REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Ovr-169/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Upravljanje sportskim objektima, OIB 59365213244, Trg Krešimira Ćosića 11, Zagreb, kojeg zastupa Marko Kallay, odvjetnik u Odvjetničkom društvu KALLAY & PARTNERI, d.o.o., Zagreb, protiv protivnika osiguranja 1. GALOPSKI KLUB ZAGREB, OIB 90662724029, Kninski trg 1, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Alem Rufati, odvjetnik u Zagrebu, 2. GALOPSKI KLUB INCITATUS, OIB 83881681169, Ulica Radoslava Cimermana 5, Zagreb, 3. GENERAL SECURITY d.o.o., OIB 89775281871, [adresa], 4. GUARDIAN d.o.o., OIB 32462058947, [adresa], svi zastupani po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Pocrnić i Rufati j.t.d., Zagreb, radi osiguranja, dana 19. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, prema 1. protivniku osiguranja GALOPSKI KLUB ZAGREB, OIB 90662724029, Kninski trg 1, Zagreb, 2. protivniku osiguranja GALOPSKI KLUB INCITATUS, OIB 83881681169, Ulica Radoslava Cimermana 5, Zagreb, 3. protivniku osiguranja GENERAL SECURITY d.o.o., OIB 89775281871, [adresa], i 4. protivniku osiguranja GUARDIAN d.o.o., OIB 32462058947, [adresa] za preuzimanjem u posjed konja, određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

1. Nalaže se 1. protivniku osiguranja GALOPSKOM KLUBU ZAGREB, Zagreb, Kninski trg 1, OIB: 90662724029, preuzeti u posjed sljedeće konje: PASTUHA FOO FIGTER broj mikročipa 191035000096558, PASTUHA HAARP broj mikročipa 191035000096886, PASTUHA FIRESTARTER broj mikročipa 191035000093501, KOBILU ELVA broj mikročipa 191100000942750, KOBILU VERSTAPPEN broj mikročipa 191035000086946, KOBILU MIRAGE broj mikročipa 191035000096789, KOBILU DINARA broj mikročipa 191035000093522, KOBILU HELLCAT broj mikročipa 191035000092902, KOBILU TANGERINE broj mikročipa 191100000738844, KOBILU MARGARITA broj mikročipa 191100000939745, KOBILU SHEHERAZADA broj mikročipa 191100000595072, ždrijebe oždrijebljeno dana 05.04.2024. godine od kobile ŽV, KOBILU ŽV broj mikročipa 688050000733841, ždrijebe oždrijebljeno dana 18.03.2024. godine od kobile FABULOS, KOBILU FABULOUS broj mikročipa 985101045220174, ždrijebe oždrijebljeno dana 08.2024. godine od KOBILE TURANDOT, KOBILU TURANDOT broj mikročipa 191100000938625, KOBILU TASHIBA broj mikročipa 191100000267493, KOBILU PROMINA broj mikročipa 191035000093818, KOBILU POLAR broj mikročipa 191100000938877, s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi tužitelj UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, te konje KALANDOR broj mikročipa 040098100390727, RUBENS broj mikročipa 191035000089724, GREAT ORLANDO broj mikročipa 191100000940279 s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi tužitelj UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, najkasnije u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.

2. Nalaže se 2. protivniku osiguranja Galopski klub Incitatus, Zagreb, Ulica Radoslava Cimermana 5, OIB: 83881681169, preuzeti u posjed konja KEYSER SOZE broj mikročipa 191035000002175 s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi predlagatelj osiguranja UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, te konja CV broj mikročipa 250859600262024 s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi predlagatelj osiguranja UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, najkasnije u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.

3. Nalaže se 3. protivniku osiguranja GENERAL SECURITY d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 89775281871, preuzeti u posjed konja THUNDERSTRUCK, broj mikročipa 191100000775528, konja Ž broj mikročipa 191100000778403, s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi predlagatelj osiguranja te konja KOSTJUKOV broj mikročipa 688035000174304, konja BRABUS ROCKET broj mikročipa 191100000945295 i konja MELYSON broj mikročipa 191100000775705 s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi predlagatelj osiguranja UPRAVLJANJE SPORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, najkasnije u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.

4. Nalaže se 4. protivniku osiguranja GUARDIAN d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 32462058947, preuzeti u posjed konja STAR POUSS, broj mikročipa 250268500304134 s nekretnine na adresi [adresa] ili na drugom mjestu koje odredi predlagatelj osiguranja UPRAVLJANJE PORTSKIM OBJEKTIMA, Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 11, OIB: 59365213244, najkasnije u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.

II. Sud će svakom od protivnika osiguranja, koji u roku koji mu je određen pod točkama 1. - 4. ne ispuni svoju obvezu iz prethodno navedenih točaka izreke, na prijedlog predlagatelja osiguranja, rješenjem izreći 1. protivniku osiguranja GALOPSKOM KLUBU ZAGREB, Zagreb, Kninski trg 1, OIB: 90662724029, novčanu kaznu u iznosu od 6.000,00 EUR, 2. protivniku osiguranja Galopskom klubu Incitatus, Zagreb, Ulica Radoslava Cimermana 5, OIB: 83881681169, novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 EUR, 3. protivniku osiguranja GENERAL SECURITY d.o.o., [adresa], OIB: 89775281871, novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 EUR te 4. protivniku osiguranja GUARDIAN d.o.o., [adresa], OIB: 32462058947, novčanu kaznu u iznosu od 1.500,00 EUR, sve na temelju čl. 16. Ovršnog zakona. U tom rješenju sud će protivnicima osiguranja odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu od prvotno određenog iznosa, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu, i tako dalje sve do ispunjenja obveze.

III. Ako se novčana kazna izrekne protivnicima osiguranja, sud će izreći i novčanu kaznu u iznosu od 500,00 EUR odgovornim osobama protivnika osiguranja ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravnih osoba protivnika osiguranja.

IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se pred ovim sudom vodi pod poslovnim brojem P-1278/2025 ili do drugačije odluke suda.

V. Žalba protiv ovog rješenja o osiguranju privremenom mjerom ne odgađa izvršenje ovog rješenja.

VI. Nalaže se protivnicima osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 366,46 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ovog rješenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi od dana 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve sukladno odredbi članka 29. stavak 2. ZOO-a, u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je 18. prosinca 2025. podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom u kojem navodi da podnosi prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, na temelju čl. 341. i dr. Ovršnog zakona. Pozvao se posebno na čl. 346. st. 1. OZ-a. Objasnio je da ima pravo na nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži, a obzirom na to da je sud 12. prosinca 2025. u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja, ovdje predlagatelja osiguranja. Navodi da je sud u t. 20. obrazloženja presude naveo da upravo predlagatelj osiguranja ima tražbinu prema protivnicima osiguranja, a obzirom da relevantne činjenice tijekom postupka (posjed predlagatelja osiguranja i vlasništvo protivnika osiguranja) nisu učinjene spornima, te u t. 15. obrazloženja naveo: „Prema odredbi iz čl. 30. ZV-a vlasništvo obvezuje i vlasnik je dužan pridonositi općem dobru, pa je općenito prilikom izvršavanja svoga prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito: - vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta…“ Slijedom navedenog, evidentno je i neosporno da postoji nenovčana tražbina predlagatelja osiguranja za preuzimanjem konja kako su isti opisani u tužbenom zahtjevu i spomenutoj presudi suda te da je sud u prvom stupnju već utvrdio postojanje navedene nenovčane tražbine pa da je time predlagatelj osiguranja postojanje navedene tražbine dokazao i preko razine vjerojatnosti, koja se zahtijeva čl. 346. st. 1. OZ-a. Predlagatelj osiguranja je istakao da u ovom postupku neće dokazivati vjerojatnost opasnosti i potrebnosti mjere, odnosno, pretpostavke iz čl. 346. st. 1. al. 1. i/ili 2. OZ-a, već se umjesto toga poziva na odredbe OZ-a o jamčevini kao uvjetu za određivanje privremene mjere. Naime, sukladno odredbi čl. 349. OZ-a, sud može na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, da osiguranje za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere. Iako neosporno postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, u kojem smislu se napominje da su sami tuženici, na ročištu 28. studenoga 2025. istaknuli „da su svi konji iz ovog spora dani na korištenje i drugim klubovima“. Navedeno sugerira da postoji mogućnost daljnje promjene postojećeg stanja stvari, pa je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stoga, predlagatelj osiguranja, a obzirom da se radi o živim životinjama koje su već preko dvije godine bez svojih vlasnika, predlaže sudu da sukladno odredbi iz čl. 349. OZ-a odredbi rok za davanje osiguranja za štetu koja bi protivnicima osiguranja eventualno mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere. Pritom predlagatelj osiguranja, s obzirom da se u predmetnom parničnom postupku radi o nalaganju vlasnicima pokretnina da svoje vlastite stvari uzmu u posjed, smatra da protivnicima osiguranja određivanjem i provedbom privremene mjere uopće ne može nastati šteta za koju bi predlagatelj osiguranja bio odgovoran, no unatoč tome, izražava namjeru da će po odluci suda uplatiti jamčevinu u iznosu od 3.000,00 EUR, a podredno bilo koji drugi razuman iznos, kojeg sud smatra potrebnim, a koji služi kao jamčevina za vremensko razdoblje trajanja predložene privremene mjere, a ako se navedeni iznos iz bilo kojeg razloga pokaže nedovoljnim, prema istoj ili daljnjoj odluci suda i nadoplatiti razliku. Navodi da se može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja, a osobito nalog protivnicima osiguranja da obave određene radnje potrebne da bi se sačuvale pokretnine ili nekretnina ili da bi se održalo postojeće stanje stvari. Takva mjera može prema svojem sadržaju u potpunosti korespondirati sadržaju zaštite koju je predlagatelj osiguranja prethodno zatražio u okviru parničnog postupka (vidjeti ŽS Varaždin Gž 2360/2017-2, ŽS Slavonski brod Gž 42/2022-2, VSRH Rev 1480/2011-2, ŽS Zagreb Gž-584/2021-2, ŽS Varaždin Gž Ovr-341/2024-2, ŽS Rijeka Gž-1310/2025- 2). U odnosu na sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, predlagatelj osiguranja ističe, a obzirom da se radi o nenovčanoj obvezi na činjenje, odnosno radnju, da je odredbom čl. 263. OZ-a određeno da ako radnju može obaviti samo protivnik osiguranja, sud će rješenjem o ovrsi odrediti ovršeniku primjereni rok za ispunjenje obveze (što predlagatelj osiguranja smatra da je 5 (pet) dana). Odredbom st. 2. istog čl. određeno je da će rješenjem o ovrsi sud, istodobno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama čl. 16. istog zakona ako u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu. Ako ovršenik u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu, sud će, na prijedlog ovrhovoditelja, rješenjem ovršeniku izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio. U tom rješenju sud će ovršeniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego što je bila ona kojom mu je prije zaprijetio, ako ni u tom roku ne ispuni obvezu. Sukladno odredbi čl. 16. st. 1. OZ-a kad je istim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 130,00 do 3980,00 EUR, a pravnim osobama u iznosu od 1320,00 do 13.270,00 EUR. Ujedno, odredbom st. 2. istog čl. određeno je da ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe. Slijedom navedenog, predlagatelj osiguranja u konkretnom slučaju smatra primjerenim početni iznos od 500,00 eura za odgovorne osobe u pravnim osobama i početni iznos od 6.000,00 EUR za pravnu osobu 1. protivnika osiguranja, a uzimajući u obzir da je gore spomenutom presudom 1. tuženiku kao 1. protivniku osiguranja naloženo preuzimanje u posjed više od 20 (dvadeset) konja. Zatim, predlagatelj osiguranja smatra da je iznos od 2.000,00 EUR primjeren za pravnu osobu 2. protivnika osiguranja, a uzimajući u obzir da je njemu naloženo preuzimanje u posjed dva konja. Također, predlagatelj osiguranja smatra primjerenim iznos novčane kazne od 3.000,00 EUR za pravnu osobu 3. protivnika osiguranja kojem je presudom naloženo preuzimanje 4 (četiri) konja, te iznos od 1.500,00 EUR za pravnu osobu 4. protivnika osiguranja kojem je naloženo preuzimanje u posjed 1 (jednog) konja. Predlagatelj osiguranja smatra da navedeni iznosi odgovaraju zaštitnoj funkciji novčane kazne, te služi motivaciji protivnika osiguranja da ispune svoje obveze, a sve to u cilju osiguranja specijalne i generalne prevencije. Ako bi sud smatrao primjerenim druge iznose, predlaže se istom navedeno i odrediti, uzimajući u obzir značaj radnje koju su protivnici osiguranja dužni obaviti te o okolnostima slučaja, imajući u vidu da se, kao što je već istaknuto, radi o živim životinjama koje su već dvije godine bez svojeg vlasnika, što nije u skladu s njihovom dobrobiti, sve sukladno odredbi čl. 262. st. 4. OZ- a. Ujedno predlagatelj osiguranja napominje, a što je vezano i uz izbor same privremene mjere, da isti sukladno čl. 353. OZ-a ima mogućnost obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje, odnosno zamijeniti izdanu privremenu mjeru drugom prikladnom, ako su se okolnosti tijekom postupka promijenile tako da mjera više nije potrebna, ili da se svrha osiguranja može ostvariti drugom mjerom te navedeno predstavlja zakonske mogućnosti koje predlagatelj osiguranja predlaganjem predmetnog rješenja ni na koji način nije isključio. Stoga predlaže da sud radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja za preuzimanje u posjed konja odredi privremenu mjeru kojom nalaže 1. – 4. protivnicima osiguranja da preuzmu u posjed konje u njihovom vlasništvu u roku od 5 dana.

2. Predlagatelj osiguranja je prijedlog radi osiguranja podnio na ovosudni parnični spis posl. br. P-1278/2025. S obzirom na to da se radi o privremenoj mjeri, odnosno o hitnom postupku, sud je donio rješenje, posl. br. P-1278/2025-22 od 22. prosinca 2025. (listovi 1. i 2. spisa) kojim je odredio razdvajanje postupka po privremenoj mjeri od paričnog postupka.

3. Sud je poslao prijedlog radi osiguranja na očitovanje protivnicima osiguranja. Rješenje ovog suda od 31. prosinca 2025., uz prijedlog za osiguranje te priloge, protivnici osiguranja su zaprimili 14. siječnja 2026.

4. Protivnici osiguranja su se očitovali u podnesku od 16. siječnja 2026. naveli su da predložena privremena mjera u svojoj biti ne predstavlja osiguranje tražbine, već zahtjev za neposredno izvršenje nepravomoćne presude donesene u ovom postupku. Predlagatelj osiguranja traži da sud naloži protivnicima osiguranja da preuzmu konje u posjed, iako presuda na koju se poziva još nije stekla svojstvo pravomoćnosti. Time se privremenom mjerom zapravo traži ispunjenje presude prije njezine pravomoćnosti, što je protivno smislu i svrsi instituta pravomoćnosti sudske odluke te temeljnom načelu da se nepravomoćne presude ne provode prisilno. Institut privremene mjere ne služi tome da se zaobiđe drugostupanjski postupak i pravni lijekovi, već isključivo da se spriječi stvarna i neposredna opasnost za buduće ostvarenje tražbine, a takva opasnost u ovom slučaju ne postoji niti je učinjena vjerojatnom. Predlagatelj osiguranja je ustanova čija je registrirana i stvarna djelatnost smještaj i skrb o konjima te je upravo on imao predmetne konje u vlastitom smještaju. Bez suglasnosti protivnika osiguranja i bez ikakve pravne osnove predlagatelj osiguranja je samoinicijativno uklonio konje iz tog smještaja. U takvim okolnostima ne može se govoriti o postojanju bilo kakve opasnosti ili prijeteće štete za predlagatelja osiguranja, jer je upravo predlagatelj osiguranja subjekt koji se profesionalno bavi brigom o konjima i koji raspolaže svim uvjetima za njihov siguran i primjeren smještaj. Ako bi itko mogao osigurati adekvatnu skrb, to je upravo predlagatelj osiguranja, pa je tvrdnja o potrebi hitne sudske intervencije neutemeljena. Predmetni konji su prethodno bili uredno i zakonito smješteni na Zagrebačkom hipodromu, što je prirodno i primjereno mjesto za držanje sportskih konja. Smještaj je bio uredno plaćan od strane protivnika osiguranja sve dok predlagatelj osiguranja nije jednostrano odlučio promijeniti uvjete smještaja i nametnuti nove obveze koje nisu bile ugovorene niti pravno utemeljene. Nakon toga je predlagatelj osiguranja samovoljno uklonio konje iz postojećeg smještaja. Stoga je sadašnje stanje isključivo posljedica postupanja predlagatelja osiguranja, a ne protivnika osiguranja, pa predlagatelj osiguranja ne može vlastito protupravno i samovoljno ponašanje koristiti kao temelj za traženje sudske zaštite putem privremene mjere. Predlagatelj osiguranja u samom prijedlogu izrijekom navodi da neće dokazivati postojanje opasnosti iz članka 346. Ovršnog zakona, već se pokušava osloniti na institut jamčevine iz članka 349. Ovršnog zakona. Međutim, davanje jamčevine ne može poslužiti kao zamjena za zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere niti kao sredstvo za provođenje nepravomoćne presude. Privremena mjera ne smije iscrpiti samu tražbinu, a upravo bi se to dogodilo njezinim određivanjem, jer bi protivnici osiguranja bili prisiljeni učiniti upravo ono što je sadržaj nepravomoćne presude. Na taj način predlagatelj osiguranja pokušava zaobići pravila o pravomoćnosti sudskih odluka i putem instituta osiguranja ostvariti konačnu zaštitu na koju još nema pravo. Takvo postupanje predstavlja zlouporabu instituta privremene mjere i grubo narušava načelo pravne sigurnosti i ravnoteže procesnih prava stranaka. Slijedom svega navedenog, protivnici osiguranja predlažu sudu da prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere u cijelosti odbije kao neosnovan.

5. Prijedlog radi osiguranja je osnovan.

6. Prije odlučivanja sud je pročitao cjelokupni spis te priložen parnični spis, posl. br. P-1278/2025.

7. Prema odredbi iz čl. 341. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016 - odluka USRH, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024 – dalje u tekstu: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

8. Predlagatelj osiguranja podnio je prijedlog radi osiguranja 18. prosinca 2025. Prijedlog je podnesen radi osiguranja nenovčane tražbine - preuzimanja u posjed 25 konja određivanjem privremene mjere na način da se nalaže protivnicima osiguranja da svaki svoje konje preuzmu u privremeni posjed do okončanja pravomoćnog postupka, koji se vodi pred ovim sudom pod posl. br. P-1278/2025 ili drugačije odluke suda.

9. Valja navesti da je u parničnom predmetu ovog suda, posl. br. P-1278/2025 donesena prvostupanjska presuda 12. prosinca 2025. Prvostupanjsku presudu predlagatelj osiguranje je primio 12. prosinca 2025. Prvostupanjsku presudu protivnik osiguranja je primio 12. prosinca 2025. Protivnik osiguranje protiv prvostupanjske presude izjavio žalbu 29. prosinca 2025. Žalba je poslana na očitovanje predlagatelju osiguranja. Predlagatelj osiguranja se očitovao na žalbu u odgovoru na žalbu od 12. siječnja 2026.

10. Ukratko, privremena mjera jest podnesena nakon donošenja prvostupanjske presude, a koja još u trenutku pisanja ovog rješenja nije postala pravomoćna i ovršna, odnosno podnesena je nakon završetka prvostupanjskog postupka, a prije pravomoćnosti i ovršnosti prvostupanjske presude. Time je privremena mjere pravovremena i dopustiva po čl. 341. st. 1. OZ-a. Navedeno stoga jer predlagatelj osiguranja na temelju takve neovršne prvostupanjske odluke ne može zatražiti ovrhu.

11. Prema odredbi i čl. 341. st. 2. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

12. Prijedlog za osiguranje od 18. prosinca 2025. sadrži sve podatke iz odredbe čl. 341. st. 2. OZ-a zbog čega je sud ovlašten i dužan po navedenom postupati, odnosno odlučivati.

13. Prvenstveno valja ponoviti da je u parničnom postupku donesena prvostupanjska presuda 12. prosinca 2025. Prvostupanjskom presudom sud je naložio protivnicima osiguranja, u parničnom predmetu tuženicima, da u posjed preuzmu konje, točno specificirane po svakom od protivnika osiguranja u paricijskom roku. Sud je donio takvu prvostupanjsku presudu na temelju obrazloženja da između stranaka nije sporno da su konji u vlasništvu protivnika osiguranja (posebice uvid u list 472. ovosudnog parničnog spisa, posl. br. P-1278/2025) i da se nalaze u posjedu protivnika osiguranja (navedeno tijekom postupka nije ni osporavano). S obzirom na to da vlasništvo daje prava te, uz navedeno, daje i obveze, protivnici osiguranja su dužni preuzeti svoje konje.

14. Prema odredbi iz čl. 343. st. 2. OZ-a privremena mjera nije dopuštena ako postoje uvjeti za određivanje prethodne mjere kojom se može postići ista svrha osiguranja.

15. U konkretnoj situaciji - radi osiguranja nenovčane tražbine preuzimanja u posjed konja koji su u vlasništvu protivnika osiguranje ne može se odrediti prethodna mjera po odredbama iz čl. 331. - 339.a OZ-a.

16. Zbog navedenog, valja zaključiti da je privremena mjera dopuštena i po odredbi iz čl. 342. st. 2. OZ-a.

17. Kao što je već obrazloženo, radi se o prijedlogu za osiguranje nenovčane tražbine. Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine uređene su odredbama iz čl. 347. i 348. OZ-a.

18. Međutim, prema odredbi iz čl. 349. st. 1. OZ-a sud može na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti privremenu mjeru i kad nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost ako prethodno, u roku koji mu je sud odredio, da osiguranje za štetu koja bi protivniku osiguranja mogla nastati određivanjem i provedbom privremene mjere. Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u određenom roku, sud će odbiti prijedlog za osiguranje. Sud može na prijedlog protivnika osiguranja, prema okolnostima slučaja, postupiti po odredbi stavka 1. ovoga članka i kad je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnosti (st. 2.). Ako predlagatelj osiguranja ne da osiguranje u određenom roku, sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje. Okolnost da je protivnik osiguranja zatražio davanje osiguranja ne odgađa provedbu postupka osiguranja dok sud ne odluči o njegovu prijedlogu. Osiguranje se određuje do isteka roka do kojega protivnik osiguranja može u postupku osiguranja zatražiti naknadu štete (st. 3.).

19. Dakle, odredbe čl. 349. OZ-a uređuju određivanje privremene mjere uz uvjet za određivanje privremene mjere i to uplate jamčevine i kada predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost u situacijama kada predlagatelj osiguranja predloži određivanje takve privremene mjere, a sud takav prijedlog odluči prihvatiti te pozove predlagatelja osiguranja da u roku uplati određeni iznos jamčevine na ime naknade štete koju protivnik osiguranja može pretrpiti provođenjem privremene mjere.

20. U konkretnom predmetu predlagatelj osiguranje je stavio prijedlog da ga sud pozove na uplatu jamčevine po čl. 349. st. 1. OZ-a. Stoga je sud rješenjem posl. br. Ovr-169/2025 od 24. prosinca 2025. pozvao predlagatelja osiguranja na uplatu jamčevine u iznosu od 10.000,00 EUR. Predlagatelj osiguranja je pozvani iznos jamčevine i uplatio te dokaz o uplati dostavio uz podnesak od 29. prosinca 2025.

21. Sud je odlučio tako postupiti zbog individualnog pristupa predmetu te situacije da je prije podnošenja prijedloga radi osiguranja vođen parnični predmet radi preuzimanja u posjed konja u vlasništvu protivnika osiguranja i da su u parničnom predmetu, na upit sutkinje, protivnici osiguranja izričito izjavili da su konji u vlasništvu tuženika, u ovom predmetu protivnika osiguranja, dok istovremeno između stranaka nije ni bilo sporno da su konji u posjedu tužitelja, u ovom predmetu predlagatelja osiguranja. Zbog takve situacije, a kako se radi o 25 živih životinja, te radi privremenog uređenja odnosa između stranaka, sud je po prijedlogu predlagatelja osiguranja, pozvao predlagatelja osiguranja na uplatu jamčevine na ime moguće odštete koja može nastavi za protivnika osiguranja određivanjem i provedbom privremene mjere. S obzirom na to da je predlagatelj osiguranja u roku i uplatio iznos jamčevine, a za koji je sud zaključio da je primjeren, sve kako bi se pokrila buduća eventualna šteta koja može nastati protivnicima osiguranja određivanjem i provedbom privremene mjere i to šteta na ime troškova prijevoza konja, troškova rada osoba koje će prevoziti konje, troškova rada osoba koje će se brinuti o konjima prilikom prijevoza i premještaja, troškova veterinara te smještaja. To je sud zaključio da su ispunjene pretpostavke iz specijalne odredbe čl. 349. OZ-a te odredio privremenu mjeru.

22. Valja navesti da sud nije u cijelosti uredio odnos između stranaka jer se radi o privremenoj mjeri, koja je, kao što njen naziv i govori, samo privremenog, a ne trajnog karaktera. Pritom je privremena mjera određena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka, koji se pred ovim sudom vodi pod posl. br. P-1278/2025 ili drugačije odluke suda. Valja navesti da je sud prilikom odmjeravanja i određivanja iznosa jamčevine te prilikom donošenja ove privremene mjere uzeo u obzir da su tuženici, u ovom predmetu protivnici osiguranja izričito naveli da se radi o konjima koji su u njihovom vlasništvu. Također, sud je posebice uzeo u obzir da se radi o živim životinjama o kojima netko treba brinuti i skrbiti, sve radi i njihove dobrobiti.

23. S obzirom na to da se radi o specijalnoj odredbi iz čl. 349. OZ-a, to sud nije utvrđivao vjerojatnost obiju zakonskih pretpostavku za podređivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ-a. No, nezavisno od navedenog, da vjerojatnost tražbine, predlagatelj osiguranja je dokazao i to ne na razini vjerojatnosti - već izvjesnosti - jer je takva prvostupanjska presuda već i donesena. Drugu zakonsku pretpostavku predlagatelj osiguranja je navodio obrazlažući da se radi o živim životinjama, koje su već dvije godine bez svog vlasnika, da su konji i ovako u vlasništvu protivnika osiguranja te da su protivnici osiguranja u parničnom predmetu na ročištu 28. studenoga 2025. naveli da su konji dani na korištenje i drugim klubovima. Stoga je predlagatelj osiguranja zaključio da postoji mogućnost da će protivnici osiguranja dalje promijeniti postojeće stanje stvari, pa je određivanje privremene mjere potrebno da se spriječi nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Točno je da su protivnici osiguranja, kao tuženici na ročištu 28. studenoga 2025. izričito izjavili da su svi konji dani na korištenje i drugim klubovima (posebice uvid u list 473. ovosudnog parničnog spisa, posl. br. P-1278/2025). Međutim, takvom izjavom protivnici osiguranja samo su potvrdili svoje prethodne navode – da se radi o konjima u njihovom vlasništvu (list 472. parničnog spisa) te da su, kao vlasnici, konjima raspolagali na način da su ih samo dali na daljnje korištenje. Sud navedenu izjavu nije tumačio na način da su protivnici osiguranja izjavili da su otuđili konje već da su konji samo dani na korištenje trećim osobama. Takvo što ne može umanjiti i ne umanjuje obvezu vlasnika na preuzimanje konja koji su u njegovom vlasništvu, već se navedeno tiče obveznih odnosa između protivnika osiguranja, kao vlasnika konja, s jedne strane te trećih osoba, s druge strane.

24. Nadalje, prilikom odmjeravanja jamčevine nije stavljao veći iznos na ime naknade štete koja eventualno buduće može nastati protivnicima osiguranja određivanjem i provedbe privremene mjere jer predlagatelj osiguranja traži samo da protivnici osiguranja privremeno, do pravomoćnog okončanja spora ili drugačije odluke suda preuzmu u posjed konje, a koji konji su iovako u vlasništvu protivnika osiguranja.

25. Valja posebice cijeniti da nijedna od stranaka u parničnom postupku nije navodila i dokazivala da između stranaka postoji neki drugi obvezni odnos na temelju kojeg je predlagatelj osiguranja dužan u svom posjedu držati konje protivnika osiguranja te o tim konjima brinuti. Stoga preuzimanje konja u posjed protivniku osiguranja neće nastati šteta već će protivnik osiguranja početi preuzimati i ispunjavati svoje vlasničke obveze i prava. Također, vezano uz prethodno navedeno, sud je zaključio i da određivanje ove privremene mjere, a kako se radi o konjima koji su u vlasništvu protivnika osiguranja, je najmanje tegobno za protivnika osiguranja.

26. Također, valja navesti da neosnovano upiru protivnici osiguranja da ova privremena mjera predstavlja neposredno izvršenje nepravomoćne presude iz paričnog predmeta, odnosno da se donošenjem ove privremene mjere traži ispunjenje presude prija nastupanja pravomoćnosti navedene presude. Neosnovano upiru protivnici osiguranja da se donošenjem ove privremene mjere zaobilazi drugostupanjski parnični postupak. Navedeno stoga jer privremena mjera predstavlja zakonit i dopušten postupak osiguranja, sve po specijalnoj odredbi iz čl. 349. st. 1. OZ- a, suprotno upiranjima protivnika osiguranja. Također, donesena privremena mjera predstavlja mjeru osiguranja samo privremenog karaktera i to do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili drugačije odluke suda, čime privremena mjera ne rješava u potpunosti i u trajnosti zahtjev iz parničnog postupka.

27. U odgovoru na prijedlog za osiguranje protivnici osiguranja navode da je predlagatelj ustanova koja se bavi djelatnošću smještaja i skrbi o konjima. Iako je navedeno točno takvo što ne znači i ne može značiti da se predlagatelj osiguranja, bez pravne osnove i naknade mora brinuti i pružati smještaj konjima protivnika osiguranja.

28. Slijedom iznesenog, na temelju odredbi iz čl. 349. st. 1. u vezi s čl. 347. te čl. 263. OZ-a riješeno je kao u t. I. izreke.

29. Na temelju odredbi iz čl. 263. st. 2., 3., 4. i 6. te čl. 16. st. 1. i 2. OZ-a riješeno je kao u t. II. i III. izreke.

30. Na temelju odredbe iz čl. 351. u vezi s čl. 355. te čl. 337. st. 2. OZ-a riješeno je kao u t. IV. izreke.

31. O troškovima sud je odlučio na temelju odredbe iz čl. 14. st. 4. OZ-a te odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023. - dalje u tekstu: Tarife). Stoga je sud priznao predlagatelju osiguranja troškove prema troškovniku na listu 10. spisa. Tako je sud predlagatelju osiguranja priznao trošak sastava prijedloga radi osiguranja u iznosu od 200,00 EUR na temelju Tbr. 11.1. Tarife, sve uvećano za PDV. Predlagatelju osiguranja valjalo je priznati i trošak sudske pristojbe na prijedlog za osiguranja u iznosu od 58,23 EUR te sudske pristojbe na rješenje o osiguranju u jednakom iznosu. Slijedom iznesenog, valjalo je predlagatelju osiguranja dosuditi troškove postupka osiguranja u iznosu od 366,46 EUR, a na troškove postupka osiguranja dosuditi zatezne kamate po čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025. - dalje u tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. OZ-a, a po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO) koja se primjenjuje u ostalim odnosima. Stoga je valjalo riješiti kao u t. VI. izreke.

U Zagrebu 19. siječnja 2026.

Sutikinja:

Dina Jellin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja, po pun.

- provitnicima osiguranja, po pun.