REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-1309/2024-19
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužiteljice VČ iz Komorice, Komorica 1A, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Marina Gregurić - Blekić, odvjetnica u Požegi, Cehovska 2, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, OIB: 53969486500, radi prava na osobnu invalidninu, 19. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Poništava se rješenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-551-08/24-01/253, UR.BROJ: 524-11-02/2-24-4 od 18. listopada 2024.
II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Požeško-slavonske županije, Područnog ureda Požega KLASA: UP/I-551- 08/23-01/964, URBROJ: 139-077-05-15-24-7 od 11. siječnja 2024.
III. Tužiteljici VČ iz Komorice, Komorica 1A, OIB: [osobni identifikacijski broj], priznaje se pravo na osobnu invalidninu od 15. rujna 2023.
IV. Nalaže se Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Županijskoj službi Požeško-slavonske županije, Područnom uredu Požega, da u roku od 30 dana donese rješenje o pravu tužiteljice na osobnu invalidninu, a kojim će odrediti visinu iste.
V. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak upravnog spora u iznosu od 4.350,00 eura (slovima: četiri tisuće tristo pedeset eura) u roku od 30 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom troška odbija.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-551-08/24-01/253, UR.BROJ: 524-11-02/2-24-4 od 18. listopada 2024. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijske službe Požeško-slavonske županije, Područnog ureda Požega KLASA: UP/I-551-08/23- 01/964, URBROJ: 139-077-05-15-24-7 od 11. siječnja 2024.
1.1. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelj ice za priznavanje prava na osobnu invalidninu.
2. Tužiteljica u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela navodeći u bitnome da je medicinskim vještačenjem u oba stupnja utvrđeno kako kod tužiteljice postoji 3. stupanj težine invaliditeta, ali da je za isto dano manjkavo obrazloženje te tvrdi kako činjenično stanje nije pravilno niti u potpunosti utvrđeno. Navodi da njena medicinska dokumentacija nije detaljno niti u potpunosti razmatrana i cijenjena, a da tužiteljica unazad 16 godina ima ozbiljnih zdravstvenih problema koji se godinama rapidno pogoršavaju te posljedično joj otežavaju funkcioniranje u svakodnevnom životu te ograničavaju samostalnost u obavljanju osnovnih životnih potreba i kretanja. Navodi brojna oboljenja radi kojih je ovisna u brizi supruga te da joj se zdravstveno stanje stalno pogoršava. Ističe i da unatoč 4 izvršene operacije te kontinuirano višegodišnje liječenje trpi brojne zdravstvene posljedice u vidu konstantnih bolova i vrtoglavice, te joj je pokretljivost minimalna budući da je kralježnica stabilizirana sa vijcima, a što onemogućava prirodno kretanje i savitljivost tijela. Navodi i da sve to u znatnoj mjeri utječe na njeno psihičko stanje te je prisutna depresija, anksioznost, ogorčenost i drugo, a što sve dovodi do promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju uz potpunu ovisnost o brizi supruga. Smatra da kod nje postoji teški invaliditet 4. stupnja, a ne teži, 3. stupnja. Poziva se na činjenicu da je stručno tijelo 2022. smatralo da kod tužiteljice postoji invaliditet 2. stupnja, a 2023. 3. stupnja što smatra da dokazuje rapidno pogoršanje njenog zdravstvenog stanja koja se ne može sanirati niti zaustaviti. Tvrdi da prilikom provođenja vještačenja nije osobno medicinski pregledana od strane vještaka te smatra da je tijekom postupka počinjeno niz propusta i da je propušteno utvrditi stvarnu težinu njenog zdravstvenog stanja kao i težinu posljedica , a u prilog trajnim promjenama navodi da ju čeka još jedna operacija vratne kralježnice radi progresivnih promjena i pogoršanja budući da joj je radijus kretanja i pokretljivost tijela minimalna uz prisutnost konstantnih jakih bolova. Predlaže Sudu saslušati ju, kao i svjedoka KČ te provesti medicinsko vještačenje pa po provedenom postupku poništiti osporavana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela uz naknadu troška spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje u cijelosti kod obrazloženja iz pobijanog rješenja, te predlaže Sudu odbiti tužbu kao neosnovanu.
4. Tužiteljica je uz podnesak od 20. ožujka 2025. dostavila novu medicinsku dokumentaciju kao dokaz u prilog nužnosti provođenja novog operativnog zahvata, na na što se tuženik očitovao 7. travnja 2025. navodeći kako se radi o novim medicinskim nalazima koji nisu bili predmetom postupka te da ista može biti osnova za podnošenje zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak.
5. Sud je u ovom sporu održao raspravu 19. travnja 2025. te je strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika prema članku 91. stavku 3. ZUS-a, te je na istoj Sud usvojio dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost njenog zdravstvenog stanja, odnosno stupnja invaliditeta po vještaku, specijalisti neurokirurgu, te je u skladu s zadatkom određenom sudskom vještaku rješenjem od 26. lipnja 2025., dana 23. kolovoza 2025. Sudu dostavljen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prim. Marcela Marcikića, dr.med., specijaliste neurokirurga.
6. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka (str. 114 do 118 spisa), danog nakon nakon osobnog pregleda tužiteljice 19. kolovoza 2025., detaljno su opisani svi medicinski nalazi te klinička slika, te proizlazi da je kod tužiteljice u 57. godini života utvrđeno teško oštećenje kralješnice uslijed obavljanja fizičkog rada . Ukupno uzevši sada su joj oštećene dvije od tri najvažnije lokomotorne funkcije - hodanje i saginjanje te početno rad rukama. Na osnovu medicinske dokumentacije i nakon pregleda tužiteljice može se zaključiti da je liječena po slijedećim dijagnozama: 1.Sy LS Chr - kronični sindrom bolnih leda; 2.Sy cervicale Chr - kronični sindrom bolne vratne kralješnice; 3.Spondyloarthrosis col.vertebralis cervicalis, thoracalis et lumbalis — degenerativne promjene vratne, prsne i slabinske kralješnice; 4.Hernia disci L3/L4 et L4/L5 - izbočenje medukralješnjačne ploče L3-L4 i L4-L5; 5.Spondylolisthesis L3/L4 — antepozicija trupa L3 u odnosu na L4 za 5 mm; 6.Osteochondrosis discorum LI - Sl - degenerativno promijenjeni diskusi LI - Sl; 7.Hernia disci C4/C5, C5/C6, C6/C7 - izbočenje međukralješnjačne ploče C4 - C7;8. Osteochondrosis C6/C7 degenerativno promijenjen diskus C6/C7; 9.Dysfunctio segmentorum C4 -C7 - nefunkcionalni segmenti vratne kralješnice C4 -C7; 10.St. post microdiscectomiam L4/L5 (2010 i 2012) - stanje nakon operacije uklanjanja hernije diskusa L4/L5 u 2 navrata; 11.Status post spondylodesis vert. L3 - L5 - Stanje nakon operacijske fiksacije segmenata L3 L5 slabinske kralješnice i ugradnje umjetnog diska; 12.Paresis n. peronei sin - djelomična oduzetost peronealnog živca lijevog stopala. Uspoređujući nalaze vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom iz Osijeka i Zagreba koji su pregledavali dokumentaciju tužiteljice pri izlascima na povjerenstvo 2024. i zaključili o III stupnju invaliditeta, privremeno jer se obzirom na narav bolesnih stanja očekuje promjena u funkcioniranju, te uzimajući u obzir klinički status nakon pregleda tužiteljice koji je vještak učinio 19. kolovoza 2025 proizlazi sljedeće: Iz nalaza vještaka proizlazi da je tužiteljica u fazi oporavka nakon 4 operacije iako se o tome ne radi jer se neprekidno prati daljnje postupno pogoršanje lokomotorne funkcije (sada na razini vratne kralješnice). Ovdje se radi isključivo o prevenciji teške invalidnosti na razini nepokretnosti. Da tužiteljica nije operirana, bila bi već sada oduzeta i ne bi mogla samostalno hodati niti brinuti o osnovnim životnim potrebama. Stoga se kod tužiteljice ne radi o privremenom oštećenju nego o progresivnom oštećenju privremeno usporenom operacijskim zahvatima. U svojim tumačenjima kliničkog nalaza tužiteljice navode da je teško oštećenje kralješnice privremenog karaktera iako se kod nje razvila oduzetost stopala kao neurološki poremećaj uz sve slabiju pokretljivost cijele kralješnice. Mjerenjem pokretljivosti cijele kralješnice vještak je utvrdio teško umanjenje pokretljivosti koja je bitna za slobodno svakodnevno funkcioniranje te dodatno umanjuje njezinu radnu sposobnost i pokretljivost.
6.1. Zaključno vještak daje mišljenje da tužiteljica funkcionalno i objektivno izgleda kao 75%-tni invalid. Iz priložene medicinske dokumentacije i nakon pregleda tužiteljice proizlazi sljedeće: tužiteljica je teško oštećenog zdravlja iz područja lokomotornog sustava što je dokazano neurološkim pregledom, dijagnostikom i mjerenjem pokretljivosti kralješnice. Prema Listi oštećenja organizma vještak je utvrdio oštećenja u vidu potpunog gubitka funkcije dva ili više segmenata slabinske regije (30%) pod čime se podrazumijeva operacija i ukočenje segmenata L3 - L4 - L5, oštećenje slabinskog pleksusa u vidu oduzetosti živca peroneusa (30%), te gubitka dva ili više segmenata vratne kralješnice (30%) u smislu degenerativnih promjena. Tužiteljica se ne može dovoljno sagnuti da se posluži, hoda sa štakama, sve praćeno bolovima pri pokretima kralješnice i statičkim opterećenjima. Prema nalazima i kliničkom pregledu, ona ne može obavljati radnje gdje je potrebno sagnuti se ispod visine 50 cm od tla, penjati se uz ljestve ili stepenice, prelaziti veće razdaljine, potrčati, čučnuti, obavljati radnje gdje se dugo stoji ili je potrebno hodanje po neravnom terenu, te rad rukama sa rotacijama u struku, nošenje tereta težih od 3-4 kg. Kod tužiteljice je oštećena cijela kralješnica zbog čega koristi ortopedska pomagala (štake), zatim živac koji podiže stopalo zbog čega je njena opća i radna sposobnost smanjena za više od polovice prema osobi iste dobi i naobrazbe. Na temelju iznesenog, vještak je mišljenja da je kod tužiteljice došlo do trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, progresivnog su tijeka, te da se radi o potpunom gubitku opće i radne sposobnosti čemu je uzrok bolest. Nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i nakon obaveznog pregleda tužiteljice za koji prema Zakonu o socijalnoj skrbi (članak 25.) ne postoji obaveza pregleda te ga vještaci nisu učinili, utvrdio je da je tužiteljica teško pokretna uz ortopedsko pomagalo i da joj je teško umanjena pokretljivost cijele kralješnice, posebice dva aktivna segmenta - vratni i slabinski, da je zaostao neurološki deficit lijevog stopala koji joj onemogućuje uredan hod i opću sposobnost, te da je izložena riziku od pada i ozljeđivanja, a napose pogoršanju bolesti kralješnice. Slijedi joj još operacija vratne kralješnice zbog bolova i nefunkcionalnosti segmenata C4 C7. Prema Listi oštećenja organizma (Lista I) proizlaze oštećenja glave X — KRALJEŠNICA: 1.Potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenata cervikalne regije i 2.Potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenata lumbalne regije . Prema Listi oštećenja organizma (Lista I) proizlaze oštećenja glave IV SPINALNI ŽIVCI, NEUROMUSKULARNI SUSTAV: l. Oštećenje lumbosakralnog pleksusa: d) uzetost tibialisa ili peroneusa 30%. Uzevši u obzir gore navedenu Listu oštećenja organizma, invalidnost tužiteljice se može procijeniti na više od 50%. Nesposobna je samostalno se kretati bez ortopedskog pomagala, izvoditi bilo koje aktivnosti svakodnevnog života, potpuno ovisna o drugoj osobi u održavanju osobne higijene, svlačenju i oblačenju, nabavi osnovnih životnih namirnica. Stoga je vještak mišljenja da je tužiteljica teški invalid i da pripada u IV. skupinu prema Listi vrste i težine invaliditeta — oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
7. Tužiteljica se 22. rujna 2025. očitovala na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da na isti nema nikakvih većih prigovora ni primjedaba. Navodi da iz nalaza proizlazi da je tužiteljica teški invalid i da pripada u IV. skupinu prema Listi vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a što proizlazi iz detaljnog i stručnog pojašnjenja s obzirom na medicinsku dokumentaciju i neposredni pregled tužiteljice .
8. Tuženik se 29. rujna 2025. očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka navodeći da nije suglasan sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka te je u prilogu dostavio očitovanje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 551-01/23-04/26809, URBROJ: 426-5-1-/28-25-6 od 18. rujna 2025. Iz istoga proizlazi da kod tužiteljice postoje kronične bolesti kod odraslih 3. stupnja, za osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest sa komplikacijama na ciljnim organima koje zahtijevaju stalnu terapiju i svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe privremeno te je novu procjenu zdravstvenog stanja potrebno provesti u travnju 2026. Kod tužiteljice nije utvrđeno postojanje 4. stupnja težine invaliditeta oštećenja funkcionalne sposobnosti u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23., dalje. Uredba) te nisu ispunjeni uvjeti iz članka 50. Zakona o socijalnoj skrbi za priznavanje prava na osobnu invalidninu.
9. Radi izvođenja dokaza saslušanjem sudskog vještaka, te utvrđivanja svih relevantnih činjenica u sporu, kod ovoga Suda zakazana je i održana javna rasprava 22. prosinca 2025. u skladu s odredbom članka 7. stavka 1. ZUS-a, a bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika prema članku 91. stavku 3. ZUS-a.
9.1. Sudski vještak je na raspravi u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja od 29. rujna 2025. te je u vezi dostavljenog očitovanja Vijeća viših vještaka od 18. rujna 2025. naveo te naglasio da se odluka o stupnju invaliditeta na može donijeti samo na osnovu papira tj. podataka iz medicinske dokumentacije jer se time ne može steći ukupni dojam o stvarnom funkcionalnom i općem statusu bolesne i ozlijeđene osobe. Upravo zato je učinjen pregled i mjerenje pokretljivosti kralježnice jer bi samo suhoparnim gledanjem podataka iz dokumentacije došao do istih zaključaka kao Vijeće vještaka. Iz tih razloga je tužiteljicu pitao je li klinički pregledana od Vijeća vještaka, što je ona negirala. Vještak navodi da u svom podnesku od 18. rujna 2025. Vijeće vještaka objašnjava da je tužiteljica bila pregledana pa prenosi podatke iz medicinske dokumentacije iz nalaza od 30. listopada 2023. što nije dokaz da je tužiteljica zaista i pregledana. U njihovom nalazu od 4. travnja 2024. se navodi da je Vijeće vještaka pregledalo tužiteljicu, a što se kosi sa ovim naprijed iznesenim podatkom od tužiteljice. Na primjedbu o postocima invalidnosti koju je vještak iznio radi stjecanja dojma tužiteljičine invalidnosti koja je svakako veća od 50% a uzevši u obzir nalaz neurokirurga i činjenicu da bi trebala biti podvrgnuta operaciji vratne kralježnice i to segmenata C4 i C 7 proizlazi da se radi o bolnim i nefunkcionalnim segmentima vratne kralježnice. Termin C4 do C7 označava oštećenje tri segmenta: C4/C5, C5/C6, C6/C7. Vijeće vještaka navodi da nisu priložene funkcijske snimke vratne kralježnice pa se za potvrdu ove činjenice zaista i preporuča učiniti funkcijske snimke kako bi se navedeno objektiviziralo. Vještak je istaknuo i da kao neurokirurg zna što znači oštećenje od segmenata vratne kralježnice pogotovo kad se preporuča operacija , a klinička slika pokazuje teško smanjenje pokretljivosti vrata, pa njemu osobno te snimke nisu potrebne.
9.2. Zamjenik opunomoćenica tužiteljice je ostao pri svemu do tada iznesenome, kao i kod dokaznih prijedloga za saslušanjem tužiteljice i svjedoka KČ, bez da je pojasnio na koje okolnosti predlaže ih saslušati. Predložio je usvojiti tužbeni zahtjev te priznati tužiteljici traženo pravo uz naknadu troška spora prema dostavljenom troškovniku (str. 134. spisa).
9.3. Sud nije smatrao potrebnim saslušavati tužiteljicu i predloženog svjedoka, budući da su u konkretnom slučaju sporne medicinske činjenice, a na okolnost razjašnjenja istih je usvojen prijedlog tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja jer ovaj Sud ne raspolaže stručnim znanjem za tumačenje istih. Iz tog razloga je odbio izvesti predložene dokaze jer se medicinske činjenice ne dokazuju usmenim iskazivanjem stranke i svjedoka, a pri tome je Sud imao u vidu i načelo učinkovitosti predviđeno člankom 8. ZUS-a, te da je upravni spor potrebno provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.
10. Tužbeni zahtjev je osnovan.
11. Iz podataka spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo 15. rujna 2023. povodom zahtjeva tužiteljice pokrenulo postupak priznavanja prava na osobnu invalidninu.
12. Kao nesporno je utvrđeno da je tužiteljica hrvatska državljanka s prebivalištem u [adresa], da joj nije priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi ni drugim propisima, te da ne ostvaruje osobnu invalidninu prema drugim propisima, ali da je korisnik doplatka za pomoć i njegu.
12.1. U postupku je pribavljen Nalaz i mišljenje o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti kod ponovnog pregleda vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom evidencijski broj: 970652 od 30. listopada 2023., koje je utvrdilo, bez osobnog pregleda tužiteljice da kod iste postoje kronične bolest 3. stupnja, tjelesno oštećenje, teži invaliditet III stupnja, privremena potreba pomoći i njege u punom opsegu (IV stupanj, a moguće i III stupanj). Utvrđen je 3. stupanj FS prema Listi, privremeno, a kontrolni pregled je potrebno ponoviti 2025. Tužiteljica je upoznata s Nalazom i mišljenjem (Zapisnik od 11. siječnja 2024.).
12.2. S obzirom na takvu ocjenu, zahtjev tužiteljice je odbijen prvostupanjskim rješenjem od 11. siječnja 2024. s obrazloženjem da ne ispunjava uvjete iz članka 50. Zakona o socijalnoj skrbi jer kod iste nije utvrđeno postojanje IV stupnja invaliditeta.
13. Postupajući po žalbi tužiteljice, tuženik je pribavio pribavio Nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda Zagreb, evidencijski broj vještačenja: 1036096, od 4. travnja 2024., a kojim je potvrđeno da kod tužiteljice postoji 3. stupanj težine invaliditeta.
13.1. Stoga je žalba tužiteljice odbijena rješenjem tuženika od 18. listopada 2024.
14. Odredbom članka 50. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, broj 18/22. i 46/22.) koji se primjenjuje u skladu s propisanim člankom 40. Zakona o inkluzivnom dodatku (Narodne novine, broj 156/23.) propisano je da se pravo na osobnu invalidninu priznaje djetetu i osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.
15. Uredbom je razrađen postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja iz područja socijalne skrbi.
16. U skladu s odredbom članka 22. stavka 1. Uredbe, nalaz i mišljenje o vrsti i težini invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti sastoji se od “Općeg dijela” s osnovnim podacima te posebnog dijela s nalazom i mišljenjem o težini invaliditeta I vrsti oštećenja – oštećenju funkcionalnih sposobnosti sukladno Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti koja je sastavni dio ove Uredbe, dok je stavkom 3. istog članka detaljno propisano što se utvrđuje nalazom i mišljenjem o težini i vrsti invaliditeta – oštećenju funkcionalnih sposobnosti iz stavka 1. ovog članka.
17. Prilogom V. Uredbe - Lista vrsta i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti - Lista II predviđeno je da tjelesno oštećenje kod odraslih 4. stupnja postoji kada je utvrđena nesposobnost samostalnog kretanja niti uz ortopedsko pomagalo, nemogućnost transfera; nemogućnost izvođenja bilo koje aktivnosti svakodnevnog života te postoji potpuna ovisnost o drugoj osobi u održavanju osobne higijene i obavljanju fizioloških potreba te pri, hranjenju, svlačenju i oblačenju .
18. Iz podataka spisa i prema tvrdnji tužiteljice prilikom pregleda kod sudskog vještaka, ne proizlazi da je ista osobno pregledana pred prvostupanjskim tijelom. Iako je člankom 21. stavkom 4. Uredbe propisano da vještačenje iz područja socijalne skrbi, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja provodi vijeće vještaka na temelju osobnog pregleda osobe i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka , iznimno (stavak 5.), vijeće vještaka može provesti vještačenje samo na temelju dokumentacije kada osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana i kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja nije u mogućnosti fizički pristupiti pregledu i sl. U konkretnom slučaju vještak tvrdi da se odluka o stupnju invaliditeta ne može donijeti samo na temelju medicinskih nalaza već je bilo nužno osobno pregledati tužiteljicu jer se jedino tako može steći ukupni dojam o njenom stvarnom funkcionalnom i općem statusu. Upravo zato je učinio pregled i izmjerio pokretljivost kralježnice jer bi u suprotnome došao do istih zaključaka kao Vijeće vještaka. K tome je ustvrdio i da kao neurokirurg zna što znači oštećenje od segmenata vratne kralježnice pogotovo kad se preporuča operacija, a da klinička slika kod tužiteljice pokazuje teško smanjenje pokretljivosti vrata, pa da njemu osobno funkcijske snimke za koje Vijeće vještaka navodi da nisu priložene, nisu potrebne.
18.1. Nadalje, sudski vještak je detaljno obrazložio zašto smatra da tužiteljica pripada u IV. skupinu prema Listi vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Pri tome proizlazi teška pokretljivost uz ortopedsko pomagalo te teško umanjena pokretljivost cijele kralješnice, posebice dva aktivna segmenta - vratni i slabinski, uz zaostao neurološki deficit lijevog stopala koji joj onemogućuje uredan hod i opću sposobnost, te je izložena riziku od pada i ozljeđivanja, a napose pogoršanju bolesti kralješnice. Prema Listi oštećenja organizma (Lista I) proizlaze oštećenja glave X - KRALJEŠNICA: 1. Potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenata cervikalne regije i 2. Potpuni gubitak funkcije dva ili više segmenata lumbalne regije . Prema Listi oštećenja organizma (Lista I) proizlaze oštećenja glave IV SPINALNI ŽIVCI, NEUROMUSKULARNI SUSTAV: l. Oštećenje lumbosakralnog pleksusa: d) uzetost tibialisa ili peroneusa 30%. Stoga je vještak procijenio invalidnost tužiteljice na više od 50% te da je ista nesposobna samostalno se kretati bez ortopedskog pomagala, izvoditi bilo koje aktivnosti svakodnevnog života, potpuno je ovisna o drugoj osobi u održavanju osobne higijene, svlačenju i oblačenju, nabavi osnovnih životnih namirnica.
18.2. Mišljenje sudskog vještaka je jasno i obrazloženo, kao i nužnost osobnog pregleda u konkretnom slučaju, kojim je utvrdio stvarno stanje pokretljivosti kralježnice tužiteljice i sposobnost njenog kretanja, a u koje vještaci nisu imali uvid jer ju osobno nisu pregledali. K tome, sudski vještak je neurokirug, odnosno specijalist upravo za oboljenja tužiteljice, za razliku od vještaka u postupku, te je Sud njegovu ocjenu prihvatio kao pravilnu pogotovo s obzirom na činjenicu da je ocjenu dao nakon osobnog uvida u zdravstveno stanje tužiteljice za razliku od ocjene vještaka u postupku, dane bez osobnog pregleda i nedovoljno obrazložene. Stoga se Sud priklonio ocjeni vještaka da tužiteljica ima IV. stupanj oštećenja organizma, imajući pri tome u vidu da je prema Prilogu V. Uredbe - Liste vrsta i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti - Liste II predviđeno da tjelesno oštećenje kod odraslih 4. stupnja postoji ne samo kada je utvrđena potpuna nesposobnost samostalnog kretanja niti uz ortopedsko pomagalo, a kod tužiteljice je ta sposobnost iznimno ograničena jer je teško pokretna uz ortopedsko pomagalo i teško joj je umanjena pokretljivost cijele kralješnice, posebice dva aktivna segmenta - vratni i slabinski, uz dodatno neurološki deficit lijevog stopala koji joj onemogućuje uredan hod i opću sposobnost, pri čemu je izložena riziku od pada i ozljeđivanja, te pogoršanja bolesti kralješnice, već je ispunjen uvjet iz te točke, da ne može izvoditi bilo koje aktivnosti svakodnevnog života i potpuno je ovisna o drugoj osobi u održavanju osobne higijene, svlačenju i oblačenju, nabavi osnovnih životnih namirnica.
19. Slijedom iznesenoga, Sud je osporavana rješenja ocijenio nezakonitima te na temelju članka 117. stavka 1. ZUS-a poništio pobijane odluke (točke I. i II. izreke) i sam riješio stvar te priznao tužiteljici traženo pravo u skladu s člankom 50. Zakona o socijalnoj skrbi, kako je to odlučeno u točki III. izreke presude te je naloženo prvostupanjskom tijelu donijeti rješenje o pravu tužiteljice na osobnu invalidninu, a kojim će odrediti visinu iste (točka IV. izreke).
20. Odlučujući o zahtjevu tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora, Sud je odluku utemeljio na odredbama članka 144. i 147. ZUS -a, a visina troškova je određena u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23., dalje: Tarifa), odnosno predviđenim Tbr. 52. stavkom 3., a u skladu sa zatraženim troškom.
20.1. Tako tužiteljici pripada trošak za sastav tužbe u iznosu od zatraženih 1.000,00 eura (Tbr. 27/1 Tarife) uz pripadajući iznos PDV-a od 250,00 eura (Tbr. 46. Tarife), trošak pristupa na ročišta 16. travnja 2025. i 22. prosinca 2025. od po 1.000,00 eura (Tbr. 27/2 Tarife), uz pripadajući iznos PDV-a od 250,00 eura (Tbr. 46. Tarife), te 600,00 eura za trošak vještačenja, odnosno ukupno 4.350,00 eura.
20.2. S obzirom na zatraženu naknadu troška pristojbi, iste nisu niti plaćene niti je tužiteljica u obvezi plaćanja istih, pa je zatraženi trošak neosnovano postavljen, te je u tom dijelu isti odbijen.
20.3. Slijedom iznesenoga, a u odnosu na trošak spora, odlučeno je kao pod točkom V. izreke presude.
U Osijeku 19. siječnja 2026.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba protiv presude odgađa izvršenje presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužiteljici, po opunomoćenici
2. Tuženiku