REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pr-77/2024-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu Marijanu Muži u pravnoj stvari tužitelja AC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Frani Bobincu, odvjetniku iz Zagreba protiv tuženika LIDL Hrvatska d.o.o., Velika Gorica, Ljudevita Posavskog 53, OIB:66089976432, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 9. prosinca 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, te punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335 st. 4. Zakona o parničnom postupku, 19. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

I. Nalaže se tuženiku Lidl Hrvatska d.o.o., OIB: 66089976432, Ljudevita Posavskog 53, Velika Gorica da na ime naknade štete isplati pravičnu novčanu naknadu tužitelju AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 5.408,89 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. siječnja 2020. godine (dana nakon što se tuženik očitova da nije odgovoran za predmetni štetni događaj) do 31. prosinca 2022. godine, prema prosječnoj kamatnoj stopi Hrvatske narodne banke na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku Lidl Hrvatska d.o.o., OIB: 66089976432, Ljudevita Posavskog 53, Velika Gorica da naknadi troškove parničnog postupka tužitelju AC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] u iznosu od 3.441,74 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude 19. siječnja 2026. do isplate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa nadalje po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 484/2024-3 od 12. studenoga 2024. (list 103-104 spisa), riješeno je da se ukida presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Pr-12/2020-29 od 20. ožujka 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je 19. kolovoza 2019. zadobio ozljede na radu prilikom proklizavanja viličara tako da su mu povrijeđena bedra i lijevo koljeno. Uslijed zadobivene ozljede u Općoj bolnici Gospić je utvrđeno nagnječenje stražnje mišićne lože lijeve natkoljenice i ozljeda tetiva lijevog koljena. Tužitelj je nakon zadobivene ozljede pri hodanju osjećao bol te na bolovanju proveo više od mjesec dana. Nakon povratka na posao, tužitelj je osjećao jake bolove pri fizičkom radu koji obavlja te mu je utvrđena privremena nesposobnost za rad.

2.1. U svrhu ekonomičnosti postupka, tužitelj se dopisom od 29. siječnja 2020. obratio tuženiku radi isplate naknade štete u mirnom postupku iz nastalog štetnog događaja. Tuženik se dopisom od 4. ožujka 2020. očitovao na način da je iskazao da je tužiteljev zahtjev za naknadu štete u cijelosti neosnovan te da ne postoji nikakva odgovornost tuženika za nastalu štetu koju je tužitelj pretrpio iz predmetnog štetnog događaja.

2.2. U smislu odredbe čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac u slučaju ozljede na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca, odgovora po načelu objektivne odgovornosti. Prema tom kriteriju, poslodavac odgovara za štetu za čiji se nastanak ne traži krivnja odgovorne osobe. Iz samog štetnog događaja nesporna je isključiva odgovornost tuženika za nastalu štetu koju je tužitelj pretrpio.

2.3. Tužitelj zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje potražuje da mu tuženik naknadi štetu i to za strah 10.000,00 kuna / 1.327,22 eura za fizičke boli 10.000,00 kuna / 1.327,22 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 15.000,00 kuna / 1.990,84 eura, za tuđu pomoć i njegu 2.000,00 kuna / 265,45 eura. Tužitelj također predlaže radi točnog utvrđenja visine naknade štete da se provede medicinsko vještačenje po ovlaštenom vještaku medicinske struke.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se tuženik protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanom u cijelosti, kako u osnovi tako i u visini te predmetni tužbeni zahtjev osporava.

3.1. Nadalje, tuženik navodi da je za nastanak predmetnog štetnog događaja isključivo odgovoran tužitelj jer da je u konkretnom slučaju tužitelj nepravilno rukovao predmetnim viličarom te je isključivo odgovoran za nastupanje istog. Tužitelju je bio poznat način upravljanja viličarom budući da isto spada u redovan opis poslova koje tužitelj obavlja, ali tužitelj je bez obzira na navedeno prilikom vožnje viličarom na nedopušten način zakorači van viličara te se ozlijedio svojom krivnjom.

3.2. Tužitelju je poznato da tijekom kretanja viličara ne smije napuštati viličar zbog čega je on postupajući protivno navedenom odgovoran za sve posljedice koje iz navedenog štetnog događaja proizlaze.

3.3. Odredbom čl.25. st.2. Zakona o zaštiti na radu, propisano je da se tuženik kao poslodavac oslobađa odgovornosti u slučaju kada je šteta nastala namjerom ili krajnjom nepažnjom tužitelja kao radnika.

3.4. Iz opisane dinamike nastanka štetnog događaj proizlazi zaključak da je štetni događaj prouzročen krajnjom nepažnjom tužitelja te da on nikako ne može od tuženik potraživati štetu koja bi iz tog događaja mogla proizaći.

3.5. Tijekom rada, radnik mora povjereni posao obavljati s dužnom pažnjom te odgovorno postupati u slučaju nastanka opasnosti za njegovo zdravlje i sigurnosti te za zdravlje i sigurnost drugih radnika i drugih osoba.

3.6. Tuženik se opreza radi očituje i na postavljenu visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti kao previsoko zatraženo i neadekvatno ozljedi koju je tužitelj pretrpio predmetnim štetnim događajem.

3.7. Nadalje, tuženik smatra da specificirani iznos ne more odgovarati navodno nastaloj ozljedi tužitelja jer kao takav nema uporište u kriterijima koji su relevantni za utvrđivanje povrede prava osobnosti u ovom konkretnom slučaju zbog čega je takav zahtjev u cijelosti neutemeljen ni paušalan.

3.8. Sukladno navedenom, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan.

4. Tijekom dokaznog postupaka izvršen je uvid u cijeli predmet: u prijavu o ozljedi na radu (list 5-8 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 9-15 spisa te 27-29 spisa), izjavu ozlijeđenog djelatnika (list 24 spisa), saslušan je kao stranka u postupku tužitelj AC te u svojstvu svjedoka ZC, ŠC, izvršen je uvid u uvjerenje o osposobljavanju (list 55 spisa), u priložene fotografije (list 56-61 spisa), u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. CC, prim.dr. med. spec. kirurg (list 66-67 spisa), na ročištu održanom 5. veljače 2024. saslušan je stalni sudski vještak dr. CC, spec. kirurg, dopunski su saslušani na ročištu održanom 19. svibnja 2025. tužitelj AC te u svojstvu svjedoka ŠC, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sig. od 29. kolovoza 2025. (list 120- 123 spisa).

5. Specificirani tužbeni zahtjev tužitelja podneskom od 8. listopada 2025. u cijelosti je osnovan.

6. Tužitelj AC je iskazao da je 21. kolovoza 2019. radio kod tuženika kada je slagao robu na mesnom odjelu. Nakon što je s kolegama složio robu, trebao je razne palete odvesti na drugi odjel te je te palete složio na viličara i krenuo ih voziti. Kada je došao s viličarom na odjelu s voćem i povrćem gdje je bio kolega s drugim viličarem ispred njega, njegov viličar je zbog klizavog poda proklizao te je on svojim viličarom udario u viličar koji je bio ispred njega i u tom trenutku je njegova lijeva noga se našla uz viličar budući da od udarca ga odbacilo s viličara i lijeva noga se našla izvan viličara, odnosno uz rub viličara tako da se noga ukliještila između viličara i paleta te je na taj način zadobio ozljedu bedra i lijevog koljena. U trenutku kada je kolega pomaknuo svoj viličar malo unaprijed, pao je na pod i ostao ležati na podu dok nisu došli kolege koje su mu pomogle da uz njihovu pomoć ode do vozila kojim su ga odvezli na Hitnu u Gospić.

6.1. Prilikom dopunskog saslušanja na ročištu održanom 19. svibnja 2025., tužitelj AC je iskazao da ostaje u cijelosti kod svojeg ranijeg danog iskaza kojeg je dao tijekom ovog postupka na ročištu održanom 16. studenoga 2023. . Nadalje je iskazao da nakon navedenog događaja koji se dogodio kod tuženika, u Lidlu nije dao nikakvu izjavu koliko se sjeća, već mu je nakon tjedan dana došao kući policajac kada je dao izjavu policiji te da on osobno nije sastavljao nikakvu izjavu. Također je iskazao da na izjavi ozlijeđenog djelatnika koja se nalazi u spisu (list 24 spisa), a koja mu je predočena od strane suda, da je njegov osobni potpis na navedenoj izjavi te da prilikom potpisivanja iste nije bio upoznat sa sadržajem izjave te da je tada bio u šoku od samog događaja koji mu se dogodio.

7. Svjedok ZC je iskazao da je viši inspektor rada u Državnom inspektoratu – Područni ured Rijeka, Ispostava Senj te da se ne sjeća imena i prezimena tužitelja AC. Navodi da je prije dolaska na sud radi saslušanja, u prostorijama Ispostave Senj u arhivi Državnog inspektorata provjerio podatak postoji li kakva dokumentacija vezana za ozljedu na radu te postoji li zapisnik o izlasku na teren radi inspekcijskog nadzora te da je provjerom u arhivi utvrdio da takva dokumentacija nije nađena. Istaknuo je da sukladno odredbi čl. 65. Zakona o zaštiti na radu koji je stupio na snagu 2018., proizlazi obveza izlaska poslodavcu samo u slučaju ukoliko je radnik zadržan na liječenju u bolnici ili ukoliko je smrtna posljedica.

8. Svjedok ŠC je iskazao da mu je poznato što je predmet spora u ovosudnom predmetu, navodeći da je toga dana kada je tužitelj AC zadobio ozljede na radu, da su zajedno radili u Lidlu na Odjelu mesa te da su se na kraju radnog vremena išli javiti voditelju smjenu koji se nalazio na Odjelu voća i povrća te su išli vozeći viljuškare i to je tužitelj je vozio svoj viljuškar, a on je vozio svoj viljuškar. Kada su došli do dijela na kojem se nalazi voće i povrće, on je svoj viljuškar već bio parkirao i izašao s viljuškara te otišao prema voditelju smjene, dok je tužitelj dolazio sa svojim viljuškarom. Navodi da dio kojim se kretao tužitelj s viljuškarom je bio klizav zbog čega nije mogao tužitelj na vrijeme zaustaviti viljuškar, već je svojim viljuškarom udario u viljuškar koji je bio ispred te je u tom trenutku tužitelj zadobio ozljede na način da su mu povrijeđeni bedra i lijevo koljeno. Tada je tužitelj viljuškarom vozio palete te kada je viljuškarom udario u drugi viljuškar koji se nalazio ispred viljuškara kojeg je on vozio, palete koje je vozio na viljuškaru su krenule prema naprijed i pale tužitelju na nogu. Navedeni viljuškar vozi se u stajaćem položaju. Navodi da podloga po kojoj se viljuškar kreće u tom dijelu inače bude suha, ali da nekad od vlage bude klizava tako da se ne može odmah na vrijeme zaustaviti viljuškar, dodajući da se tako nešto što se dogodilo tužitelju znalo dogoditi i drugim djelatnicima koji voze viljuškar, ali mu nije poznato jesu li drugi djelatnici koji su imali takve i slične udese viljuškarom zadobili ozljede ili nisu.

8.1. Prilikom dopunskog saslušanja svjedoka ŠC na ročištu održanom 19. svibnja 2025., isti je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog iskaza kojeg je dao na ročištu 9. studenoga 2021.. Nadalje je iskazao da u trenutku kada je tužitelju proklizao viličar kojeg je vozio, te kada je tužitelju proklizao viličar kojeg je on vozio, te je tužitelj navedenim viličarem udario u viličar kojeg je vozio navedeni svjedok, da je u tom trenutku svjedok bio udaljen oko viličara 5-6 metara, dodajući da je bilo klizavo tlo kojim se viličar kretao u trenutku nastanka štetnog događaja, ne zna da li postoji ograničenje brzine viličara, te da je on radio 3 godine kao vozač viličara u Lidlu, odnosno kao komesioner. Nadalje je iskazao da je bio okrenut prema viličar kojeg je vozio tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja te je vidio kako se tužitelj kretao tim viličarom, da se s viličarem ne može prebrzo voziti, ali kada se s viličarem naiđe na klizavo tlo, viličar prokliže i još više ubrza svoje kretanje, te kad ase viličar zaustavlja, da se mora pustiti ručica gasa, ali u tom slučaju ako viličar naiđe na klizavo tlo, proklizati će i neće se odmah zaustaviti.

9. Sud iskaze tužitelja, kao i saslušanih svjedoka ocjenjuje kao vjerodostojne i istinite budući da njihovi iskazi nisu međusobno u suprotnosti niti su u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima te tužitelj i saslušani svjedoci imaju neposredna saznanja o bitnim činjenicama utvrđivanja u ovom postupku.

10. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. CC prim.dr.med. specijalist kirurg u svom nalazu i mišljenju je istaknuo da je tužitelj stradao u štetnom događaju kada je zadobio natučenje lijeve natkoljenice, natučenje lijevog koljena, djelomično puknuće lateralnog kolateralnog ligamenta lijevog koljena i djelomično puknuće dvoglavog bedrenog mišića lijevo. Nakon štetnog događaja pregledan je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća RTG obrada, bez prijeloma. Preporučena simptomatska terapija. Provedeni kontrolni pregledi kirurga. Učinjen pregled fizijatra koji preporučuje fizikalnu terapiju te daljnju slikovnu obradu na kojoj se naknadno opisuju navedene ozljede. U skladu s Rješenjem suda od 13. 04. 2022. i zadacima suda očitujem se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužitelja, kako je zatraženo:

10.1. Tužitelj je u navedenom štetnom događaju zadobio natučenje lijeve natkoljenice, natučenje lijevog koljena, djelomično puknuće lateralnog kolateralnog ligamenta lijevog koljena i djelomično puknuće dvoglavog bedrenog mišića lijevo. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo nakon kontrole fizijatra - 17. 12. 2019.Postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja 21. 08. 2019. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

Trajanje i intenzitet bolova:

jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 1 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 8 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

Trajanje i intenzitet straha:

Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana.

10.2. Smanjenje životnih aktivnosti:

U navedenom štetnom događaju tužitelj je zadobio natučenje lijeve natkoljenice, natučenje lijevog koljena, djelomično puknuće vanjskog kolateralnog ligamenta lijevog koljena i djelomično puknuće dvoglavog bedrenog mišića lijevo. Navedena ozljeda u području lijevog bedra i lijevog koljena dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 6%, koja se očitije u ograničenoj pokretljivosti lijevog koljena, otežanom izvođenju čučnjeva, otežanom izvođenju klečanja, bolovima u području lijevog koljena kod dužeg stajanja, hodanje, penjanja po stepenicama, uz blažu hipotrofija mišića lijeve natkoljenice. Pri ocjeni smanjen ja životnih aktivnosti uzeta je u obzir ranija ozljeda lijeve mnoge u području lijevog gležnja iz 2009.god., te se navedena ocjena smanjenja životnih aktivnosti odnosi isključivo na stanje po predmetnom štetnom događaju.

10.3. Tuđa pomoć i njega:

Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 20 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

10.4. Na ročištu održanom 5. veljače 2024. saslušan je stalni sudski vještak prof. dr. CC specijalist kirurg koji je iskazao da ostaje u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 3. kolovoza 2022.. U odnosu na istaknuti prigovor tuženika, prema zapisniku od 19. rujna 2023. gdje se navodi da vještak nije ovlašten utvrđivati uzročno-posljedičnu vezu te da nije jasno kako je vještak došao do zaključka da pri brzini od 5 km/h nastaje tolika sila od navodno prazne drvene palete da pokida čeličnu konstrukciju koja je vidljiva na spornom viljuškaru, vještak navodi da je uzročno-posljedičnu vezu utvrdio prema rješenju suda i zadatku suda gdje je jasno navedeno da postoji uzročno-posljedična veza između opisa štetnog događaja od 21. kolovoza 2019. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja, te da je s medicinskog aspekta utvrđeno da je opisa samog štetnog događaja i kasnije opisana medicinska dokumentacija u uzročno-posljedičnoj vezi.

11. Stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti u svom nalazu i mišljenju od 29. kolovoza 2025. (list 120-123 spisa) je iskazao da prestankom rada elektromotora, tzv. oduzimanjem gasa, ne prestaje inercijsko kretanje viličara na vlažnoj ili klizavoj površini, viličara čija je neto masa 0,98 t. + teret i vozač. Na suhoj podlozi oduzimanjem kontakta s pogonskim motorom, viličar se odmah zaustavlja.

11.1. Vještak nadalje ističe da je u konkretnom slučaju pri udaru viličara u drugi viličar, vozač iskoraknuo na podnu površinu ili od inercije ili mahinalno, zbog udara u zaustavljeni viličar i to lijevo-bočno gdje nema nikakve ograde te da su palete s viličara proklizala na njega i uzrokovale ozljedu lijeve noge, a kako je to opisano u spisu te u nalazu sudskog vještaka za medicinu temeljem medicinske dokumentacije (stranice 9- 14 spisa).

11.2. Također, vještak navodi da je evidentno da su ozljede s težim ozljedama događala se više puta pri radu s viličarom na navedenoj lokaciji, što je svojim iskazom potvrdio Viši inspektor u Državnom inspektoratu - Područni ured Rijeka, Ispostava Senj (stranica 41-42 spisa). Tuženik u svojoj prijavi ozljede na radu više puta navodi da je do ozljede došlo pri proklizavanju viličara, ali ne elaborira sve podatke zbog čega je do proklizavanja došlo, pogotovo što se u Odjelu za voće i povrće zbog načina čuvanja ponekad pojavljuje vlaga na podu ili od dijelova voća i povrća koji u transportu mogu ispasti na pod.

12. Sud nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. CC prim.dr.med. specijalist kirurg, te stalnog sudskog vještaka za zaštitu i sigurnost na radu Borislava Šelaja, ing. sigurnosti u cijelosti ocjenjuje vjerodostojne i valjane, budući su isti dani u skladu s pravilima struke, te od strane stručnih osoba.

13. Tužitelj po punomoćniku podneskom od 30. kolovoza 2023.. je specificirao tužbeni zahtjev te nije istaknu primjedbu na nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. dr. sc. CC te tužitelj potražuje da mu tuženik iz predmetnog štetnog događaja naknadi štetu i to:

- za pretrpljeni strah, iznos od 1.327,22 eura

- za fizičke bolove, iznos od 1.858,11 eura

- za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, iznos od 2.123,56 eura

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 100,00 eura, tako da sveukupno potražuje iznos od 5.408,89 eura.

14. Iz iskaza tužitelja AC kao i saslušanih svjedoka ŠC kao neposrednog očevica prilikom nastanka štetnog događaja u kojem je tužitelj AC zadobio ozljede, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj prilikom nastanka štetnog događaja koji se dogodio 21. kolovoza 2019. zadobio ozljede naznačene u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof. dr. sc. CC prim. medicine – specijalist kirurg, dodajući da se tužitelj prilikom nastanka štetnog događaj kretao viličarom po klizavom tlu, odnosno podu te da nije mogao na vrijeme zaustaviti viličara zbog navedenih okolnosti zbog čega je tužitelj udario viličarom u drugi viličar te je prilikom udara u drugi viličar, tužitelj kao vozač tog viličara iskoraknuo na podnu površinu i to od inercije ili mahinalno zbog udara u zaustavljeni viličar i to lijevo bočno gdje nema nikakve ograde tako da su palete s viličara proklizale na tužitelja i uzrokovale mu ozljedu lijeve noge kako je to navedeno u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka medicinske struke, a sam način i mehanizam nastanka ozljede detaljno je opisao i stalni sudski vještak za zaštitu i sigurnost na radu Borislav Šelaj, ing. sigurnosti tako da iz navedenog proizlazi da nema odgovornosti na strani tužitelja za nastanka štetnog događaja, već postoji objektivna odgovornost na strani tuženika za nastanak štetnog događaja, sukladno navedenim i utvrđenim činjenicama i okolnostima u vezi mehanizma nastanka štetnog događaja kao i okolnosti pod kojima je došlo do nastanka štetnog događaja.

15. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da postoji jasna uzročno posljedična veza između opisanog samog štetnog događaja koji se dogodio 21. kolovoza 2019. i nastanka zadobivenih ozljeda kod tužitelja što je također navedeni sudski vještak dr. CC, spec. kirurg istaknuo u svom nalazu i mišljenju, tako da iz svega navedenog sud smatra da postoji isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja, iz čega proizlazi da nije sporan osnov tužbenog zahtjeva.

16. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva sud također smatra da isti nije previsoko postavljen imajući u vidu ozljede koje je tužitelj zadobio u nastalom štetnom događaju, te pretrpljene fizičke boli, pretrpljeni strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, potreba za tuđom pomoći i njegom kod tužitelja, a sve sukladno pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. CC prim.dr.med. specijalist kirurg, te imajući u vidu odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a.

17. U smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a, a imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje ovaj sud smatra pravičnom novčanu naknadu za pretrpljene fizičke bolove u iznosu od 1.858,11 eura te je stoga tužitelju s tog osnova dosuđen ukupan iznos od 1.858,11 eura, a koji iznos tužitelj potražuje usklađenim tužbenim zahtjevom od 30. kolovoza 2023.

18. Nadalje, pri odlučivanju o naknadi s osnova pretrpljenog straha, sud je u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade uzeo u obzir jačinu i trajanje straha, te cilj kojemu služi ta naknada, te da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Imajući u vidu jačinu straha što ga je tužitelj pretrpio, ovaj sud smatra da tužitelju po toj osnovi pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 1.327,22 eura, a koji iznos tužitelji i potražuju usklađenim tužbenim zahtjevom od 30. kolovoza 2023.

19. Tužitelj s osnova duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti potražuje iznos od 2.123,56 eura.

19.1. Smanjenje opće, životne i radne sposobnosti u većem ili manjem stupnju postoji kada uslijed tjelesne povrede nastupi nemogućnost ili smanjena mogućnost funkcioniranja organa, te povrijeđeni ne može vršiti ili ograničeno može vršiti ili može vršiti uz pojačani napor da i tegobe opće životne funkcije i aktivnosti kao što su kretanje, vršenje svakodnevnih radnji u životu i drugo.

19.2. U konkretnom slučaju u navedenom štetnom događaju zadobivene ozljede dovele su do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno 6% kod tužitelja koja se očituje u ograničeno pokretljivosti lijevog koljena, otežanom izvođenju čučnjeva, otežanom izvođenju klečanja, bolovima u području lijevog koljena kod dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama uz blažu hopotrofiju mišića lijeve natkoljenice.

20. U skladu s naprijed navedenim ukazuje se osnovanim tužitelju dosuditi pravičnu novčanu naknadu po osnovi smanjenja životnih aktivnosti, a temeljem odredbe čl. 1100. ZOO-a u ukupnom iznosu od 2.123,56 eura, a koji iznos tužitelj i potražuje po toj osnovi specificiranim tužbenim zahtjevom od 30. kolovoza 2023.

21. Tužitelj potražuje s osnova tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 100,00 eura s obzirom da tužitelj sukladno Zakonu je imao pravo na naknadu koju bi platio za rad treće osobe u vrijeme i u mjestu u kojem je tužitelju tuđa pomoć pružena. Sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka prof.dr.sc. CC prim.dr.med. specijalist kirurg, tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 2 sata dnevno, te još 20 dana po jedan sat dnevno za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, tako da sud smatra da je i taj dio tužbenog zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

22. Također sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. CC prim.dr.med. specijalist kirurg nedvojbeno je utvrđeno da postoji uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda kod tužitelja.

23. Dakle, zbog navedenih povreda prava osobnosti kod tužitelja iz čl. 19. ZOO- a, tužitelju pripada na ime naknade štete pravična novčana naknada sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, i to za pretrpljenu neimovinsku štetu ukupan iznos od 5.408,89 eura, te je na navedeni iznos obračunata zakonska zatezna kamata na način kako je to navedeno u izreci ove presude, te s obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u navedenom štetnom događaju te pretrpljene bolove, strah, smanjenje životnih aktivnosti, potrebu tuđe pomoći i njege tužitelju, postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja prema podnesku od 8. listopada 2025., a sukladno odluci o primjeni orijentacijskih kriterija za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda RH koja je donesena na sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda RH 15. lipnja 2020., sud smatra da je postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan, te je sukladno navedenom odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

24. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Sud je u skladu s priloženim troškovnikom tužitelja, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora, te u skladu s odvjetničkom tarifom, tužiteljima priznao slijedeće parnične troškove: sastav tužbe u iznosu od 123,72 eura, pristup na ročište 4.11.2020. u iznosu od 132,72 eura, pristup na ročište 8.3.2021. u iznosu od 132,72 eura, za pristup svjedoka ZC na ročište 8.3.2021. iznos od 119,45 eura, sastav podneska od 10.1.2022.u iznosu od 123,72 eura, podnesak od 31.3.2023. u iznosu od 199,08 eura, podnesak od 30.8.2023. u iznosu od 199,08 eura, pristup na ročište 19.9.2023. u iznosu od 199,08 eura, pristup na ročište 19.11.2023. u iznosu od 199,08 eura, pristup na ročište 5.2.2024. u iznosu od 199,08 eura, pristup na ročište 13.3.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 19.5.2025. u iznosu od 200,00 eura, sastav podneska od 2.9.2025. u iznosu od 200,00 eura, pristup na ročište 9.12.2025. u iznosu od 200,00 eura što ukupno iznosi 2.227,73 eura uz PDV 25%, odnosno 556,93 eura, predujam za medicinsko vještačenje u iznosu od 199,08 eura, predujam za vještačenje zaštite na radu u iznosu od 350,00 eura, putni troškovi svjedoku ŠC za pristup na ročište 19.5.2025. u iznosu od 108,00 eura, tako da sveukupan trošak parničnog postupka iznosi 3.441,74 eura, a kako je to navedeno u točki II. izreke presude.

Velika Gorica, 19. siječnja 2026.

Sudac

Marijan Muža

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude.