Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-630/2025-11

Općinski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja EL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Skoblaru, odvjetniku iz Zadra, protiv tuženika Grada Zadra, Narodni trg 1, 23000 Zadar, zastupan po zakonskom zastupniku, gradonačelniku ĐL, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja Andree Strašek, odvjetnice u Zadru i punomoćnice tuženika AL, dipl. iur., zaposlenice, na ročištu radi objave presude 19. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine katastarske oznake 1698/382 oznake zemljišta pašnjak, površine 927 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj, temeljem ove presude, izvrši upis prava vlasništva i to za cijelo na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama, uz istovremeno brisanje istog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi podnesenoj 20. ožujka 2025. naveo da je vlasnik i posjednik nekretnine katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] oznake zemljišta pašnjak, površine 927 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Predmetnu nekretninu da je kupio njegov pok. otac ŠL od SL **.**.1980., a kako to proizlazi iz Rješenja Zavoda za katastar i geodetske poslove u Zadru od 25. veljače 1994., temeljem kojeg je tužitelj evidentiran kao posjednik predmetne nekretnine. Tužitelj navodi da mu je predmetnu nekretninu njegov otac za života usmeno darovao krajem osamdesetih godina, nakon čega je tužitelj na istoj izgradio obiteljsku kuću te u njoj zajedno sa svojom obitelji neprekidno živi od 1994. godine, što je razvidno i iz preslika katastarskog plana od 21. listopada 2024. Nadalje, navodi da je njegov otac preminuo 2024. godine te da među njegovim nasljednicima, odnosno braćom i sestrom tužitelja, nikada nije bilo sporno da je pokojni otac predmetnu nekretninu darovao tužitelju. U zemljišnim knjigama predmetna nekretnina upisana je kao vlasništvo tuženika, međutim između stranaka nikada nije bilo sporno pitanje vlasništva niti način posjedovanja predmetne nekretnine. Tužitelj, a prije njega njegovi pravni prednici, nalaze se u dugotrajnom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine. Budući da tužitelj ne raspolaže podobnom ispravom za uknjižbu prava vlasništva, predlaže sudu da, nakon provedenog postupka, donese presudu kojom će se utvrditi da je tužitelj vlasnik označene čestice.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tvrdnje iz tužbe ne proizlaze iz priložene dokumentacije. Ističe da zemljišnoknjižni izvadak, rješenje Zavoda za katastar te preslik katastarskog plana ne predstavljaju dokaz prava vlasništva, dok se u tužbi citirani Ugovor o kupoprodaji ne nalazi u spisu. Nadalje, predlaže da se u spis dostavi povijest zemljišnoknjižnih upisa, zajedno sa zapisnikom o osnivanju zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], radi utvrđenja sudjelovanja pravnih prednika tužitelja u postupku osnivanja zemljišnih knjiga, kao i poštenja tužitelja i njegovih pravnih prednika kao osnovne pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

3. U dokaznom je postupku sud pročitao izvadak iz zemljišne knjige (l.s. 5-39), rješenje Zavoda za katastar i geodetske poslove u Zadru od 25. veljače 1994. (l.s. 40), zapisnik od 7. listopada 1986. sastavljen od Komisije za osnivanje zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] (l.s. 57-59), preslik posjedovnog lista 5363 k. o. [katastarska općina] (l.s. 60), izvršio uvid u preslik katastarskog plana od 21. listopada 1994. (l.s. 40), te je saslušao svjedoke LL, RL, UL, TL i VL (l.s. 61-66).

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao pravo vlasništva na utuženoj nekretnini i to darovanjem od svog oca ŠL, koji je to stekao kupoprodajom 1980. godine. S obzirom na navode tuženika u odgovoru na tužbu, odlučna činjenica u ovoj pravnoj stvari jest, jesu li se u konkretnom slučaju ispunile pretpostavke na strani tužitelja za stjecanje prava vlasništva na navedenim nekretninama temeljem dosjelosti.

5. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je čest. br. 1698/382, pašnjak, pašnjak površine 927 upisana u korist Grada Zadar za cijelo.

6. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 5363 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je čest. br. 1698/382, [adresa], kuća, [adresa] površine 127 m2, dvorište površine 800 m2 evidentirana posjedom Grada Zadra.

7. Iz rješenja Zavoda za katastar i geodetske poslove u Zadru od 25. veljače 1994. proizlazi da su, povodom prijave EL u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] izmijenjeni podaci na čest. br. 1698/382, [adresa], pašnjak površine 1226 m2. U posjedovnom listu broj 436 kao posjednici su bili evidentirani JL, E za ½ dijela i ZL, E za ½ dijela, te je prema novom stanju u istom posjedovnom listu zadržan upis navedenih posjednika na dijelu predmetne čestice u površini od 279 m2. Preostali dio nekretnine evidentiran je u novom posjedovnom listu broj 3174, i to na čest. br. 1698/382, [adresa], dvorište površine 820 m2, kuća površine 127 m2, s upisom posjednika HL, NL.

7.1. U obrazloženju navedenog rješenja istaknuto je da je ELZ iz [adresa] dana 11. veljače 1994. prijavio promjenu na zemljištu nastalu uslijed provedbe kupoprodajnog ugovora sklopljenog između SL, kao prodavaoca i NL (za HL), kao kupca, kojim je otuđen dio čest. 1698/382 k. o. [katastarska općina] u površini od 947 m2. Navodi se da je predmetni kupoprodajni ugovor sastavljen dana 10. lipnja 1980. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje na terenu te primjenom odredbe čl. 9. Pravilnika o izradi i održavanju knjižnog dijela katastarskog operata, korisnik objekta sagrađenog na predmetnom dijelu čest. 1698/382, zajedno s pripadajućim dvorištem, HL smatra se ujedno i posjednikom istih.

8. Iz zapisnika od 7. listopada 1986. od strane Komisije za osnivanje zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] proizlazi je predmet rasprave između ostalih bila i čest. zem. [katastarska čestica] u naravi pašnjak i gromača povr. 1347 m2, upisana na posjednicu SL ud. Mira.

8.1. Raspravi su bili nazočni Općinski javni pravobranilac, JL za upisanu posjednicu SL ud. VL te FL kao zemljišnoknjižni vlasnik.

8.2. Prisutna JL izjavila je da je posjed uredno identificiran, te da je stvarni vlasnik svih navedenih nekretnina bio njezin otac, pokojni ĆL pok. ĐL, koji je imao dvije sestre ŽL i OL, koje su umrle.

8.3. Nadalje je navela da je o održavanju predmetnog ročišta obavijestila nasljednice CL i to kćeri Đ i A rođ. ĆL, obje iz [adresa], koje su izjavile da nisu zainteresirane i da neće doći na ročište. Predmetna čestica ne spominje se izričito u izjavama prisutnih, osim u dijelu u kojem je navedeno da citirane čestice nisu bile obuhvaćene nacionalizacijom iz 1958., jer su tada bile izvan granica grada, već da su iste podruštvovljene rješenjem SO Zadar iz siječnja 1986.

8.4. U odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] određena je uknjižba društvenog vlasništva s pravom korištenja u korist Općine Zadar.

9. Zapisnik Komisije za osnivanje zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] iz 1986. godine potvrđuje postojanje mirnog i neometanog posjeda pravnog prednika tužitelja nad predmetnom česticom, dok rješenje katastra iz 1994. godine potvrđuje kontinuitet tog posjeda kroz službenu evidenciju utemeljenu na stvarnom stanju na terenu.

10. Svjedok LL (rođen 1964.) iskazao je da je prvi susjed predmetne nekretnine, s druge strane ceste. Naveo je da svoju parcelu kupio 1995., dok je na predmetnu nekretninu dolazio od djetinjstva i to 1976. ili 1977., kada je ondje živio kod brata koji je imao kuću, u vrijeme dok je pohađao šesti li sedmi razred osnovne škole. Naveo je da su on i HL iz istog mjesta, ali da se kao djeca nisu toliko poznavali. Nadalje je naveo da je otac od HL, NL, predmetnu nekretninu kupio prije rata, kao i da je HL na istoj izgradio kuću također prije rata. Ne zna tko je bio vlasnik prije NL, ali zna da je nekretnina bila u privatnom vlasništvu te da se na njoj nalazio maslinik koji se obrađivao, što pamti iz djetinjstva, kada se ondje igrao. Svjedok je naveo da je nekretnina prije predstavljala veću česticu koja je kasnije prodana na dva dijela, pri čemu je druga čestica danas u naravi starački dom. Predmetna parcela u naravi predstavlja kuću s okućnicom, u cijelosti ograđenu betonskim zidovima. Zaključno je naveo da mu je poznato da je HL proveo postupak legalizacije kuće, ali da mora srediti teren, jer nije upisan 1/1, te da mu nije poznato da bi predmetna nekretnina ikada bila u društvenom vlasništvu niti da bi bilo koja treća osoba polagala prava na istu.

11. Svjedok RL (rođen 1973.) iskazao je da mu je poznata parcela prikazana na presliku katastarskog plana. Naveo je da je u vlasništvu EL, a ranije je pripadala obitelji RL, koju su zvali „ Š“, i ne zna točno ime prethodnog vlasnika. U naravi, parcela predstavlja stambenu kuću, mali pomoćni objekt, dvorište ograđeno betonskim zidom. Prema njegovim saznanjima, nekada je na toj parceli bio zapušteni vinograd i maslinik, a kasnije zemljište obraslo šikarom.

11.1. Svjedok navodi da je nekretninu kupio Slobodanov otac, TL ili NL, i to sigurno prije Domovinskog rata. „ Š“ da je preminuo i imao je dvije kćeri, no svjedok se ne sjeća njihovih imena niti kada je parcela kupljena od njih. Svjedok ističe da je rođen na tom području i da je starosjedilac, te da su sve susjedne parcele oko HL u privatnom vlasništvu. Prema njegovim saznanjima, parcela je oduvijek bila privatna, nikada nije bila u društvenom vlasništvu, niti u vlasništvu Grada Zadra.

11.2. Svjedok navodi da HL ima dva brata i sestru, ali ne zna da li polažu vlasnička prava na predmetnu parcelu. Gradnja kuće da je započela prije Domovinskog rata, približno 1987. ili 1988., kada je izgrađena prva etaža. Navodi da nije vidio kupoprodajni ugovor.

11.3. Naveo je da su oni iz Bukovice dolazili na [adresa] (naselje) gdje se prodavala zemlja. Tada je to bila jedna parcela, a kupilo ih je dvoje i to jedan dio je kupio PL, a drugi dio da je kupio od EL ćaća. Danas su oba posjeda zasebno ograđena.

12. Svjedok TL (rođen 1955.), brat tužitelja, iskazao je da je parcela Slobodanova, te da mu je ista darovana od oca. Naveo je da je otac kupio teren prije Domovinskog rata, a da je kasnije HL na njemu izgradio kuću. Svjedok je naveo da s tim posjedom nema nikakve veze.

13. Svjedok UL (rođen 1957.), brat tužitelja, iskazao je da je pokojni ćaća kupio teren od nekog RL, vjerojatno od njegovih kćeri, i to prije Domovinskog rata. Naveo je da je on u [adresa] od 1979. i da je parcela kupljena 1980- ih. Tada je na terenu bila loza, masline, grmlje, te je zemljište bilo neuređeno. Nekada su tu bili vinogradi. Pok. ćaća započeo je gradnju kuće, koju je kasnije dovršio HL. Svjedok je naglasio da ostali nasljednici s tim nemaju nikakve veze. Danas je parcela ograđena sa svih strana, osim ulaza koji nije ograđen u dužini oko 20 metara.

13.1. HL da je s ocem i majkom boravio u [adresa], a kasnije u [adresa], te su tri mjeseca živjeli kod njega, a kada je kuća završena da su se preselili u nju. Svjedok je naveo da je upravo tako HL dobio nekretninu. Također je naveo da je vidio kupoprodajni ugovor sklopljen između oca i dviju nasljednica od RL. Ugovor da je bio ručno pisan, ne sjeća se točno što je njemu pisalo, ali zna da je pisalo da je teren kupljen i isplaćen. Prvo da je izgrađena kuća, a parcelu je HL ogradio prije 20-ak godina. Sporova nije bilo. Od braće su on, HL, TL i sestra VL.

14. Svjedokinja VL ( rođena 1959.), sestra tužitelja, iskazala je da se na predmetnoj nekretnini nalazi kuća u vlasništvu njenog brata HL. Navela je da je otac kupio parcelu za HL. Kupnja da je prema njenim saznanjima izvršena prije Domovinskog rata od nekog RL, odnosno dvije sestre, za koje misli da su bile njegove rodice, iako to ne zna točno. Svjedokinja je navela da je na istom području bio i teren od BL, koji su također kupovali od iste obitelji RL. Danas su to dva ograđena terena. Ne zna što je bilo prije kupoprodaje. Misli da je kuća izgrađena prije rata, ali ne zna točno kada. Nije čula da je netko ikada osporavao posjed ili vlasništvo brata HL nad tom nekretninom. Istaknula je da je nekretninu otac HL darovao još za života.

15. Iskazi svjedoka su vjerodostojni, usklađeni i potvrđuju dugotrajan, miran i neometan posjed tužitelja.

15.1. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je utužena nekretnina u naravi stambena kuća s okućnicom i pomoćnim objektom, ograđena betonskim zidom, bila u dugotrajnom, mirnom i neometanom posjedu pravnog prednika tužitelja. Pokojni otac tužitelja kupio je teren prije Domovinskog rata od obitelji RL, a kasnije ga je ustupio HL, koji je na parceli izgradio kuću i ogradio posjed.

15.2. Svjedoci potvrđuju da ostali članovi obitelji nemaju prava na tu nekretninu, da nije bila u društvenom vlasništvu niti je ikada bilo osporavanja posjeda.

16. Na temelju provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva nekretnine pobliže opisane u izreci ove presude.

17. Prednik tužitelja navedenu nekretninu je kupio od izvanknjižnog vlasnika koji je bio upisan posjednik, te je na temelju kupoprodajnog ugovora evidentirao svoj posjed, učinivši ga na taj način vidljivim trećim osobama.

18. Na taj način prednik ovdje tužitelja imao je valjani pravni temelj posjedovanja navedenih nekretnina, posjed nije pribavio ni silom, ni potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja te je isti bio pošten posjednik jer kada je stekao posjed navedenih nekretnina nije znao niti je, s obzirom na okolnosti, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Takav posjed prednika tužitelja je tzv. kvalificirani posjed te je temeljem odredbe čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje ZVDSP) vlasništvo tih nekretnina stečeno protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja istih.

19. Što se tiče početka tijeka roka dosjelosti, s obzirom da su navedene nekretnine na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, to je rok počeo teći od toga dana i vrijeme potrebno za dosjelost završeno je 8. listopada 2011. godine, svakako puno prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari (20. ožujka 2025.).

20. Ovdje treba navesti i da je u vrijeme podruštvovljenja sporne nekretnine, 1986., na snazi bio Zakon o građevinskom zemljištu ( NN broj: 54/80., dalje ZGZ, stupio na snagu 8. siječnja 1981. godine). Odredbom čl. 36. ZGZ propisano je da se prijašnjim vlasnicima građevinskog zemljišta smatraju osobe koje su na dan prijenosa zemljišta u društveno vlasništvo bile upisane u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi koja zamjenjuje zemljišnu knjigu, kao vlasnici toga zemljišta. Čl. 36. st. 2. ZGZ propisuje izuzetke od ove odredbe, pa se tako prijašnjim vlasnicima građevinskog zemljišta, u smislu toga Zakona smatraju i osobe:

- koje su zemljište stekle na osnovi ugovora ako je do dana prijenosa zemljišta u društveno vlasništvo ovjeren potpis prodavaoca, ili je plaćen porez na promet nekretnina, odnosno ugovor zaprimljen kod nadležnog općinskog organa uprave radi razreza toga poreza, ili ugovorena cijena uplaćena putem banke.

- koje su prije prijenosa u društveno vlasništvo stekle pravo vlasništva tog zemljišta na temelju odluke državnog organa ili po samom zakonu.

21. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu (prosinac 1990. godine), u čl. 4. istog, dodan je čl. 4. a kojim je propisano da stupanjem na snagu tog Zakona prestaje po sili zakona društveno vlasništvo na građevinskom zemljištu koje nije privedeno namjeni, a koje je u društveno vlasništvo preneseno odlukama skupštine općina nakon 22. veljače 1974. godine, pri čemu se priznaju valjanima pravni poslovi, pravomoćni akti zaključeni ili doneseni do stupanja na snagu ovog Zakona.

22. Slijedom navedenog, građevinsko zemljište koje nije privedeno namjeni, po sili zakona je vraćeno prijašnjim vlasnicima, u koje se ubraja i tužitelj, odnosno njegov pravni prednik koji je pravo vlasništva stekao i prije prijenosa u društveno vlasništvo.

23. Stoga je nesporno utvrđeno da je tužitelj u ovoj pravnoj stvari na gore opisani način stekao pravo vlasništva.

24. Odluka o trošku je izostala budući da tužitelj nije zatražio naknadu troška.

Zadar, 19. siječnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku