Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Stalna služba u Županji
Prekršajni odjel
Veliki kraj 48, Županja
Poslovni broj: Pp-2114/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Julki Vučinić- Jurić, uz sudjelovanje zapisničara Martine Babić Brnić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika SĆ zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, 96/25) i dr. rješavajući po prigovoru na prekršajni nalog Državnog inspektorata Područni ured Osijek, Ispostava u Županji KLASA: 116-02/25-01/5640 UR. BR: 443-02-01-19-25-5 od 2. prosinca 2025., nakon provedene glavne i javne rasprave u prisutnosti okrivljenika, temeljem članka 179. i 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 20. siječnja 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik SĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin S, rođen **.**.1965. u [adresa] ([adresa]), prebiva u [adresa], državljanin RH, SSS, vlasnik obrta, mjesečna primanja u iznosu od 800,00 EUR, u izvanbračnoj zajednici, bez djece, vlasnik stana, prekršajno kažnjavan
k r i v j e
I. što kao fizička osoba-vlasnik obrta [obrt], [adresa], nije u Županji izvršio prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u Županji za radnike ĆĆ i ČĆ u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada i datuma stjecanja svojstva osiguranika navedenih radnika prije dana 1. ožujka 2025., a bio je dužan učiniti najkasnije do dana 1. ožujka 2025., već je navedeno izvršio dana 6. ožujka 2025. za rad od dana 1. ožujka 2025.,
II. dakle, što nije u propisanom roku prijavio radnike tijelu mirovinskog osiguranja
čime je počinio prekršaj iz članka 112. stavak 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ("NN" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, 96/25), kažnjiv po članku 166. stavak 3. a u vezi stavka 2. točka 5. istog Zakona
III. što kao fizička osoba-vlasnik obrta [obrt], [adresa], nije u Županji vodio Evidenciju o radnom vremenu na propisan način jer radnici ĆĆ u mjesecu listopadu 2025. nije evidentirao radno vrijeme za rad od ponedjeljka do subote u vremenu od 06,00 do 12,00 sati prema izjavi radnice, čime je postupio suprotno odredbi članka 13. i 15. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/24)
IV. dakle, što kao poslodavac nije vodio evidenciju o radnom vremenu radnika na propisan način,
čime je počinio prekršaj iz članka 5. Zakona o radu ("NN" 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), kažnjivo po članku 229. stavak 2. a u vezi stavka 1. točka 1. istog Zakona
pa mu se radi toga, a na temelju istih propisa, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) za prekršaj pod točkom III.
V. u t v r đ u j e
za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 130,00 EUR (stotinutrideseteura)
za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 500,00 EUR (petstotinaeura)
Temeljem članka 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se
i z r i č e
VI. ukupna novčana kazna u iznosu od 630,00 EUR (šeststotinatrideseteura).
Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, a ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine 420,00 EUR (četiristotinedvadeseteura) izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
Ukoliko okrivljenik u ovom roku ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično ista će se temeljem čl. 34. st. 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.
VII. Temeljem članka 139. stavak 3. a u svezi s člankom 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude, u protivnom isti će se naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Ispostava u [adresa] izdao je prekršajni nalog na koji je okrivljeni u otvorenom roku uložio prigovor, pa je isti stavljen izvan snage i proveden je redovan postupak.
2. Okrivljeni se na raspravi kod ovoga suda izjasnio kako se ne smatra krivim za terećene prekršaje, te u obrani naveo kako se ne smatra krivim za prvi prekršaj koji mu se stavlja na teret, da je propustio u zakonskom roku prijaviti ĆĆ i ČĆ mirovinskom osiguranju. Oni su počeli s radom 1. ožujka, a on je na mirovinsko poslao prijavu još 28. veljače, ali je mirovinsko odbilo zbog neke greške i odmah po saznanju je poslao nove prijave, te se vidi iz podnesaka da je to bilo vrijeme obrade 4. ožujka. ĆĆ je njegova izvanbračna supruga i zaposlena je u njegovu obrtu već 30 godina i radno vrijeme joj je od 6-13 sati od ponedjeljka do subote, što je i evidentirao u Evidenciji o radnom vremenu.
3. U dokaznom postupku ispitani su svjedoci VĆ i ČĆ, te je izvršen uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 20. studenog 2025. (list 8-12), zapisnik II o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26. studenog 2025. (list 13-16), obrazac eM-1P o početku osiguranja za ĆĆ (list 17-18), obrazac eM-1P o početku osiguranja za ČĆ (list 19-20), evidencija o radnom vremenu za ĆĆ (list 21), ugovor o radu za radnicu ĆĆ, potvrdu Odjela za prekršajne evidencije od 24. prosinca 2025. (list 24-25).
4. Svjedokinja viša inspektorica rada Državnog inspektorata je na ispitivanju kod ovog suda iskazala kako je prilikom nadzora utvrdila da je okrivljeni doista 28. veljače podnio prijavu tijelu mirovinskog, ali mirovinsko je to odbilo zbog određenih grešaka 4. ožujka i okrivljeni je imao rok od 24 sata za ponovnu prijavu, što nije učinio, nego tek 6. ožujka. Da je okrivljeni 4. ožujka u roku 24 sata ispravio prijavu, smatrala bi se pravovremenom, a ovako je zakasnio pa je time u prekršaju. U pogledu drugog djela navodi da je od same radnice ĆĆ doznala da ista radi za mjesec listopad 2025. kao prodavač od 6-12 sati, od ponedjeljka do subote, dok je okrivljenik u Evidenciji o radnom vremenu evidentirao da radi od 6-13 sati od ponedjeljka do petka, a subotom od 6-11 sati. Na upit kako je ugovoreno radno vrijeme, svjedokinja odgovara da nije provjeravala ugovor o radu, nego kontrolirala je li radno vrijeme koje stvarno radnik radi u skladu sa evidencijom o radnom vremenu. Na upit svjedokinji ista odgovara, ugovoreno radno vrijeme joj je od ponedjeljka do petka od 6-13 sati za radno mjesto prodavača, a subotom od 6-11 sati. U spis je predala ugovor o radu za radnicu ĆĆ. Sudac je iskaz svjedokinje prihvatio u cijelosti ocijenivši ga argumentiranim.
Svjedok ČĆ je na ispitivanju kod ovoga suda iskazao kako je kod okrivljenika zaposlen već 10 godina ali sa prekidima kada odlazi kući. Ne može se sjetiti kada je započeo s radom u ožujku 2025. Isto tako nema saznanja niti za ĆĆ o početku rada niti njenom radnom vremenu.
5. Uvidom u iskaz svjedokinje ĆĆ iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 20. studenog 2025. utvrđuje se da je svjedokinja iskazala kako je njeno radno vrijeme raspoređeno od ponedjeljka do subote od 06,00-12,00 sati, a da nedjeljom i u dane državnih blagdana ne radi, stoga je sudac odustao od daljnjeg ispitivanja svjedokinje. Svjedok ČĆ se nije mogao izjasniti o radnom vremenu i načinu rada i svog i ĆĆ.
6. Nakon provedenog dokaznog postupka cijeneći sve dokaze zajedno, sudac je našao da je nedvojbeno dokazano i utvrđeno da je okrivljeni počinio terećene prekršaje, da kao fizička osoba-vlasnik obrta [obrt], [adresa], nije u [adresa] izvršio prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u [adresa] za radnike ĆĆ i ČĆ u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada i datuma stjecanja svojstva osiguranika navedenih radnika prije dana 1. ožujka 2025., a bio je dužan učiniti najkasnije do dana 1. ožujka 2025., već je navedeno izvršio dana 6. ožujka 2025. za rad od dana 1. ožujka 2025., te nije u [adresa] vodio Evidenciju o radnom vremenu na propisan način jer radnici ĆĆ u mjesecu listopadu 2025. nije evidentirao radno vrijeme za rad od ponedjeljka do subote u vremenu od 06,00 do 12,00 sati prema izjavi radnice, čime je postupio suprotno odredbi članka 13. i 15. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca (NN 55/24).
7. Nesporno je tijekom dokaznog postupka utvrđeno da okrivljeni nije pravovremeno prijavio svoje radnike tijelu mirovinskog osiguranja kako to proizilazi i iz obrasca prijave na HZMO iz kojeg se utvrđuje da je relevantan datum prijave 6. ožujak 2025., te sudac argumentiranim prihvaća iskaz svjedokinje da okrivljeni nije u roku od 24 sata od 4. ožujka 2025. pravovremeno podnio novu prijavu, tako da se njegova prijava od 6. ožujka 2025. ima smatrati prijavom izvan roka, te i iz iskaza svjedokinje inspektorice rada VĆ, čiji iskaz sudac je ocijenio vjerodostojnim i argumentiranim, pa ga takvog i prihvatio. Nadalje, uvidom u evidenciju o radnom vremenu za radnicu ĆĆ utvrđuje se kako je inkriminiranog razdoblja okrivljeni evidentirao radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 06,00-13,00 sati, a subotom od 06,00-11,00 sati, što je suprotno iskazu same radnice ĆĆ koja opisuje svoje radno vrijeme za navedeno razdoblje od 06,00-12,00 sati. Člankom 229. stavak 2. a u vezi stavka 1. točke 1. Zakona o radu je propisano da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnom vremenu na propisan način, što u konkretnom slučaju znači de facto prikazati radno vrijeme radnice na dnevnoj osnovi. S obzirom da postoji nesrazmjer u iskazu radnice i evidentiranja radnog vremena sudac je u djelu okrivljenika našao da su se ostvarila zakonska obilježja terećenog prekršaja isto kao i u propustu da pravovremeno prijavi radnike tijelu mirovinskog osiguranja, te je obranu okrivljenika ocijenio očito danom k cilju otklanjanja prekršajne odgovornosti od sebe.
8. Temeljem članka 3. Prekršajnog zakona sudac je okrivljeniku primijenio propis koji je blaži Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. jer je našao da je isti blaži za okrivljenika budući da isti propisuje nižu novčanu kaznu za isto prekršajno djelo i to kaznenim odredbama članka 166. stavak 3. a u vezi stavka 2. točka 5. u odnosu na kaznu propisanu člankom 172. stavak 2. točka 5. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22). Člankom 3. stavak 2. Prekršajnog zakona propisano je da ukoliko se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja odluke izmijeni jedanput ili više puta, da će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.
9. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir težina djela i sve druge odlučujuće okolnosti, pa se stoga izrečena kazna ukazuje krivnji primjerenom. Sudac je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona okrivljeniku izrekao kaznu nižu od najniže propisane zakonom za prekršaj iz članka 229. stavak 2. a u vezi stavka 1. točka 1. Zakona o radu, jer je uzeo u obzir isključivo okolnosti u kojima je prekršaj počinjen, te da isti nije počinjen na štetu radnice, pa je našao da će se i ublaženom kaznom postići svrha specijalne i generalne prevencije. Za otežavajuću okolnosti sudac nije uzeo ništa.
10. Trošak postupka određen je na osnovu članka 139. stavak 3. a u svezi s člankom 138. stavak 2. točka 3. i stavak 3. Prekršajnog zakona kao u izreci presude, koji je određen prema složenosti i trajanju postupka.
U Županji, 20. siječnja 2026.
Zapisničar
Sudac
Martina Babić Brnić
Julka Vučinić-Jurić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 /osam/ dana od dana primitka presude.
Žalba se podnosi ovome sudu u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
1. Tužitelju Državnom inspektoratu, Područni ured Osijek, Ispostava u Županji KLASA: 116-02/25-01/5640 UR. BR: 443-02-01-19-25-5
2. Okrivljenom SĆ
3. Spis
