REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
47000 Karlovac
Poslovni broj: P-418/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
N A T E M E L J U P R I Z N A N J A
Općinski sud u Karlovcu po sucu Tomislav Maras u pravnoj stvari 1 tužitelja MŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], Karlovac 2 tužiteljice RŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] oboje zastupani po OD Rožman&Oredić iz Karlovca, Dr. Vladka Mačeka 1, protiv tuženika FŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćnici Ireni Rauch Resanović odvjetnici iz [adresa] , radi priznanja prava vlasništva nekretnine, 19. siječnja 2026.
p r e s u d i o j e
I.
Utvrđuje se da su 1 tužitelj ČŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2 tužiteljica RŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], Hangstraße 8, 8502 Lannach, Austrija, stekli pravo vlasništva dosjelošću i to svaki u po 1/2 dijela nekretnina upisanih u k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] jasen, površine 3218 m2 pašnjak, površine 3218 m2, kčbr. [katastarska čestica] jasenje, površine 2147 m2, šuma, površine 2147 m2, kčbr. [katastarska čestica] jasenje, površine 2301 m2 šuma, površine 2301 m2, što je tuženica FŠ dužna trpjeti i dozvoliti tužiteljima da temeljem ove presude ishode upis svog prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, svaki u 1/2 dijela predmetnih nekretnina na svoje ime s imena tužene u zemljišnim knjigama i katastarskom operatu.
II.
Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
Obrazloženje
Tužitelji u tužbi tvrde da su nekretnine upisane u: 1. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: - kčbr. [katastarska čestica] JASEN, površine 3218 m2 PAŠNJAK, površine 3218 m2 2. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: - kčbr. [katastarska čestica] JASENJE, površine 2147 m2 ŠUMA, površine 2147 m2 3. zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: - kčbr. [katastarska čestica] JASENJE, površine 2301 m2 ŠUMA, površine 2301 m2, upisane kao samovlasništvo tuženice.
Tužena je na nekretninama iz točke 1. ovog prijedloga upisana kao vlasnica na temelju rješenja o nasljeđivanju iza pok. TŠ javnog bilježnika Stjepana Sabljarića, posl. br. O-192/2020 od 6. veljače 2020. godine, pravomoćnog istog dana i to upisom pod posl. br. Z1736/2020 Zk. odjela Slunj.
Na ostavinskoj raspravi iza pok. ostaviteljice TŠ, dana 6. lipnja 2020. godine u predmetu br. O-192/2020 tuženica je iskazivala da njezin pokojni otac, OŠ jedini od šestero djece pokojne ostaviteljice ima živuće nasljednike, iako je bila upozorena da iskazuje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću i znala za postojanje potencijalnih sunasljednika, njezinih bratića i sestrični, PŠ, ĐŠ, EŠ, CŠ, ČŠ i RŠ. Dakle svjesno je iznijela lažne podatke kako bi sebe prikazala jedinom nasljednicom.
FŠ bila je u kontaktu s tužiteljima, kao potencijalnim nasljednicima, još prije ostavinske rasprave iza njezine bake TŠ. To pokazuje njezino očitovanje od 18. listopada 2021. u postupku pred Općinskim sudom u Karlovcu, Zemljišnoknjižni odjel Slunj, broj Z-12242/2021. I u tom postupku pokušala se upisati kao vlasnica nekretnina koje su bile u posjedu tužitelja i njihovih pravnih prednika. Na taj pokušaj reagirali su prigovorom CŠ i tužitelji, kao stvarni pravni slijednici TŠ, jer je njezino imanje naslijedila SŠ, baka tužitelja. U svom odgovoru na prigovor tužitelja, tužena FŠ priznala je da su upravo ona i njezin suprug M 2019. godine obavijestili CŠ, ČŠ i RŠ o postupku osnivanja nove zemljišne knjige. Unatoč tome, 2020. godine, kada je sudjelovala u ostavinskoj raspravi nakon smrti TŠ, tuženica je izjavila da ne postoje drugi živući nasljednici ostaviteljice, osim nje. Dakle, iako u odgovoru na prigovor tvrdi da je 2019. godine potencijalne nasljednike osobno obavijestila o predočavanju na katastarskim česticama, kasnije je zanijekala da oni uopće postoje. Pokušaj njezinog upisa u zemljišne knjige nije uspio, jer je ovaj sud u predmetu br. Z8028/2023 pravilno utvrdio da je posljednja posjednica tih nekretnina zapravo bila SŠ, baka tužitelja i kćerka pok. TŠ. Tuženica je po svom punomoćniku, suprugu BŠ, na ročištu kod ovog suda 13. 12. 2021. godine u predmetu br. Z12242/2021 izjavila da su oni doživotno uzdržavali SŠ ali da za to nemaju imali ugovor o doživotnom uzdržavanju u pismenom obliku te je to bilo njihovo obrazloženje pravnog osnova upisa prava vlasništva. Time su i priznali činjenicu da je u posjedu nekretnina pok. TŠ bila SŠ te da je ona bila vlasnica svih nekretnina koje su ostavinskom postupku prikazali kao ostavinsku imovinu TŠ. Zbog toga je sud utvrdio da je zadnja posjednica bila pokojna SŠ, baka tužitelja, a da ostavinski postupak iza nje treba utvrditi postoji li ostavinska imovina i tko su nasljednici. Zbog toga je umjesto živućih osoba, koje su tvrdile da polažu pravo na upis, u zemljišne knjige upisao zadnju osobu za koju je bio siguran da je uživala nekretnine ranije upisane TŠ – njezinu kćerku pok. SŠ. U obrazloženju tog rješenja navodi se kao nesporno da je SŠ živjela u [adresa], kao i TŠ, dok je pravni prednik tuženice OŠ živio u kući u [adresa]. OŠ imao je razdijeljen posjed od imanja svoje sestre DŠ, koja je držala u posjedu sve nekretnine TŠ, koje nije dobio tom diobom otac tuženice OŠ. OŠ naslijedila je supruga NŠ, a te čestice je rješenjem o nasljeđivanju iza NŠ naslijedila tuženica. Sve preostale čestice bile su diobom dodijeljene SŠ, što je potvrdio i suprug tuženice, kao njezin punomoćnik, govoreći da su vlasništvo stekli iza DŠ, zbog toga što su je doživotno uzdržavali. Naime, ostali nasljednici TŠ ustupili su svoje nasljedne dijelove SŠ, jer je ona živjela s TŠ do smrti i brinula o njoj, a kako se nije udavala, ona i njezin izvanbračni sin ŽŠ, otac tužitelja, obrađivali su svu zemlju u zajedničkom kućanstvu s TŠ za njezinog života, time da je TŠ odmah razdijelila imanje između DŠ i OŠ, oca tuženice, koji se odvojio i dobio svoje nekretnine i svoju kuću u [adresa]. Javni bilježnik Stjepan Sabljarić je 13. studenog 2023. u predmetu posl. br. O-1744/2021 donio rješenje o nasljeđivanju kojim su tužitelji proglašeni jedinim nasljednicima DŠ. Na to tuženica nije podnijela nikakav prigovor niti je reagirala, jer su njezini navodi o doživotnom uzdržavanju DŠ bili netočni.
Nakon što je sud uvažio prigovor tužitelja za čestice iz k. o. [katastarska općina], tuženica i njezin suprug izjavljivali su da će dozvoliti ispravak upisa i u k. o. [katastarska općina] na način da se tužitelji upišu kao suvlasnici istih, jer su oni jedini nasljednici DŠ, a upravo je ona diobom i dosjelošću stekla pravo vlasništva na tim nekretninama. No, kako to tuženica nije učinila, tužitelji su bili prisiljeni pokrenuli kazneni postupak protiv tuženice kod ovog suda pod br. Kov-262/2022 zbog kaznenog djela davanja lažnog iskaza u ostavinskom postupku iza pok. TŠ. Na temelju takvog lažnog iskaza doneseno je Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Stjepana Sabljarića, posl. br. O-192/2020, UPP/OS-26/2020 od 6. veljače 2020. godine, na temelju kojega je tuženica ishodila nezakoniti upis prava vlasništva na nekretnine iz točke 1.ovog prijedloga. U tom postupku tuženica je izjavila da je pravna prednica tužitelja SŠ poginula u Drugom svjetskom ratu, iako je ona umrla u Domovinskom ratu i naslijedio ju je otac tužitelja ŽŠ, a njega tužitelji.
Tuženica je zatajila je tužitelje, kao nasljednike pok. TŠ, zbog toga što je znala da joj ne pripada pravo na nekretnine iz točke 1. ovog prijedloga. Naime, TŠ, baka tuženice, iza koje se tuženica lažno predstavila kao jedina nasljednica, imala je šestero djece i to: SŠ, IŠ, JŠ, OŠ, ŠŠ i ŽŠ. Nakon njezine smrti 1962. godine, na njezinom imanju ostala je živjeti kćerka SŠ, koja je s njom živjela do smrti i brinula o njoj, jer se nikada nije udavala i živjela je s majkom i izvanbračnim sinom ŽŠ, ocem tužitelja. Braća i sestre su se međusobno dogovorili oko podjele imovine iza pok. ostaviteljice 1968. godine. U toj podjeli posjeda SŠ pripale su nekretnine opisane u točki 1. ovog prijedloga i nekretnine u k. o. [katastarska općina], koje su upisane u rješenje o nasljeđivanju iza nje, dok su majci tuženice NŠ, kao supruzi OŠ, pripale u vlasništvo čestice u k. o. [katastarska općina], koje su bile upisane u posebni posjedovni list i koje je tuženica naslijedila rješenjem o nasljeđivanju broj O.266/87-6 od 25.12.1987.godine. SŠ, tužiteljeva baka, umrla je tijekom Domovinskog rata, a nakon smrti posjed predmetnih nekretnina nastavio je njezin sin ŽŠ. On je preminuo 1998. godine, a iza sebe je ostavio sina ČŠ i RŠ te suprugu CŠ. CŠ odrekla se nasljeđivanja, tako da u tužitelji jedini nasljednici pok. ostaviteljice DŠ, kako to potvrđuje rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Stjepana Sabljarića od dana 13. studenog 2023. godine posl. br. O-1744/2021, svaki u 1/2 dijela. Drugi dio imovine TŠ pripao je sinu LŠ, odnosno nakon njegove smrti njegovoj supruzi NŠ, a koje je naslijedila tuženica. Činjenicu da su tužitelji sa svojim pravnim prednicima u samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 1968. godine mogu potvrditi brojni svjedoci. NŠ i OŠ, pravni prednici tuženice nikada nisu uživali nekretnine iz točke 1. ovog prijedloga. Zbog diobe iz 1968. godine znalo se čije u nekretnine i shodno tome su se i uživale i obrađivale. Slijedom toga nastupila je zastara zahtijevati ostavinu iza pok. TŠ od tužitelja, koji te nekretnine drže u posjedu, a od smrti TŠ svakako je proteklo više od 20 godina, Da su tužitelji sudjelovali u tom ostavinskom postupku, svakako bi bio usvojen njihov prigovor zastare sukladno članku 144. Zakona o nasljeđivanju.
Zbog svega navedenog, a kako su tužitelji dosjelošću i nasljeđivanjem stekli pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, ovom tužbom predlažu da sud donese presudu kao u izreci.
S obzirom da je tužena priznala tužbeni zahtjev, to je sud, bez daljnjeg raspravljanja, temeljem čl. 331. u vezi sa čl.329. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine"
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13; dalje:ZPP). odlučio kao u izreci presude.
U Karlovcu, 19. siječnja 2026.
Sudac
Tomislav Maras
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na Županijski sud u
.._.._.._.._.._.._.._.. , pisanim podneskom u 3 primjerka. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare (čl. 353. st. 3. ZPP).
DNA:
1. OD Rožman&Oredić iz Karlovca, Dr. Vladka Mačeka 1
2. Ireni Rauch Resanović odvjetnici u Karlovcu
