REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1998/2024-15

[adresa] C 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja 1. CU OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. LU, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa opunomoćenici dr. sc. Ana Holjar i Matija Pavačić, odvjetnici u Rijeci, Korzo 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Zagreb, Gruška 20 OIB:84891127540, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba 1. Općine Lopar, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Frane Dobrović, odvjetnik u Rijeci, Frane Grohovca 2/II, i 2. ČU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Mario Mlakar i Sarah Mlakar Kasapović, [adresa], radi promjene u katastarskom operatu, 19. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/23-07/680, URBROJ: 541-11/4-24-3 od 15. listopada 2024. i rješenje Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave za katastar nekretnina Rab KLASA: UP/I-932- 07/20-02/147, URBROJ: 541-19-04-01/2-23-1 od 5. lipnja 2023.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvije tisuće i petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbija.

IV. Odbija se zahtjev zainteresiranih osoba [adresa] i ČU za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Ispostave za katastar nekretnina Rab KLASA: UP/I-932-07/20-02/147, URBROJ: 541- 19-04-01/2-23-1 od 5. lipnja 2023., povodom zahtjeva Općine Lopar, ovdje zainteresirane osobe, u ponovnom postupku po presudi ovoga Suda poslovni broj 7 Us I-311/2021-17 od 21. veljače 2022., promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina], tako što je k. č. br. [katastarska čestica] put 202 m[2] , cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] put 180 m[2] i k. č. br. [katastarska čestica] cesta 22 m .

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su izjavili CU i LU, ovdje tužitelji, navodeći u bitnom da u ponovnom postupku nije prvostupanjsko tijelo nije postupilo po pravnom shvaćanju iz presude ovoga Suda poslovni broj 7 Us I- 311/2021-17 od 21. veljače 2022., jer da u elaboratu na temelju kojeg je provedena promjena nisu pravilno prikazane lomne točke tijeka međe između novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], a koju žalbu je tuženik rješenjem UP/II-932-07/23- 07/680, URBROJ: 541-11/4-24-3 od 15. listopada 2024. odbio. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je predmet postupka koji je prethodio ovome sporu odvajanje točno određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica], u površini od 22 m[2] , na način kako je to određeno rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, te da ožalbene lomne točke, osim što u smislu materijalnog prava čine među između predmetne k. č. br. [katastarska čestica] površine 22 m² i susjednih k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], koje u geodetskom elaboratu nisu predmetne, u odlučujućem čine i granicu građevne čestice, a koja je granica kao takva prethodno već utvrđena u upravnom postupku okončanom rješenjem o utvrđivanju građevne čestice koje je bilo temelj za izradu geodetskog elaborata. U tom dijelu tuženik zaključuje da se žalbeni navodi s ožalbenim lomnim točkama novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnose na granicu građevne čestice, odnosno oblik i veličinu građevne čestice, koje je odredilo za to nadležno tijelo, a ne katastarska upravna tijela niti ovlašteni geodetski izvoditelj, pa da stoga ti žalbeni navodi nisu od utjecaja na rješavanje upravne stvari.

3. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnijeli tužbu kojom osporavaju zakonitost navedenog rješenja, iz istih razloga koje su iznosili i u prethodnim postupcima. U opširnoj tužbi i kasnijem podnesku u bitnom navode da predmetni geodetski elaborat nije izrađen u pravilno provedenom postupku i da ne sadržava pravilne oznake lomnih točaka, jer da je predmetnim geodetskim elaboratom neosnovano i nezakonito ukinuta međa koja je kao takva utvrđena u postupku uređenja međa pred nadležnim općinskim sudom i obilježena vidljivim međašnji znakovima već više od 20 godina, odnosno postavljenom žičanom ogradom s visokim kolcima, te također da im predmetni geodetski elaborat nikada nije predočen. Pojašnjavaju da se na taj način ulazi u njihovu k. č. br. [katastarska čestica] jer da se u dijelu gdje graniči s k. č. br. [katastarska čestica] oduzima dužina od čak 2,20 m, dok se u donjem dijelu oduzima 50 cm, slijedom čega da su predmetnim geodetskim elaboratom oštećeni u svojem vlasništvu za gotovo 7 do 8 m². S tim u svezi u prvom redu navode da su ukazali prvostupanjskom tijelu kako se usporedbom, točnije preklopom stranica kopije katastarskog plana koja je sastavni dio predmetnog geodetskog elaborata, dakle usporedbom kopije katastarskog plana stanje prije promjene i predloženog novog stanja, jasno vidi da je k. č. br. [katastarska čestica] nezakonito i neovlašteno ušla u k. č. br. [katastarska čestica], a slijedom kojega ulaska u k. č. br. [katastarska čestica] je povećana k. č. br [katastarska čestica], a sve na štetu ovdje tužitelja, a isto tako da je na temelju uvida na licu mjesta i na temelju prethodno navedenih kopija katastarskih planova nesporno kako je povećana širina puta sa 2,60 m na 3,05 m, o čemu da prvostupanjsko tijelo također nije dalo razloga. Nadalje navode da prvostupanjsko tijelo utvrđuje kako je predmetna parcela „označena vidljivim trajnim oznakama“, što da je netočno, jer da se referira na „žičanu ogradu“ kao element utvrđenja međe i granice spornih katastarskih čestica, a koja žičana ograda da nije postojala u trenutku izrade predmetnog geodetskog elaborata, već da je postavljena tek 2021. godine. S tim u svezi nadalje navode da je međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] odnosno novonastale k. č. br. [katastarska čestica] vidljiva na terenu i da se sastoji od ograde koja se tamo nalazi od 2001. godine, kada je u sudskom postupku jasno određena međa putem ovlaštenog sudskog vještaka geodetske struke, i to upravo iste osobe koje je sačinila predmetni geodetski elaborat. Dodaju da se predmetna ograda ne proteže skroz do k. č. br. [katastarska čestica], jer da postoje šahte za vodu koje se djelomično nalaze na k. č. br. [katastarska čestica], a ostatak na novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica], te da je završetak ograde u točki označenoj na dokumentaciji koju prilažu uz tužbu i koja se nalazi 5,50 metara od kolone kuće k. č. br. [katastarska čestica], a isto tako, kada se mjeri predmetna točka od početka k. č. br. [katastarska čestica] ceste na udaljenosti od 5,90 m, da se dolazi se do iste te točke koja predstavlja granicu između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica]. Ističu da se geodetski elaborat ne može izrađivati na način da se novim razgraničenjima pokušava jednostrano utvrditi pravni odnos između nositelja prava na katastarskim česticama koje međusobno neposredno graniče, odnosno na način iz kojeg je razvidno da se predloženim novim razgraničenjem namjerno izbjegava utvrđivanje stvarnog tijeka međa i drugih granica te sudjelovanje nositelja prava na katastarskim česticama koje neposredno graniče s katastarskim česticama u okviru izrade geodetskog elaborata. Predlažu da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (isprave iz spisa predmeta Općinskog suda u Rabu posl. br. R.1.

12/01, zemljišnoknjižne izvatke, posjedovne listove, ugovor o zamjeni zamijeni zemljišta i dr.), te saslušanjem tužiteljice i tužitelja, pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba Općina Lopar se u odgovoru na tužbu u bitnom pridružuje navodima tuženika i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

6. Zainteresirana osoba ČU u odgovoru na tužbu i kasnijem podnesku u prvom redu osporava procesnu legitimaciju tužitelja. Nadalje u bitnom navodi su prvostupanjsko tijelo i tuženik u pravilno provedenom postupku svoje odluke pravilno utemeljili na pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu, koji je izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđenju građevne čestice, a da je predmetno rješenje o utvrđenju građevne čestice upravni akt donesen u upravnom postupku koji je vođen od strane nadležnog tijela i njime su određeni oblik i veličine građevne čestice u prostoru, u kojem rješenju da je navedeno od kojih se dijelova katastarskih čestice sastoji građevna čestica, a što je u konkretnom slučaju dio k. č. br. [katastarska čestica] u veličini od 22 m[2] , odnosno k. č. br. [katastarska čestica]. Ističe da je predmetna odluka pravomoćna i da se u postupku izrade geodetskog elaborata i u upravnom postupku provedbe promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata cijeni taj dokument i ne preispituje njegov sadržaj. Zaključno u to dijelu navodi da su slijedom navedenoga lomne točke koje tužitelji pogrešno ističu u ovom postupku uređene i utvrđene pravomoćnim rješenjem o utvrđenju građevne čestice, koji je osnova za izradu geodetskog elaborata. Nadalje navodi da su postupku koji se vodio pred Općinskim sudom u Crikvenici, stalna služba u Rabu, tužitelji odbijeni s tužbenim zahtjevom da je ČU počinio smetanje posjeda u pogledu činjenice što je na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] srušio i maknuo žičanu ogradu sa visokim kolcima, da je izvadio sve metalne šipke kao i da je maknuo kamenje koje se nalazilo uz ogradu i koje je po tvrdnji tužitelja predstavljalo među. Također navodi da su irelevantni i paušalni navodi o vodomjernom oknu i vodovodnom priključku. Predlaže da Sud tužbu odbaci, a podredno da tužbeni zahtjev odbije.

7. Sud je održao ročište za raspravu 16. siječnja 2026., na koje su pristupile sve stranke osim tuženika, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

7.1. Tužitelji su na ročištu izjavili da ostaje kod dotadašnjih navoda.

7.2. Zainteresirana osoba Općina Lopar je izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu. Na upit Suda je odgovarila da nema saznanja o micanju predmetne ograde na koju se pozivaju tužitelji odnosno je li ta ograda doista bila na drugoj poziciji nego što je utvrđeno predmetnim geodetskim elaboratom.

7.3. Zainteresirana osoba ČU je na ročištu izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu i dotadašnjem tijeku postupka. Istaknula je da da je ovaj postupak, kao što je obrazložio i tuženik promašen, budući da je predmet ovoga postupka evidentiranje građevne čestice utvrđene rješenjem o utvrđivanju građevne čestice koje je doneseno u posebnom postupku i postalo pravomoćno. Nadalje je navela da su tužitelji pravomoćno izgubili sudski postupak smetanja posjeda u kojem je utvrđeno da je zainteresirana osoba u postupku predmetne nekretnine u međama utvrđenim predmetnim geodetskim elaboratom, a da tužitelji od 2001. godine nisu pokrenuli nikakav postupak zaštite prava vlasništva kojim bi dokazali svoje navode. Nadalje je navela da se u postupku uređenja međa koji je proveden 2001. godine nije uređivala međa koja je sporna u predmetu ovoga spora, već međa između k. č. br. [katastarska čestica], a što da je vidljivo iz predmetnog rješenja i skice izmjere.

8. Među strankama je u ovome sporu sporno je li pravilno provedena promjena u katastarskom operatu iz predmeta ovoga spora.

9. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

11. U prvom redu, tužitelji su legitimirani za podnošenje tužbe u ovome sporu, jer je osporenim rješenjem odbijena njihova žalba protiv prvostupanjskog rješenja, stoga prijedlog zainteresirane osobe ČU da se tužna odbaci Sud nije našao osnovanim.

12. Nadalje, prema odredbi članka 90. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica.

12.1. Stavkom 4. istoga članka propisano je da kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom

26. stavkom 2. toga Zakona.

12.2. Stavkom 6. je propisano da se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

13. Prema odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

13.1. Stavkom 5. istoga članka propisano je da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

13.2. Stavkom 6. Istoga članka propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

14. Prema odredbi članka 162. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19, dalje: Zakon o prostornom uređenju), na koju se pozvao tuženik, parcelacija građevinskog zemljišta izrađena u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice te drugim aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. i članka 161. stavka 1. podstavka 1. toga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je nadležno upravno tijelo izdalo potvrdu o njegovoj usklađenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

15. Odredbom članka 158. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže se preslika katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne čestice te dokaz da je građevina za koju se utvrđuje građevna čestica postojeća.

16. S tim u svezi u prvom redu, citiranim odredbama Zakona o prostornom uređenju, kao ni jednom drugom odredbom toga Zakona ili drugog mjerodavnog propisa, nije propisano da je upravno tijelo prostornog uređenja i graditeljstva ovlašteno u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice uređivati ili utvrđivati tijek međe između dvije nekretnine, kao ni zahvaćati nekretnine drugih vlasnika bez njihovog pristanka. Naprotiv, prema citiranim odredbama članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je za uređenje i utvrđenje međe nadležan jedino redovni sud u izvanparničnom, odnosno parničnom postupku.

16.1. Isto tako ni jednom mjerodavnom odredbom Zakona o prostornom uređenju nije propisano da se u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice provodi mjerenje i snimaju lomne točke građevne čestice, nego se sukladno citiranom odredbi 158. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju zahtjevu za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice prilaže samo preslika katastarskog plana na kojoj se određuju oblik i veličina građevne čestice, a lomne točke se prikazuju katastarskom postupku u geodetskom elaboratu, koji osim ispunjenja uvjeta da je usklađen s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, iz citirane odredbe članka 162. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju, mora udovoljavati uvjetima iz propisa koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, ali i uvjetima iz propisa koji uređuju vlasništvo.

17. Stoga nije na zakonu osnovan zaključak tuženika da su predmetne međe i lomne točke utvrđene rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, jer tijelo prostornog uređenja i gradnje nije nadležno uređivati i utvrđivati međe, a niti su u tom postupku lomne točke snimane. Isto tako nije osnovan zaključak tuženika da je novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] nastala odvajanjem od k. č. br. [katastarska čestica] u točno određenoj površini od 22 m[2] , jer u postupku donošenja rješenja o utvrđivanju građevne čestice nije provedeno mjerenje kojim bi se utvrdila točna površina koja će se odvojiti od postojeće čestice.

18. Nadalje, citiranim odredbama članka 90. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije propisano da se pri izradi geodetskih elaborata upotrebljavaju isključivo lomne točke granica katastarskih čestica kako ih je je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, neovisno o tome postoji li suglasnost nositelja prava na susjednim česticama, već prema shvaćanju Suda, iz citiranih odredbi proizlazi da se u ukoliko postoji nesuglasje o lomnim točaka između nositelja prava na susjednim nekretninama, uzimaju podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata, osim u slučaju da se radi o spornoj međi u smislu da je u tijeku sudski postupak uređenja međa, što u ovom predmetu nije slučaj.

19. Stoga je u konkretnom slučaju, budući da između ovdje tužitelja i zainteresirane osobe ne postoji suglasnost u svezi tijeka međe između novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], geodetskim elaboratom iz predmeta ovoga spora među trebalo prikazati na način da se preuzmu podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata.

20. Osim toga, uvidom u spis predmeta upravnog postupka Sud je utvrdio da se osim postupka uređenja međa između ovdje tužitelja i zainteresirane osobe ČU, okončanog rješenjem posl. br. R.1. 12/01 od 20. rujna 2001., za koji zainteresirana osoba osnovano navodi da nije uređivao među između k. č. br. [katastarska čestica] i novoformirane k. č. br. [katastarska čestica], pred Općinskim sudom u Rabu vodio i postupak uređenja međa posl. br. R.I. 12/99, po prijedlogu ovdje tužitelja, protiv trgovačkog društva Imperial d.d., u kojem postupku se uređivala međa između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica].

20.1. S tim u svezi nadalje, u nalazu i mišljenju iz predmeta Općinskog suda u Rabu posl. br. R.I. 12/99, u privitku kojeg nalaza i mišljenja se nalazi i skica izmjere, izrađenog od strane vještaka Mladena Bišića iz geodetskog ureda Adonis d.o.o., koji je izradio i geodetski elaborat iz predmeta ovoga spora, vještak u bitnom navodi kako slijedi. Navodi da granica između k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] nije vidljiva pa da se kao početna točka A uzima odmjeravanjem s terase kuće br. 549 A u dužini 5,50 m, odnosno odmjeravanjem od kuće br. 549 B u dužini od 10,80 m, te da se zatim se uzela dužina od 2,40 m u pravcu kameno-betonskog zida prema novom putu i dalje u pravcu tog zida prema novom putu dužina od 3,20 m i tako se dobila točka B. Uzevši potom od točke B dužinu od 7,5 m i od točke A dužinu od 10,0m dobila se sjecištem tih dviju dužina točku C, a dužina AC ujedno je i jedna strana starog puta k. č. br. [katastarska čestica]. Dakle, kako nedvojbeno proizlazi iz navedenog nalaza i mišljenja i skice u privitku, dužina između točaka A i C koja se utvrđivala u postupku uređenja međa u predmeta Općinskog suda u Rabu posl. br. R.I. 12/99 predstavlja među između novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] iz predmeta ovoga spora.

20.2. Zaključno u tom dijelu su prvostupanjsko tijelo i tuženik propustili ocijeniti da se pred Općinskim sudom u Rabu pod posl. br. R.I. 12/99 vodio postupak uređenja međe koja je predmet ovoga spora, a koja okolnost je morala biti poznata i izrađivaču elaborata iz predmeta ovoga spora, budući da je u navedenom predmetu Općinskog suda u Rabu provodio vještačenje.

21. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

22. Kako su odlučne činjenice iz kojih proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je dokazni prijedlog saslušanja tužitelja odbio kao suvišan.

23. U ponovnom postupku će prvostupanjsko ocijeniti je li tijek predmetne međe prikazan u skladu s podacima sadržanim u katastarskom planu katastarskog operata i odlukama redovnog suda o uređenju međe.

24. Sukladno odredbi članka 119. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima prvostupanjsko tijelo je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude. Predmet je vraćen na ponovni postupak, budući da će Sud nema stručnih znanja da sam ocijeni jesu predmetnim elaboratom lomne točke pravilno prikazane.

25. Tužitelji su predložili da tužba ima odgodni učinak na osporeno rješenje, međutim, kako je osporeno rješenje poništeno, zahtjev za odgodnim učinkom je postao bespredmetan.

26. Tužitelji su zatražili naknadu troškova ovoga spora za zastupanje po opunomoćeniku, za sastav tužbe, za zastupanje na ročištu za raspravu, te tri naknadna podneska, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 6.250,00 eura.

26.1. Zainteresirana osoba Općina Lopar je zatražila naknadu troškova spora, za sastav odgovora na tužbu i pristup ročištu, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.

26.2. Zainteresirana osoba ČU je zatražila naknadu troškova spora, za sastav odgovora na tužbu i sastav naknadnog podneska te pristup ročištu, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 3.750,00 eura.

27. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

27.1. Prema članku 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

28. Budući da su uspjeli u sporu, tužiteljima je priznato pravo na naknadu troškova zastupanja, pri čemu im je sukladno Tbr. 27. Odvjetničke tarife, priznato pravo na naknadu sastava tužbe i pristupa ročištu, ali im nije priznato pravo sastava naknadnih podnesaka, budući da su sve navode koje su iznijeli u tim podnescima mogli iznijeti u tužbi ili na ročištu, stoga je tuženiku naloženo da im naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude. Budući da su spor izgubile, zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova spora je odbijen.

29. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18) tužitelji nisu u obvezi plaćanja sudske pristojbe.

U Rijeci 19. siječnja 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjerka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opun. tužitelja Ani Holjar, odvjetnici u Rijeci, Korzo 4

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20

- opun. 1. zaint osobe, Frani Dobroviću, odvjetniku u Rijeci, Ivana Grohovca 2/II

- opun. 2. zaint. osobe, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mario CUC i

CUC, [adresa]