osnove stjecanja bez osnove, na koji se primjenjuje opći petogodišnji zastarni rok iz čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).

12. Pravilno je prvostupanjski sud postupio kada je tuženici naložio isplatiti tužiteljici iznos od 16.857,75 eura s osnove bespravnog korištenja nekretnina u njezinom vlasništvu i to čestica kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, iz činjeničnih navoda iznesenih u tužbi i tijekom postupka, nedvojbeno proizlazi da tužiteljica od tuženice potražuje isplatu naknade s osnova bespravnog korištenja nekretnina u visini iznosa utvrđenog prema kriterijima iz Uredbe o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te naknadi za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture („Narodne novine“, broj 89/2018 – dalje: Uredba).

13. Time je tužiteljica svojim u činjeničnim navodima odredila okvir raspravljanja i odlučivanja, ograničivši sud na ocjenu zahtjeva u okviru činjenica koje se odnose na bespravno držanje i korištenje nekretnina.

14. U takvim okolnostima, pravilno je primijeniti odredbe čl. 164. st. 1. i čl. 165. st. 1. ZVDSP, u skladu i s pravnim shvaćanjem prihvaćenim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 26. listopada 2009. i 1. ožujka 2021. (Su-IV- 188/09-7 i Su-IV-16/2021-5), prema kojem se plaćanje koristi ostvarene uporabom tuđe stvari, uz očuvan identitet stvari, prosuđuje prema pravnom položaju posjednika.

15. U konkretnom slučaju iz utvrđenih činjenica, a osobito iz iskaza same tuženice, proizlazi da je tuženica u spornom razdoblju znala da je tužiteljica vlasnica predmetnih nekretnina te da nema valjanu pravnu osnovu za njihovo držanje u posjedu, slijedom čega je bila nepoštena posjednica. Stoga je temeljem odredbe čl. 165. st. 1. ZVDSP dužna tužiteljici naknaditi korist koju je imala, pri čemu je tuženica u svom iskazu izričito priznala i visinu potraživanja te razdoblje korištenja.

16. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo odlučujući o prigovoru zastare.

17. Člankom 165. st. 2. ZVDSP propisano je da vlasnikovo traženje naknade za korištenje nekretnine zastarijeva u roku tri godine od kad mu je stvar predana.

18. Polazeći od sadržaja navedene odredbe, prema kojoj zastarni rok počinje teći od dana predaje stvari vlasniku, te imajući u vidu da iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženica predmetne nekretnine koristila najmanje do 2020. godine, a da u postupku nije utvrđeno da bi sve bile predane tužiteljici prije podnošenja tužbe 21. srpnja 2021., proizlazi da zastara potraživanja naknade za korištenje nije nastupila.

19. Stoga, iako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz čl. 225. ZOO, pravilnom primjenom čl. 165. st. 2. ZVDSP, trebalo je donijeti istu odluku, odnosno odbiti prigovor zastare.

20. Iz spisa proizlazi da je tužiteljica u zahtjevu za mirno rješenje spora i u financijskoj kartici Općine Bizovac od 11. svibnja 2021. razdvojila potraživanje prema pojedinim katastarskim općinama, te je za nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naznačila iznos od 91.296,75 kn, dok se preostali dio ukupnog potraživanja odnosi na nekretnine u k. o. [katastarska općina]. Taj je dokaz prvostupanjski sud uzeo u obzir prilikom izvođenja dokaza uvidom u dokumentaciju priloženu spisu.

21. Kako je tužbeni zahtjev u konačnici postavljen u ukupnom iznosu od 28.974,91 eura, i u tom iznosu u cijelosti prihvaćen, razvidno je da iznos od 12.117,16 eura (protuvrijednost 91.296,75 kn) otpada na potraživanje koje se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok se preostali iznos od 16.857,75 eura odnosi na nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

22. Prema tome, u odnosu na iznos od 16.857,75 eura, koji se odnosi na nekretnine u k. o. [katastarska općina], prvostupanjski sud je pravilno utvrdio odlučne činjenice o postojanju posjeda, nepostojanju pravne osnove korištenja, statusu tuženice kao nepoštene posjednice, te visinu koristi koju je tuženica u svom iskazu izričito priznala. U tom dijelu pobijana presuda sadrži jasne i dostatne razloge, a pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 165. ZVDSP prigovor zastare je odbijen.

23. Suprotno tome, u odnosu na iznos od 12.117,16 eura koji se odnosi na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pobijana presuda ne sadrži nikakva činjenična utvrđenja niti razloge o odlučnim činjenicama, zbog čega nije moguće ispitati pravilnost i zakonitost odluke u tom dijelu, pa je ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

24. Dodatno valja istaknuti da, iako je nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila izrijekom obuhvaćena tužbom, u kasnijim podnescima tužiteljice (od 21. studenog 2023. i od 19. srpnja 2024.) činjenični navodi o posjedu, trajanju korištenja, predaji u posjed trećim osobama te ostvarivanju potpora odnose se isključivo na nekretnine u k. o. [katastarska općina], dok se čestica iz k. o. [katastarska općina] više ne spominje. Unatoč tome, tužbeni zahtjev zadržan je u istom ukupnom novčanom iznosu, bez razjašnjenja na koji se način i u kojem opsegu odnosi na tu nekretninu.

25. Takva neusklađenost između tužbenog zahtjeva i činjeničnih navoda tijekom postupka dodatno onemogućuje ispitivanje pravilnosti i zakonitosti pobijane presude u dijelu koji se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer iz obrazloženja presude nije razvidno koje je činjenice prvostupanjski sud uopće utvrđivao niti na temelju kojih dokaza je prihvatio taj dio potraživanja.

26. Slijedom navedenoga, na temelju čl. 368. ZPP valjalo je odlučiti kao u drugostupanjskoj presudi, a na temelju čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu kako je odlučeno pod stavkom I. izreke rješenja i predmet u to, dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

27. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, u odnosu na potraživanje koje se odnosi na nekretninu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], razjasniti je li i u kojem razdoblju tuženica tu nekretninu faktično posjedovala i koristila, postoji li pravna osnova za takvo korištenje te je li i kada došlo do predaje te nekretnine u posjed tužiteljici. Pritom će sud razmotriti i uskladiti činjenične navode tužiteljice iz tužbe i kasnijih podnesaka, osobito imajući u vidu da se u podnescima od 21. studenoga 2023. i 19. srpnja 2024. navodi odnose isključivo na nekretnine u k. o. [katastarska općina], dok se čestica k. o. [katastarska općina] više ne spominje. Nakon potpunog i jasnog utvrđenja odlučnih činjenica, prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o osnovanosti i visini tog dijela tužbenog zahtjeva, te o eventualnoj primjeni zastarnog roka iz čl. 165. st. 2. ZVDSP.

28. Kako je djelomično ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka pa će novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka.

U Velikoj Gorici 20. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina