1 P-1371/2024
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Šibeniku
Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku po sucu Anđelki Bagić u pravnoj stvari tužitelja: CN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupan po pun. Marijani Petrović odvjetnici u Šibeniku , protiv tuženike Republika Hrvatska, zastupana po ODO Šibenik, Građansko-upravni odjel, Šibenik, Stjepana Radića 81, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 9. prosinca 2025 u nazočnosti tužitelja CN sa punomoćnikom Marijanom Petrović, odvjetnikom iz [adresa] i zzz tužene HN, dipl. pravnica iz Šibenika, na ročištu objave i dostave presude dana 20. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj CN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik za cijelo nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris istog prava u Z. U. [broj ZK uloška], sa imena: Republika Hrvatska, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužitelj je u tužbi i tijekom postupak naveo da u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], upisan tuženik.
2.Sukladno čl.186a Zakona o parničnom postupku tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, koji zahtjev je tuženik odbio dopisom od dana 23. kolovoza2023.g., N-DO-134/2023.Postojeća uknjižba prava vlasništva je pogrešna jer je tužitelj stvarni vlasnik za cijelo predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji se nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu iste nekretnine, kao i njegovi prednici od pamtivijeka. Predmetna nekretnina u naravi ne predstavlja put kako je opisano u zemljišnim knjigama, već isključivo kuću i okućnicu tužiteljeve obiteljske kuće u [adresa], koja je jasno ograđena prema svim susjedima zidom, te zajedno sa svim ostalim česticama koje čine kuću i okućnicu čini jedinstvenu cjelinu, a iste su uknjižene kao vlasništvo tužitelja, a to su:
čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], kat. čest. [katastarska čestica] sve K. O. [katastarska općina]-Betina.
3.Predmetnu nekretninu tužitelj je stekao nasljedstvom od svoga oca ČN, te se i njegov otac nalazio u mirnom i po nikom osporavanom posjedu predmetne nekretnine.
4.Tužitelj da ima pravni interes da u cijelosti uskladi stvarno i zemljišno-knjižno stanje, stoga isti sudu u ovoj pravnoj stvari donese presuda kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.
5. Tužena Republika Hrvatska zastupana po zamjeniku zakonskog zastupnika protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navedeno iz razloga što iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Iz historijata tužbe proizlazi da je tužitelj pravo vlasništva predmetne nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] stekao nasljeđivanjem iza smrti oca ČN, te na dosjelost, točnije da su njegovi prednici u nesmetanom posjedu iste od pamtivijeka. Navodi tužitelja o nasljeđivanju nekretnine iza smrti pok. oca te o neprekinutom posjedu od pamtivijeka ničim nisu potkrijepljeni niti su dostavljeni dokazi na okolnost stjecanja pravo vlasništva dosjelošću. Posebno se ističe kako je kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 987 upisana kao posjed Državne imovine, Putevi i potoci Općina Murter, dok povijest posjedovanja nije poznata. Navedena okolnost – upis posjeda predmetne nekretnine u katastarskom operatu na navedene posjednike jasno i sukladno sudskoj praksi ukazuje na nepoštenje tužitelja, odnosno njegovih prednika (Županijski sud u Velikoj Gorici, posl.br. Gž-17/2021 od 24.08.2021.). Dakle presumpcija poštenog posjeda kao jedna od osnovnih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću je oborena. U prilog navedenom ide i činjenica da predmetna nekretnina nije bila ograđena niti 1980., kako je to razvidno iz HOK-a koji se dostavlja u prilogu, tako niti 1968. kako je to razvidno iz avionskog snimka, odnosno Digitalne orto-foto karte koja se također dostavlja u prilogu. Ukoliko je dostavljeni prikaz sporan, predlaže se za slučaj da sud prihvati dokazni prijedlog tužitelja – očevid na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika, da isti predmet spora prikaže na dostupnom avionskom snimku iz 1968. godine. Isto tako, ukoliko sud odluči izvoditi i ostale dokaze koji su predloženi u tužbi, smatramo da je potrebno dodatno naložiti tužitelju da u spis za sud i protivnu stranu dostavi povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, kao i povijesni posjedovni izvadak. Ova tužena drži da tužitelj svojim navodima nije doveo u sumnju upis prava vlasništva predmetne nekretnine na imenu ove tužene, niti predložio dokaze koji bi upućivali da je uknjižba prava vlasništva na imenu ove tužene pogrešna, predlaže se tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan.
6. U tijeku postupak izvedeni su dokazi pregledom zemljišne knjige, očevidom na mjestu spora održanog dana 19.05.2025., saslušanjem svjedoka na očevidu AN, ĆN, FN, dopis tuženika od 23.8.23., saslušanjem tužitelja, pregledom skice vještaka Pjera Sladoljeva od datuma 22.05.2025. kao i priloga uz skicu, promjena od 16. 07.2025., kao i povijest promjena u zemljišnoj knjizi za predmetne nekretnine.
7.Pregledom zemljišne knjige za predmetnu nekretninu proizlazi da je kao vlasnik upisana tužena, a u povijesnom stanju Područnog ureda za katastar od dana 16. srpnja 2025. godine proizlazi da je kao posjednik upisana Općina Murter-Kornati javno dobro u općoj uporabi.
8. Očevidom na mjestu spora održanom dana 19. svibnja 2025. godine vještak mjernik GN je u svom nalazu naveo da do predmetne nekretnine se pristupa nesmetano i to preko asfaltne ceste koja predstavlja Ulicu Podvrtaje u naselju Murter te preko dvorišnog prostora koji je u vlasništvu tužitelja. Sama predmetna nekretnina se jednim svojim dijelom nalazi položena preko vrtnog prostora u kojemu sudska komisija zatiče stablo trešnje i stablo jabuke, jednim dijelom se nalazi položena preko betonske staze kojim se iz predmetne nekretnine pristupa na [adresa], te jednim manjim dijelom položena preko stambenog objekta koji je položen također unutar ograđenog prostora koji predstavlja jednu veću zemljišnu cjelinu koja je položena preko više čest. zem. Uvidom u podatke katastarskog operata kao i u službeni digitalni katastarski plan predmetnu nekretninu identificiram kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to za cijelo. Sve navedeno je vještak prikazao na skici mjesta spora dostavljenoj ovom sudu dana 22. svibnja 2025. godine u kojoj skici je vještak naveo da se predmetna nekretnina nalazi unutar ograđenog prostora , te se proteže preko travnatog prostora, betonske staze, vrtnog prostora i terase stambenog objekta, a prilikom izrade skice da je korišten službeni digitalni katarski plan ( DKP) k. o. [katastarska općina] i skica mjerenja RN-44/2015 koja čini sastavni dio geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste. Uz skicu vještak je dostavio i prikaz nekretnine na geoportalu DGU.
9. Iz iskaza svjedok LN proizlazi da je njegova majka rođena C u [adresa] ona je susjeda predmetne nekretnine i kad bi dolazio kao dijete igrati se u dvorište ispred kuće tužitelja i kasnije dok je išao u osnovnu školu, igrao se sa sestrom od tužitelja H, a to je bilo negdje 1965 godine i ranije i da se uvijek sa sestrom od tužitelja igrao u dvorištu koje je ispred kuće koja je predmet spora u ovom postupku i u tom dvorištu i vrtu koji nije dvorišni dio da je uvijek viđao tužiteljevu majku Č, ona je obrađivala vrt, kopala, a mora kazati da i on ima nekretnine u neposrednoj blizini predmetne, pa je uvijek kad bi išao na svoju zemlju vidio u dvorištu i vrtu majku od tužitelja pa i tužitelja. Zna i od tužitelja oca on se zvao ČN, tužitelj je stekao predmetnu nekretninu od svog oca ČN nasljedstvom. Zna da je ČN imao još A, Ć, H, ĆN, CN i F. Kako su se oni po smrti oca podijelili to ne zna, ali viđao je u vrtu i ispred kuće H i CN, nije viđao A i ostalu djecu od ČN. Nikad nije čuo da bi netko treći ometao posjed i vlasništvo tužitelju i njegovu ocu. Inače nekretnine nisu bile ograđene nego je granica bila tzv griblja a granice su bile određivane na početku nekretnine u obliku kamena i na kraju i u toj liniji je postojala griblja po kojoj se hodalo, to je bila granica.
10.Svjedok ĆN je u svom iskazu navela da je predmetne nekretnina otkad zna za sebe u posjedu i vlasništvu njihove obitelji, ona je ispred kuće nekad se obrađivala kao vrt kao danas vrt i voćnjak njen otac ČN je to obrađivao majkom Č i sa svima njima, inače da ih bilo 6 djece i to G, L, CN, ĆN, A i H. Između njih kao djece nije nikad bilo problema što koga pripada, jer ih je otac za života nas podijelio i znaju točno što koga pripada. Brata CN je dopala predmetna nekretnina, a uz nekretninu i kuća s dvorištem i nikad mu nitko nije osporavao to pravo niti braća sestre, a niti Republika tužena ni nitko treći. Kad je majka obrađivala bilo je krumpira, biža, boba, kapule, luka sad je vrt pretvoren u voćnjak, trešnju jabuka limun marelica. Nekretnina je u istom obliku kao što je bila za vrijeme života kad su majka i otac obrađivali vrt kao svoj posjed, danas je brat to nešto i uređivao kako je na očevidu vidljivo.
11.Svjedok ON, je u svom iskazu naveo da se je oženio sa ĆN kćerkom od pok. ČN sestrom tužitelja a to je već 40 godina i više zna da je majka njezina sadila povrće u vrt koji je predmet postupka i on je dolazio kad je trebalo to iskopati, a CN je naslijedio nekretninu od oca i nikad nije bilo spora da je CN nasljednik predmetne nekretnine. U ostalom ostajem pri iskazu svoje supruge ĆN i ne bi imao što drugo kazati.
12.Iz iskaza svjedoka ĐN, proizlazi da je rođena u [adresa] i njena obitelj ima odmah poviše nekretnine tužitelja kuću u koju i dan danas dolazim, a što se tiče nekretnina od tužitelja, navela je da su prednici od tužitelja držali tu nekretninu kao vrt i sijali i sadili razne povrtlarske kulture, a kasnije se to izgradilo kao kuća i terasa ispred kuće. Nikad nije čula da bi bilo tko pravio problem tužitelju i njegovoj obitelji, pa ni tužena, i nekretnina je oduvijek otkad zna za sebe bila u istom obliku s tim da se na istoj dogradila kuća, ali ranije prije nego se dogradila, tu je bila stara kuća kamena i tu je živjela obitelj od tužitelja. Obitelj su zvali po nadimku O, zato i ne zna kako se zove otac od tužitelja, ali zna da mu se majka zvala Č, a ostali djeda i pradjeda kako su se zvali, to ne zna. Ranije je nekretnina bila ograđen suhozidovima, a unutar kamena kuća i ispred nje vrt, i točno se je znalo da to pripada tužitelju i njegovim prednicima. Da je rođena 1952. u [adresa], i otkad zna za sebe, zna da je tužitelj imao kamenu kuću i ispred nje vrt, a tko je ogradio i sagradio kameno dvorište, to je od pamtivijeka, to ne zna, to su djed i pradjeda tužitelja, kojima ne znam ime.
13.Tužitelj CN, sin pok. ČN, rođ. **.**.1948. godine u [adresa], prebivalište, [adresa], je u svom iskazu naveo da predmetna nekretnina, kuća sa pripadajućim dvorištem je nasljedstvo njegove babe JN, a roditelji njegove bake su se zvali C. Udana u obitelj JN, a rođena C, a kako njen brat Đ nije imao djece, to je cjelokupna imovina pripala njegovoj baki. Imovina koju je naslijedila njegova baka je od njene obitelji i njenih roditelja, a kako su se zvali roditelji od bake, ne bih znao kazati, oni su od pamtivijeka živjeli na predmetnoj nekretnini, na kojoj je bila stara kamena kuća sa dvorištem ispred kuće, a što se tiče sadašnjeg oblika kuće, on je staru obiteljsku kuću bake malo pomalo dograđivao, renovirao, i danas ima izgled drugačiji od stare kamene kuće i istu koristim za stanovanje sa svojom obitelji. Njegov otac je imao šestero djece, osim njega tri sestre i dva brata. Jedan brat je umro prije dvije godine, još je jedan živ uz njega. Tri sestre su sve tri udane, dvi na [adresa], jedna na Krku. On se je svojom braćom dogovorio što se tiče podjele imovine, on i jedan brat su podijelili kuću na predmetnoj nekretnini, a što se tiče trećeg brata, on je dobio kuću bliže moru, isto staru kuću od oca. Što se tiče brata koji sa njime dijeli kuću na predmetnom zemljištu, on da je njegov dio otkupio, pa je postao za cijelo vlasnik, kako kuće tako i pristupnog dvorišta ispred kuće. Njegova baka je preminula 1973. godine, a djeda i ranije, i oni su kroz cijeli svoj život živjeli na predmetnoj nekretnini, držali je u posjedu, a on kao nasljednik sa svojim bratom nastavio taj posjed, kojeg je kako sam naprijed i kazao, isplatio za njegov dio, i ostao je sam u posjedu predmetne nekretnine za koju traži utvrđenje prava vlasništva.
14.U ovoj pravnoj stvari sporno je za tuženike da li su se ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću prema pravilima paragrafa 1472 Općeg građanskog zakona ( dalje: OGZ-a) u vezi odredbe članka 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima( „ Narodne novine“ 91/96,68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08, 38/09,143/12,163/12, dalje : ZV).
15.Na temelju članak 388. ZV. st. 2 stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakon presuđuje se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja , promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
16. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ-a koji se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine ( Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ( Narodne novine 73/91) vlasništvo na državnom imovinom mogu se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi zašto se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina zaključno sa 6. travnja 1941. godine.
17.Tužitelj je u ovom postupku nedvojbeno dokazao ( iskazima svjedoka, te neposrednim opažanjem suda na očevidu) da je zajedno sa svojim prednicima samostalnim i poštenim posjedom preko 40 godina prije 6. travnja 1941. godine sukladno tada važećim propisima paragrafa 1472 OGZ-a, pa su neosnovani navodi tužene da tužitelji nisu mogao steći predmetnu nekretninu dosjelošću, obzirom da je prednik tužitelja baka JN rođ. C, koja je već početkom 19 stoljeća bio u posjedu predmetne nekretnine, a potom njegov otac sad pok ZN i njegova majka Č i njihova djeca G, L, CN, ĆN, A i H. Otac ih je za života podijelio tako da je predmetna nekretnina pripala tužitelja i njegova brata kojeg je tužitelj isplatio, pa je predmetna nekretnina u cijelosti vlasništvo tužitelja , a da je sve tako posebno je navela svjedokinja ĆN sestra od tužitelja koja je odrasla u istoj obitelji sa tužiteljem i ima neposrednih saznanja o provedenoj diobi i posjedu predmetne nekretnine koju su njihovi prednici koristili za vrt i kuću za stanovanje što ne predstavlja put odnosno [adresa] ,a što je sud utvrdio i neposrednim opažanjem na očevidu što je sve prikazano i na skici mjesta očevida vještaka Pjera Sladoljev od dna 22. svibnja 2025. godine i geoportalu DGU koja prileži uz skicu mjesta očevida .
18. Dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekinutim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara , faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime na originalan način ono što je do tada posjedovao kao pošten posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.
19. Dakle, kako je tužitelj u ovom postupku temeljem dosjelosti po svojim prednicima čiji posjedi su bili (pošteni sukladno paragrafu 328 OGZ-a, jer se pošteni posjed predmnijeva) valjanim pravnim osnovom nasljedstvom svog oca krešimira, a ZN nasljedstvom svoje majke JN, te kraj nedvojbenog utvrđenja ovog suda da su prednici tužitelja temeljem valjanog pravnog osnova dosjelošću stekli predmetnu nekretninu nastavno tužitelj kao njihov nasljednik nastavili posjed predmetne nekretninu stečene nasljeđivanjem obzirom da ostavina umrle osobe prelazi na nasljednike po sili zakona u času njegove smrti, što je sukladno odredbi članka 135. Zakona o nasljeđivanju- „ Službeni list FNRJ, broj 20/55, „ Službeni list SFRJ broj 12/65, „ Narodne novine broj : 52/71,47/78, članak 122 Zakona o nasljeđivanju –„ Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35/05 i 127/13) , a što je propisano i po paragrafu 547.OGZ da se nasljedstvo otvara u trenutku smrti ostavitelja i u sitom trenutku imovina umrlog prelazi na nasljednike, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj Rev-493/1999-2 od 13. studenog 2002. godine, pa kako je pravo vlasništva stečeno dosjelošću po prednicima tužitelja nasljeđivanjem i diobom prešlo na tužitelje , a što je u skladu i sa odredbom članka 114. i 128. ZV , to je tužbeni zahtjev tužitelja trebalo prihvatiti i presuditi kao u pravorijeku ove presude.
20. Odluka o trošku je izostala obzirom da ga stranke nisu popisale.
U Šibeniku, dana. 20. siječnja 2026. godine
SUDAC
Anđelka Bagić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
DN-a: - Kao na zapisniku objave i dostave presude od dana 20. siječnja 2026. godine.