REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp-1475/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Lidiji Košutić-Vrhovski, uz sudjelovanje Marte Pavlović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i 2. okrivljene odgovorne osobe ŠG, zastupanih po braniteljima iz Odvjetničkog ureda Leko i Partneri, zbog prekršaja iz čl. 6.st.5. i 6. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08; 48/10; 74/11; 80/13; 158/13; 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23) povodom prigovora 1. i 2. okrivljenika na obavezni prekršajni nalog I PPRP Zagreb, klasa: 211- 07/24-4/43172, urbroj: 511-19-44-24-1 od 20. svibnja 2025. godine, temeljem čl. 222. i čl.183. Prekršajnog zakona („Narodne Novine“ 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 118/18, 114/22), dana 19. siječnja 2026. godine, donio je i

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.-PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB:85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi ŠG, sin Š, r. **.**.1979. godine u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan,

k r i v i  s u

što su dana 03.05.2023. godine u 16:10 sati u Sesvetama, na križanju ulica Ante Starčevića i ulice Ivana Šimunovića, iako su bili dužni nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno, nakon izvedenih radova nisu prometnu signalizaciju vratili u prvobitno stanje tj. prometni znak Križanje s cestom s prednošću prolaska, nisu pravilno i propisno pričvrstili na metalni nosač prometnog znaka, već je navedeni prometni znak bio položen na nogostupu u podnožju stupa javne rasvjete koji se nalazi sa jugoistočne strane raskrižja Ulice Ivana Šimunovića i Ulice Ante Starčevića, gdje se i dogodila prometna nesreća na način da je Ivana Čamber, upravljala osobnim vozilom ZG 2003-Cl, a kretala se kolnikom Ulice Ivana Šimunovića (sporednom cestom), u smjeru sjevera, dolaskom do raskrižja sa kolnikom Ulice Ante Starčevića, prošla je pored prometnog znaka Križanje ceste s prednošću prolaska, koji se nalazio na nogostupu u podnožju stupa javne rasvjete koji se nalazi sa jugoistočne strane raskrižja Ulice Ivana Šimunovića i Ulice Ante Starčevića, a potom ušla u raskrižje zadržavajući smjer kretanja, a da prethodno nije propustila sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, kojom prilikom je uslijed nepoštivanja prednosti prolaska na lijevu bočnu stranu njezinog vozila, prednjim dijelom naletjelo teretno vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao HG, a koji se kretao kolnikom Ulice Ante Starčevića (cestom s prednošću prolaska), u smjeru istoka, a u trenutku nesreće zadržavao smjer kretanja te imao prednost prolaska, pa je od siline naleta osobni automobil ZG 2003-Cl, odbačen u desno, u smjeru sjeveroistoka, kojom prilikom je sa prednjim vise lijevim dijelom naletio na stražnji vise lijevi dio parkiranog osobnog automobila [registarska oznaka], vlasništvo IG, a koji se nalazio nepropisno parkiran sa sjeveroistočne e strane raskrižja, a uz istočni rub kolnika Ulice Ivana Šimunovića, sjevernije od raskrižja sa kolnikom Ulice Ante Starčevića, na udaljenosti manjoj od 5 metara, od obilježenog pješačkog prijelaza, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, kojega je nepropisno parkirao BG, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

čime su počinili prekršaj iz članka 6.st.5. i 6. u vezi s čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa se na temelju citiranog propisa

1. okrivljeniku ZAGREBAČKI HOLDING - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE izriče novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset) eura

2. okrivljeniku ŠG izriče novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura.

III. Temeljem čl.33.st.11.Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 183.st.2., a u svezi čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona u koliko 1. i 2. okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su novčanu kaznu uplatili u cijelosti, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

V. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona 1. okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 89,82 (osamdeset devet eura osamdeset dva centa) eura, a 2. okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura, putem priložene uplatnice svaki u roku od 30 dana po primitku ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. I Postaja prometne policije Zagreb, pod gornjim brojem izdala je obavezni prekršajni nalog protiv 1. i 2. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji su 1. i 2. okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. U zajedničkoj pisanoj obrani 1. i 2. okrivljenici su naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv obveznog prekrajanog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb izdalo je obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa, odnosno, nakon izvedenih radova nisu prometnu signalizaciju vratili u prvobitno stanje tj. prometni znak "Križanje s cestom s prednošću prolaska" nisu pravilno i propisno uvrstili na metalni nosač prometnog znaka, već je navedeni prometni znak bio položen na nogostupu u podnožju stupa javne rasvjete koji se nalazi sa jugoistočne strane raskrižja, uslijed čega je došlo do prometne nesreće, te im je izrečena novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. istog Zakona. Okrivljenici su nadalje istaknuli da je odredom čl. 134. Zakona o gradnji određeno da je izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 2. toč. 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Sukladno dosadašnjoj sudskoj praksi, upravo je izvođač radova odgovoran za sve eventualno nastale štete koje bi nastale na gradilištu ili oko njega (Općinski sud u Sesvetama, Pp- 740/2023 od 25.04.2024. godine, Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Pp-5936/2020 od 09.10.2020. godine, Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Pp-18407/2021 od 11.01.2022. godine). Opreza radi, a uslijed nedostatka dokaza okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku, a koja šteta je mogla nastati jedino od strane trećih osoba. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno- posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo, okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Dakle, 1. okrivljenik nije naredio izvođenje radova na ranije spomenutoj lokaciji, niti je iste obavljao, a ne vraćanje prometne signalizacije u prvobitno stanje predstavlja prekršajnu odgovornost osobe izvođača radova, a ne okrivljenika. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenje i održavanje javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Ujedno okrivljenici se ne smatraju odgovornima za počinjeni prekršaj obzirom da su Ulica Ante Starčevića i Ulica Ivana Šimunovića u javnim registrima upisane kao nerazvrstane ceste u vlasništvu Grada Zagreba. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, poslovni broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine.

Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave ureduje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je čl. 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavijanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom cl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod cime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje, kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanije predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavijanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da 1. okrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavijanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da 1. okrivljenik, a posljedično ni 2. okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Glede vremena počinjenja prekršajnog djela, prekršajni nalog je nepotpun jer činjenično stanje u njemu nije dovoljno utvrđeno, iz kojeg razloga bi također trebalo ukinuti prekršajni nalog (tako i u presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pp-1523/2024 od 21.05.2024. godine, presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pp- 16572/2023 od 29.04.2024. godine). U odnosu na 2. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka, dakle, ne smatraju se krivima za prekršaj određen pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom te predlažu sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, da ukine odluku o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom te da se okrivljenici oslobode obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. Svjedokinja Ivana Čamber je iskazala da se kretala kolnikom ulice Ivana Šimunovića prvi puta i ne poznaje navedeno raskrižje, te kada je došla do raskrižja sa ulicom Ante Starčevića nije vidjela prometni znak koji bi je upozoravao na bilo što, te je bila uvjerena da je ona u prednosti i nastavila je ravno u pravcu sjevera, te je usred raskrižja, vozilo koje je naišlo iz [adresa] H [adresa] i skretalo u ulicu Ivana Šimunovića, udarilo u lijevi bočni dio njezinog vozila, te je bila odbačena unaprijed i udarila u parkirano vozilo. Tek kasnije, nakon sudara pregledom ceste, uočila je prometni znak, a radilo se o znaku trokuta bez postolja-štange, položenom na nogostupu.

Na upit sutkinje da li su se na samom raskrižju ili na ulici Ivana Šimunovića odvijali kakvi radovi na cesti istaknula je da nisu, a na upit sutkinje da li je prije ovoga raskrižja na ulici Ivana Šimunovića bio prometni znak koji bi upozoravao na radove odgovorila je da nije. Nakon ovog događaja na tome mjestu postavljena su dva ista prometna znaka koja najavljuju cestu s prednošću prolaska.

Na poseban upit branitelja kojom se brzinom kretala izjavila je da je tek kretala tj. počela ulaziti u navedeno raskrižje jer došavši do raskrižja prvo se zaustavila. Istaknula je da obzirom je malo ušla u raskrižje zbog živice koja joj je sklanjala vidik, kada se zaustavila uopće nije vidjela da nailazi vozilo po ulici Ante Starčevića pa je krenula, međutim i svjedoci su poslije pričali da je ovo vozilo koje je udarilo u nju došlo velikom brzinom.

4. Tijekom postupka izvršen je uvid u obavezni prekršajni nalog i prigovor na isti s prilozima, izvješće o poduzetom, izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za Ivanu Čamber, CG i ĆG, upit I PPRP Zagreb o dostavi podataka o odgovornoj osobi u pravnoj osobi, službena zabilješka, skica mjesta događaja, izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za 1. i 2. okrivljenike, zapisnik od 10.02.2025. godine, pisana obrana 1. i 2. okrivljenih, odluka o imenovanju predstavnika okrivljene pravne osobe s prilozima, zapisnik o ispitivanju svjedoka Ivane Čamber, službena bilješka od 11. lipnja 2025. godine, te u ovosudni spis Pp-2023/2024.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sutkinja je utvrdila da su 1. i 2. okrivljeni počinili prekršaj za koji se u izreci ove presude i terete jer je utvrđeno da doista nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno, nakon izvedenih radova nisu prometnu signalizaciju vratili u prvobitno stanje, te prometni znak "Križanje s cestom s prednošću prolaska" nisu pravilno i propisno pričvrstili na metalni nosač prometnog znaka, već je navedeni prometni znak bio položen na nogostupu u podnožju stupa javne rasvjete koji se nalazi sa jugoistočne strane raskrižja Ul. Ivana Šimunovića i Ul. Ante Starčevića gdje se i dogodila prometna nesreća.

Naime, sutkinja je izvršila uvid u ovosudni spis Pp-2023/2024 u kojem je okrivljena Ivana Čamber, a u kojem spisu se na stranicama 34-61 lista nalaze fotografije sačinjene na očevidu navedene prometne nesreće na kojim fotografijama je snimljeno mjesto prometne nesreće te oštećena vozila, kao i prometna regulacija. Uvidom u fotografiju na listu spisa 54, koja je slikana prilikom obavljanja očevida od strane policijskih djelatnika vidljivo je da na raskrižju na kolniku ulice Ivana Šimunovića u smjeru kretanja okrivljene, u pravcu sjevera, nije vidljivo postavljen prometni znak "Križanje ceste s prednošću prolaska". Također na listu broj 6, 7 i 8. koje je snimila Ivana Čamber vidljiv je prometni znak tj. ploča trokut na nogostupu ispred dva električna stupa (betonski i drveni) licem prema nogostupu.

Iskaz svjedokinje Ivane Čamber sutkinja je prihvatila u cijelosti, a čiji iskaz je sukladan slikama sačinjenim na očevidu, čime se nedvojbeno potvrđuje da prometna signalizacija nije bila postavljena u vrijeme i na mjestu navedene prometne nesreće, tj.

1. i 2. okrivljeni nisu prometnu signalizaciju vratili u prvobitno stanje.

6. Stoga sud nije prihvatio navode obrane 1. i 2. okrivljenika kako nisu odgovorni u ovom inkriminiranom događaju. Naime, mjesto nastanka inkriminiranog događaja je na dijelu kolnika za čiju dionicu ceste je nadležna za održavanje 1. okrivljena pravna osoba te u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba. Slijedom navedenog, isti su odgovorni za počinjenje prekršaja iz čl. 6. st. 2., st. 5. i st. 6. u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Iz službene zabilješke I PPRP Zagreb koju je 2. okrivljeni ŠG dao policijskom službeniku FG dana 23.08.2023. godine, proizlazi da je upravo on sam naveo da je on odgovorna osoba u spomenutom poduzeću Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, a koji je zadužen za prometnu signalizaciju, pa navedeno u pisanoj obrani gdje 2. okrivljena odgovorna osoba nije odgovorna osoba i da nije ophodar je paušalna izjava ničim potkrijepljena.

7. Stoga je sud 1. i 2. okrivljene proglasio krivima, te im je izrekao primjerene novčane kazne s obzirom na stupanj njihovih odgovornosti i težinu počinjenih djela. Prilikom odmjeravanja novčanih kazni Sud nije našao niti olakotnih niti otegotnih okolnosti.

8. Temeljem u izreci citirane odredbe 1. i 2. okrivljeni su upozoreni da u koliko uplate u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su kaznu u cijelosti platili.

9. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. okrivljenik je dužan platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 50,00 eura te trošak tužitelja u iznosu od 39,82 eura, 2. okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 50,00 eura, a koji su odmjereni s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Sesvetama, 19. siječnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović, v.r.

Lidija Košutić-Vrhovski, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Ova presuda je pravomoćna.