Poslovni broj: Ovr-1099/2025-12

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka D. Grmeka 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sucu tog suda Barbari Čuček kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja PICK&PACK d.o.o., OIB: 70227273207 sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Josip Konjevod, odvjetnik iz Zagreba, protiv ovršenika CEVA Trading d.o.o., OIB: 11781677164 sa sjedištem u [adresa], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Jakirčević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o., sa sjedištem u [adresa], povodom prijedloga ovršenika za odgodom ovrhe i podredno proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 19. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Nalaže se Financijskoj Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika CEVA Trading d.o.o., OIB: 11781677164 sa sjedištem u [adresa], na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Javorke Martinić iz Zaboka, poslovni broj: Ovrv-7675/2025, UPP-OS-Ovrv-829/2025 od 7. listopada 2025. do pravomoćnosti odluke ovog suda, poslovni broj: Ovr-1099/2025-11 od 16. siječnja 2026. po zahtjevu za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 19. prosinca 2025. Općinskom sudu u Zlataru, Stalnoj službi u Krapini podnio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika protiv ovrhovoditelja podredno prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, koji je na temelju ovršne odluke rješenja o ovrsi javnog bilježnika Javorke Martinić iz [adresa], poslovni broj: Ovrv-7675/2025, UPP/OS-Ovrv-829/2025 od 7. listopada 2025. podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika te podredno, predlaže proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. U prijedlogu predlaže da se pljenidba i prijenos sredstva po Financijskoj Agenciji odgodi iz razloga što nadležni javni bilježnik ovršeniku nije dostavio niti obavijest niti rješenje o ovrsi, slijedom čega je ovršenik 17. prosinca 2025. podnio zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi (iz razloga što je rješenje o ovrsi uručeno pogrešnom trgovačkom društvu) te prigovor protiv rješenja o ovrsi (iz razloga što ovrhovoditelj uopće nije u poslovnom odnosu s ovršenikom nego s drugim trgovačkom društvom, dakle zbog promašene pasivne legitimacije). Ovršenik u prijedlogu nadalje navodi da je čl. 65. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona propisano da sud može odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Ovršenik navodi da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, čime je ispunjena jedna od dvije pretpostavke za odgodu ovrhe. Ovršenik dodatno ističe kako iz same dostavnice, dakle javne isprave uz koju se veže presumpcija istinitosti, jasno i nedvojbeno proizlazi da rješenje o ovrsi nije dostavljeno ovršeniku nego društvu Tehnoguma d.o.o., s kojim društvom ovršenik nema nikakve veze. Ovršenik nadalje navodi da s obzirom da nisu ispunjene zakonske pretpostavke izdavanja potvrde pravomoćnosti i ovršnosti, navedena potvrda je nezakonita, a s obzirom da je pravomoćnost i ovršnost rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave pretpostavka izvansudske ovrhe pred Financijskom agencijom, pljenidba i prijenos na temelju rješenja o ovrsi su nezakoniti. Nadalje, ovršenik ističe da je u 2024. ostvario prihod u iznosu od 128.412,75 eura, dok je nezakonitim rješenjem o ovrsi određena ovrha u iznosu od 38.393,31 eura, pri čemu su zatezne kamate dosad dosegle iznos od približno 7.600,00 eura. Ovršenik nadalje navodi da iz navedenog proizlazi da je rješenjem o ovrsi određena prisilna naplata iznosa koji predstavlja gotovo 40 % ukupnog godišnjeg prihoda ovršenika. Osim toga, ovršenik ističe da mu je uslijed neosnovane blokade računa onemogućeno ispunjavanje obveza u svakodnevnom poslovanju, čime mu svakodnevno nastaje šteta uslijed kumuliranja zateznih kamata zbog kašnjenja s ispunjenjem obveza svojim vjerovnicima. Ovršenik nadalje navodi da su u uvjetima neosnovane blokade ovršenika temeljem rješenja o ovrsi, mogućnost daljnjeg poslovanja odnosno opstanak ovršenika ozbiljno ugroženi. Ovršenik ističe da iz navedenog svakako proizlazi vjerojatnost da bi provedbom ovrhe na temelju rješenja o ovrsi ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, čime je ispunjena i druga pretpostavka za odgodu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže da sud temeljem članka 284. st. 5. u vezi s člankom 65. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona, u roku od osam dana donese rješenje o odgodi zaplijene i prijenosa zaplijenjenih sredstava određenih rješenjem o ovrsi, odnosno da naloži Financijskoj agenciji da obustavi izdavanje naloga bankama za daljnjom zapljenom i prijenosom zaplijenjenih sredstava s računa ovršenika, uz naknadu troškova postupka ovršeniku. Podredno ovršenik navodi da je člankom 284. st. 5. Ovršnog zakona propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može pred nadležnim sudom poduzimati i druge radnje na koje bi bio ovlašten tijekom sudske ovrhe, pa tako i podnijeti prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, a sukladno čl. 210. st. 1. i 2. (u vezi s čl. 50. i 53.) Ovršnog zakona. Ovršenik navodi da imajući u vidu da prigovorom protiv rješenja o ovrsi podnesenim 17. 12. 2025. upire na promašenu pasivnu legitimaciju, da je ispunjen razlog predviđen čl. 50. st. 1. t. 7. Ovršnog zakona. Radi izbjegavanja ponavljanja, u odnosu na obrazloženje prigovora promašene pasivne legitimacije, ovršenik upućuje na navode ovršenika iz prigovora protiv rješenja o ovrsi podnesenog 17. 12. 2025. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže sudu da proglasi pljenidbu i prijenos na temelju rješenja o ovrsi nedopuštenim, uz naknadu troškova postupka ovršeniku.

2. Ovrhovoditelj se u podnesku od 30. prosinca 2025. očitovao o zahtjevu ovršenika u kojem u bitnom navodi da u odnosu na navode ovršenika kako nadležni javni bilježnik ovršeniku nije dostavio ni obavijest ni rješenje o ovrsi te da je podnio zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi, ističe kako ovršenik predmetne navode ničime ne dokazuje u ovome postupku niti je podnio isprave na koje se poziva. Stoga ovrhovoditelj ističe kako ovršenik nije dokazao prvu objektivnu pretpostavku za odgodu ovrhe sukladno odredbama Ovršnog zakona. Nadalje, u odnosu na drugu subjektivnu pretpostavku za odgodu ovrhe da učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ovrhovoditelj ističe kako su navodi ovršenika u cijelosti neosnovani i netočni. Ovrhovoditelj navodi da ovršenik samo paušalno navodi kako je u 2024. ostvario prihod u iznosu od 128.412,75 eura te kako je prisilna naplata određena u iznosu koji predstavlja gotovo 40 % ukupnog godišnjeg prihoda ovršenika. Ovrhovoditelj ističe kako nije točno da prisilna naplata određena u iznosu koji predstavlja gotovo 40 % ukupnog godišnjeg prihoda ovršenika, već se radi o znatno manjem postotku, ali pritom isto niti može biti razlogom za odgodu ovrhe. Nadalje, ovrhovoditelj ističe da ovršenik samo paušalno navodi kako trpi nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, dok iste navode ničime ne dokazuje, a iz dostavljenog ispisa računa dobiti i gubitaka za 2024. ne proizlazi da bi ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Osim toga, ovrhovoditelj ističe da prema ustaljenoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sama činjenica da provedba ovrhe dovodi do smanjenja sredstava ili otežanog poslovanja ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već je riječ o redovitoj posljedici ovrhe. Prema tome, ovrhovoditelj navodi, da ovršenik na kojem leži teret dokazivanja postojanja obiju pretpostavki, nije dokazano niti jednu pretpostavku za odgodu ovrhe sukladno odredbama Ovršnog zakona, čime je prijedlog za odgodu ovrhe u cijelosti neosnovan. U odnosu na prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovrhovoditelj ističe da ovršenik ničime ne dokazuje svoje navode niti je podnio isprave kojima bi se dokazale sporne činjenice. Sukladno svemu naprijed navedenom, ovrhovoditelj predlaže sudu odbiti u cijelosti prijedlog ovršenika od 19. prosinca 2025., radi odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, kao i odbiti prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

3. Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Javorke Martinić iz [adresa], poslovni broj: Ovrv-7675/2025, UPP-OS-Ovrv-829/2025 od 7. listopada 2025., određena je ovrha općenito na imovini ovršenika.

4. Iz navoda ovršenika u predmetnom prijedlogu proizlazi da je ovrhovoditelj 24. studenog 2025. Agenciji uputio zahtjev za naplatu novčane tražbine iz navedenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika, sud utvrđuje da se radi o izvansudskoj ovrsi koja se provodi sukladno čl. 284. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20.,114/22. i 6/24. dalje: OZ).

5. Prema odredbi čl. 284. st. 1. OZ-a na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena zaplijeni i prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe, dok je stavkom 5. istog članka propisano da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. ovoga Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

6. Prijedlog ovršenika da se naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava zbog namirenja novčane tražbine, je osnovan.

7. Naime, prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je ispunjen koji od daljnjih uvjeta određenih točkama 1-11. tog članka.

8. S obzirom da je ovršenik protiv ovršne isprave izjavio zahtjev za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti javnog bilježnika (list 15-18 i 46-49 spisa), ispunjen je prvi uvjet iz odredbi OZ-a o odgodi ovrhe odnosno ovršenik je dokazao postojanje razloga za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. t. 6. OZ-a.

9. Odlučujući o zahtjevu ovršenika za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti (čl. 359. st. 2. OZ-a) sud je donio nepravomoćno rješenje poslovni broj: Ovr- 1099/2025-11 od 16. siječnja 2026. kojim je ukinuo potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti od 11. studenog 2025. na rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Javorke Martinić iz [adresa] poslovni broj: Ovrv-7675/2025, UPP-OS-Ovrv- 829/2025 od 7. listopada 2025. (list 88-91 spisa).

10. U odnosu na drugi uvjet propisan OZ-om, a to je vjerojatnost nastanka teško nadoknadive štete ili nenadoknadive štete, ovršenik je učinio vjerojatnim da bi bez odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava trpio teško nadoknadivu štete polazeći od visine tražbine ovrhovoditelja koja s osnova glavnice iznosi 36.741,53 eura, jer samom činjenicom da je nepravomoćno ukinuta potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja na temelju kojeg se provodi ovrha ukazuje na postojanje teško nadoknadive štete, jer bi ovršenik došao u situaciju da se s njegovog računa prenese novac na račun ovrhovoditelja, a upitno je je li u ovom trenutku, postoji pravna osnova (pravomoćno i ovršno rješenje na temelju vjerodostojne isprave).

11. Ocjenjujući da je ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio teško nadoknadivu štetu, sud je, na temelju citiranih odredbi te odredbi čl. 65. st. 1. i st. 2. OZ-a, riješio kao u izreci ovog rješenja.

12. Što se tiče prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenima, sud o istom nije odlučivao s obzirom da je postavljen kao podredan zahtjev u odnosu na prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava koji zahtjev je sud ocijenio osnovanim.

U Krapini 19. siječnja 2026.

S u d a c:

Barbara Čuček

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog je rješenja dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 8 dana.

DOSTAVITI:

1. Josip Konjevod, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 36

2. Hrvoje Jakirčević, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Matijević, Jakirčević i Malkoč d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zavrtnica 28

3. FINA-i, Regionalnom centru Zagreb, Vrtni put 3, Zagreb