REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-2647/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagateljice ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 20. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagateljice ĆS, OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], u neprekinutom trajanju od točno neutvrđenog dana 1996., pa do smrti IS, dana 01. lipnja 2025.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagateljica je 24. studenoga 2025. podnijela ovome sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 25. st. 3. i 4. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 96/25, dalje ZMO), predlažući, prema preciziranom prijedlogu s ročišta od 15. siječnja 2026., da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog IS u neprekinutom trajanju od 1996. do smrti pokojnog, 01. lipnja 2025.

1.1. Uz prijedlog je priložila uvjerenje o prebivalištu i elektronički zapis o prebivalištu, smrtni list, izvatke iz matice rođenih te je na okolnost činjeničnih navoda prijedloga predložila saslušati svjedoke ĆSJ, kćer pokojnog i ĐS.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istome opreza radi usprotivila uvjetujući takvu dispoziciju provođenjem dokaznog postupka. Predložila je da predlagateljica dostavi rješenje o nasljeđivanju i uvjerenje o prebivalištu te da se sasluša netko do članova obitelji pokojnog i netko od zajedničkih susjeda.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog IS te su na ročištu od 15. siječnja 2026. saslušani predlagateljica i svjedokinje ĆSJ i ĐS.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 24. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne Novine“ broj 59/23), sud je ocijenio prijedlog predlagateljice osnovanim.

5. Odredbom čl. 25. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st. 4.).

5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priložene izvatke iz matice rođenih utvrđeno je da su i predlagateljica i IS bili u jednom braku. Brak predlagateljice i ŠS, sklopljen 28. veljače 1981. je prestao razvodom na temelju pravomoćne presude Općinskog suda Zagreb P2-211/89 od 28. ožujka 1989., dok je brak IS s TS, sklopljen 05. srpnja 1975., razveden na temelju presude Općinskog suda Zagreb P-338/89 od 15. srpnja 1989. Nakon prestanaka brakova, predlagateljica i IS su dalje prema podacima matice rođenih bili slobodnog bračnog statusa.

6.1. Uvidom u uvjerenja o prebivalištu je utvrđeno da je predlagateljica u relevantnom periodu, od 24. prosinca 1991. od 13. ožujka 2003. imala prebivalište na adresi [adresa], a od 13. ožujka 2003. pa nadalje na adresi [adresa]; dok je IS od 12. prosinca 1988. do 28. studenoga 2019. bio prijavljenog prebivališta na adresi [adresa], a od 28. studenoga 2019. do 01. lipnja 2025. na adresi [adresa].

6.2. Uvidom u smrtni list utvrđeno je da je IS umro **.**.2025.

6.3. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Sunčice Gložinić iz Zagreba, broj O-4283/25, UPP-OS-42/25 od 05. rujna 2025. u ostavinskom postupku iza pok. IS, utvrđeno je da su zakonskim nasljednicima iza pokojnog proglašeni kćer ĆSJ i izvanbračna supruga ĆS, ovdje predlagateljica; da je na ostavinskom ročištu od 05. rujna 2025. proglašena ostaviteljeva vlastoručna oporuka od 01. rujna 2024. te da su zakonske i oporučne nasljednice ĆS i ĆSJ priznale oporuku valjanom i istinitom i prihvatile se nasljedstva po oporuci. Tijekom postupka je kćer ostavitelja ĆSJ postavila zahtjev da se nekretnine i to kčbr. [katastarska čestica], upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] priznaju kao ostaviteljevo vlasništvu u ½ dijela s naslova bračne stečevine, koji zahtjev da je priznala i izvanbračna supruga ostavitelja ĆS. Rješenje o nasljeđivanju je postalo pravomoćno danom donošenja 05. rujna 2025.

7. Predlagateljica je iskazala da su se ona i IS poznavali od 1989., kada je došao raditi u „poduzeće“ gdje je i ona radila, a zajedno su počeli živjeti 1996. na zemlji koju su kupili zajedno, na [adresa]. To je voćnjak s kućicom koju su polako uređivali i prije 8 godina legalizirali. Zna da je riječ o 1996. jer su počeli zajedno živjeti 7 godina nakon što se razvela.. Odluku o početku zajedničkog života su donijeli jer su se zaljubili. Živjeli su bolje od brakova koji su na vidjelu bolji, a vjenčali se nisu jer su tako odlučili. Smatrali su da je veće poštovanje kada se ne potpiše papir. Njihova je svakodnevnica bila ispunjena jer su se međusobno našli po tome što su prirodnjaci, voljeli su putovati, gljivariti, uključili su se u planinare i putovali po Hrvatskoj i Bosni. Našli su se u takvom načinu života gdje su mogli uživati u svakom trenutku. Upitana o kućanstvu, navela je da su režije dijelili, ona je kuhala, prala, čistila, on je obavljao poslove po dvorištu i voćnjaku. Svatko je imao svoj račun i nismo bili međusobno opunomoćeni po računima, ali su troškove dijelili. Upitana da li su međusobno upoznali rodbinu, navela je da je ona izvanbračno dijete i rodbine nema. Poznavala je njegovu bivšu suprugu, kćer ĆSJ zna otkako je bila dijete i s bivšom suprugom pokojnog je bila u prijateljskim odnosima dok nisu počeli vezu. On također ima brata u Sloveniji s čijom obitelji su se družili kada bi došli u Hrvatsku i ona se s njima dalje druži. Dalje je iskazala da je IS prije 4 godine obolio od raka na plućima i stoga su mu odstranili četvrtinu plućnog krila. Bolest se potom smirila i išao je na kemoterapije koje nije podnosio i rak se dalje proširio i na mjehur. Tri godine je bolest mirovala dok se ponovno nije aktivirala. Iz bolnice su ga poslali sa kateterom i sondom u želucu, teško je dobila liječnika koji ga je dolazio pogledati, trpio je bolove i stavljala mu je flastere. Navela je da to ne želi nikome. Troškove sahrane su podijelile ona i ĆSJ i obje su u ostavini proglašene zakonskim nasljednicima, navodeći i da nitko od njih nije osoba koja ide za imovinom.

7.1. Sud je prihvatio iskaz predlagateljice jer je iskazivala neposredno uvjerljivo i emotivno te životno logično u okolnostima života kakvim ga je opisala, a njezin je iskaz u dijelu kojim se odnosi na ostavinski postupak u skladu s ispravama u spisu.

8. Svjedokinja ĐS je iskazala da je šogorica predlagateljice od 2000. i s njom je u dobrim odnosima. IS poznaje kao supruga od šogorice i s njim je također bila u dobrim odnosima. Navela je da su oni živjeli zajedno kao nevjenčani suprug i supruga. Nikada ih nije pitala zašto se nisu vjenčali, navodeći i da ako je to dozvoljeno, zašto ne bi. Posjećivali su se barem jednom mjesečno i družili na rođendanima, općenito su održavali dobre obiteljske veze. Od kada zna ĆS, zna da je živjela s IS na adresi [adresa], broj misli 76. Lijepo su se slagali, voljeli se, vidjele su se emocije i puno toga su zajedno napravili. Radili su zajedno dom na [adresa], uređivali, dograđivali, puno putovali sa planinarima, gljivarili, odlazili na ljetovanja. U njihovom suživotu nije bilo prekida. Upitana o bolesti pokojnog, navela je da je IS bolovao od raka i ĆS se za jako lijepo za njega brinula. Bio je u kući i nije ga nigdje dala.

8.1. Svjedokinja ĆSJ je u iskazu navela da je kćer IS i u potpunosti može potvrditi da su njezin otac i ĆS živjeli u izvanbračnoj zajednici. Počeli su zajedno živjeti od njezine srednje škole, negdje 90- tih, kada je ona bila 2. ili 3. razred. Ona je rođena u braku koji je njezin otac sklopio sa TS, te je ona po razvodu braka roditelja viđala oca i više nego je bilo određeno odlukom, kada god je to htjela. S ocem je bila u dobrim odnosima, s ĆS također i još uvijek su u prijateljskim odnosima. Posjećivala ih je i oni nju, zajedno su odlazili su na kraće izlete. Zajedno su živjeli najprije u gradu, a potom su na adresi [adresa] kupili zemlju i kućicu. Plaćali su zajedno račune, išli na izlete, na godišnje odmore, živjeli su kao muž i žena te su se voljeli. Za vrijeme zajedničkog života kupili su zemlju na [adresa] koja je upisana na ĆS, tri Škode, financirali su zajedno sve izlete. Iskazala je i da je njezin otac preminuo od karcinoma i ĆS ga je u vrijeme bolesti njegovala jer je ona zaposlena. Troškove sahrane su podijelile po pola.

8.2. Sud poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagateljice i IS.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagateljice i pokojnog IS od točno neutvrđenog dana 1996., pa sve do smrti pokojnog, 01. lipnja 2025. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih dostatnog trajanja, tijekom koje niti predlagateljica niti pokojni ES nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu i ostvarivali socijalne veze, pri čemu je predlagateljica posebnu skrb i pažnju za pokojnog pokazala tijekom njegove bolesti koja okolnost prema mišljenju suda dodatno podupire narav i značaj njihove zajednice, kao i činjenica da je uz kćer pokojnog, utvrđena nasljednicom pokojnog u ostavinskom postupku kod javne bilježnice Sunčice Gložinić iz Zagreba, broj O-4283/25, UPP-OS-42/25. Tijekom zajedničkog života je centar njihove zajednice života bio na adresi [adresa], gdje su zajedničkim sredstvima kupili nekretninu i dalje je dograđivali i uređivali te u konačnici legalizirali. Okolnost da je IS tek od 2019. prijavio prebivalište na toj adresi nije od utjecaja kraj sigurnih i neposredno uvjerljivih personalnih dokaza.

9.1. Vrijeme početka izvanbračne zajednice utvrđeno je iz sigurnog iskaza predlagateljica koja je 1996. vezala uz činjenicu da je s IS počela živjeti 7 godina nakon godine svoga razvoda.

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 20. siječnja 2026. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici uz nalog za sudsku pristojbu na prijedlog i rješenje

2. protustranci uz podnesak predl. od 16.01.2026.