REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-789/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice LT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Katarini Džimbeg, odvjetnici iz Zagreba, Gundulićeva 53, protiv tuženika Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, zastupan po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ruždjak i partneri d.o.o. iz Zagreba, Draškovićeva 40/II, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. studenoga 2025. u nazočnosti tužiteljice osobno, punomoćnice tužiteljice Katarine Džimbeg, odvjetnice te zamjenika punomoćnika tuženika Ivana Filkovića, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 19. siječnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice LT koji glasi:

"I. Utvrđuje se da Odluka o otkazu ugovora o radu broj H3-682829-29-2023 donesena dana 24. ožujka 2023. godine, kojom je tuženik Hrvatski Telekom d.d., Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, otkazao tužiteljici LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], Ugovor o radu broj H3-1229586-2-2021 od 1. svibnja 2021. godine, nije dopuštena te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao.

II. Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na rad, na radno mjesto Voditelj projekta 2, odnosno drugo radno mjesto odgovarajuće radnom iskustvu, obrazovanju i sposobnostima tužiteljice, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana."

II/ Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.375,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 125,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica LT (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi od 17. svibnja 2023. navodi da je zaposlena kod tuženika Hrvatski Telekom d.d. (dalje u tekstu: tuženik) te je dana 3. travnja 2023. zaprimila Odluku o otkazu ugovora oradu od 24. ožujka 2023. kojom je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Protiv navedene odluke tužiteljica je pravodobno podnijela zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio. tužiteljica prije svega ističe da odluka o otkazu nije dopuštena iz razloga jer ne postoje opravdani razlozi za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici. Iz obrazloženja odluke o otkazu navodi se da s obzirom na smanjenu potrebu za radom na projektima manje složenosti i njihovim izvršenjem, koji se obavljaju u okviru poslova Voditelj projekta 2 na razini Sektora za strategiju, dolazi do prestanka potrebe za radnim mjestom tužiteljice te se isto ukida. Još se navodi da je tužiteljica jedini izvršitelj na tom radnom mjestu. Tužiteljica ističe kako navodi tuženika nisu istiniti i ne odgovaraju stvarnom stanju. Naime, uvidom u Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta kod tuženika razvidno je da se ništa u pogledu radnog mjesta tužiteljice nije promijenilo kada se uspoređuje raniji i novi Pravilnik. Stvarni razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici leži u činjenici da je tužiteljica prema pravomoćnoj sudskoj presudi vraćena na rad, te je tuženik od trenutka tužiteljičinog povratka planirao tužiteljici dati otkaz. Tužiteljica prilikom povratka na rad nije vraćena na ranije radno mjesto jer navodno toga nije bilo, već na radno mjesto Voditelj projekta 2. Tužiteljica je kasnije utvrdila da kod tuženika postoje radna mjesta stručnjaka za strategiju i stručnjaka za poslovnu analizu, na kojim su zaposleni djelatnici i za čijim radom postoji potreba. Tužiteljica ističe kako se u Sektoru za strategiju već godinama ne provode nikakvi projekti već se obavljaju operativni poslovi podrške, poslovne analize i izvještavanja, tako da njezin posao nije imao doticaja s vođenjem projekata, kao ni poslovi drugih djelatnika. Posla kojim se tužiteljica bavila bilo je sve više i više i to toliko da se moralo raditi prekovremeno. Tuženik je netom prije otkaza tužiteljici na iste poslove zapošljavao i nove radnike, iz čega sveg proizlazi da nije prestala potreba za poslovima tužiteljice. Tužiteljica također smatra da tuženik nije zadovoljio odredbu čl. 120 st. 2 Zakona o radu, budući da svoju odluku o otkazu nije obrazložio, s obzirom da se radi o paušalnim navodima tuženika koji nemaju veze s poslovima tužiteljice. Tužiteljica također navodi da tuženik nije pravilno i zakonito proveo postupak savjetovanja s radničkim vijećem, s i obzirom da radničkom vijeću nije dostavio sve podatke koji su važni za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika. Radničko vijeće tražilo je dostavu svih podataka o usporednim radnicima, neovisno o nazivu i numeraciji radnog mjesta, a sve kako bi se utvrdilo postoje li usporedni radnici i je li tuženik valjano primijenio kriterije, koje podatke tuženik nije dostavio. Zbog svega navedenog radničko vijeće je u svom očitovanju navelo kako smatra da postupak savjetovanje nije niti započeo, budući da radničko vijeće nije imalo sve podatke koji su potrebni za donošenje odluke. Tužiteljica upire i na to da tuženik nije pravilno primijenio zakonske i dodatne kriterije smatrajući da su postojali usporedni radnici u odnosu na tužiteljicu, a tužitelj nije proveo postupak uspoređivanja prema zakonskim i dodatnim kriterijima. Dalje se još navodi da tuženik nije tužiteljici ponudio drugo odgovarajuće radno mjesto, koja obveza za tuženika proizlazi iz odredbe čl. 55 Kolektivnog ugovora. Zbog svega navedenog tužiteljica smatra kako odluka o otkazu nije zakonita i dopuštena te predlaže donijeti presudu kao u izrijeci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da je prije donošenja odluke o otkazu u cijelosti proveo proceduru otkazivanja koja je propisana odredbama Zakona o radu. Tuženik je prije donošenja odluke o otkazu proveo savjetovanje s radničkim vijećem te je dostavio sve podatke koji su bili potrebni, a podatci koji nisu dostavljeni predstavljaju besmislene zahtjeve radničkog vijeća koji imaju za cilj osporavanje provedenog savjetovanja. Tuženik ističe da je tužiteljica bila jedini izvršitelj na radnom mjestu Voditelj projekta 2, što tužiteljica svojim navodima nije osporila, radi čega nije bilo potrebno primijeniti kriterije za socijalni odabir. Tuženik je obvezan ponuditi tužiteljici drugo radno mjesto u skladu sa poslovnim potrebama, kako je to navedeno odredbom čl. 55 Kolektivnog ugovora, što znači da ukoliko takvih poslovnih potreba nema, ne postoji obveza za ponudu novog radnog mjesta. Tuženik ističe da je prestala potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta Voditelj projekta 2, koje radno mjesto je ukinuto, iz čega proizlazi da je odluka o otkazu dopuštena. Slijedom svega navedenog predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u Odluku o otkazu ugovora o radu (str. 12-13 spisa), u ugovor o radu (str. 14-15 spisa), u zahtjev za zaštitu prava (str. 16-20 spisa), u Pravilnik o organizaciji tuženika od 20. rujna 2022. (str. 22-152 spisa), u Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta tuženika od 20. rujna 2022. (str. 153-264 spisa), u Pravilnik o organizaciji tuženika od 21. veljače 2023. (str. 266-397 spisa), u Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta tuženika od 21. veljače 2023. (str. 397-507 spisa), u presudu ovog suda poslovni broj Pr-1229/2016 od 18. travnja 2019. (str. 509-527 spisa), u presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R- 947/2019 od 9. veljače 2021. (str. 529-533 spisa), u odluku tuženika o namjeravanom otkazivanju ugovora o radu od 17. veljače 2023. (str. 535-536, 651-665 spisa), u dopise radničkog vijeća od 21. veljače 2023., 24. veljače 2023., 28. veljače 2023., 16. ožujka 2023. i 22. ožujka 2023. (str. 537-562, 565-576 spisa), u dopis radničkom vijeću od 13. ožujka 2023. (str. 563 spisa), u Kolektivni ugovor tuženika (str. 577-633 spisa), u dopise tuženika od 17. veljače 2023., od 22. veljače 2023., 24. veljače 2023. (str. 650- 673 spisa), u zapisnike sa sjednica radničkog vijeća (str. 674-680 spisa), u ispis e-mail poruka (str. 695-752 spisa), u ispis iz imenika djelatnika (str. 754-776 spisa), u ugovore o radu (str. 788-800 spisa), saslušani su svjedoci UT (str. 803-805 spisa), TT (str. 805-807 spisa), LTE (str. 811-813 spisa), UTE (str. 813-814 spisa), MT (str. 814-816 spisa), NT (str. 821- 822 spisa), IT (str. 823-824 spisa), ZT (str. 824-825 spisa) te tužiteljica LT kao parnična stranka (str. 828-830 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan iz sljedećih razloga.

5. U odnosu na pitanje dopuštenosti tužbe, među strankama nije sporno da je tužba pravodobna. Nije sporna činjenica da je tužiteljica odluku o otkazu zaprimila 3. travnja 2023., protiv koje odluke je pravodobno dana 17. travnja 2023. uložila zahtjev za zaštitu prava, kojeg je tuženik zaprimio 19. travnja 2023. prema spisu priležećoj povratnici. S obzirom da tuženik nije odgovorio na zahtjev za zaštitu prava, za tužiteljicu je dana 5. svibnja 2023. počeo teći rok za podnošenje tužbe sudu. Uvidom u spis je utvrđeno da je tužba podnesena 17. svibnja 2023., odnosno unutar roka iz čl. 133 st. 2 Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje u tekstu: ZR), čime je utvrđeno da je tužba tužiteljice pravodobna i dopuštena.

6. Uvidom u ugovor o radu tužiteljice od 3. svibnja 2021. je utvrđeno da je na temelju istog tužiteljica zaposlena na radnom mjestu Voditelj projekta 2 u Sektoru za strategiju.

7. Iz odluke o otkazu ugovora o radu od 24. ožujka 2023. proizlazi da se tužiteljici otkazuje ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. Iz obrazloženja odluke o otkazu proizlazi da je tuženik 17. veljače 2023. donio odluku o namjeri rješavanja kolektivnog viška radnika, a da su razlozi nastanka viška radnika smanjena potreba za radom na projektima manje složenosti i njihovim izvršenjem koji se u zadnjih godinu dana obavljaju u okviru poslova radnog mjesta Voditelj projekta 2 na razini Sektora za strategiju radi čega dolazi do prestanka potrebe za radnim mjestom Voditelj projekta 2 te se isto ukida. U obrazloženju odluke o otkazu se dalje navodi da je tužiteljica jedina izvršiteljica na radnom mjestu Voditelj projekta 2 u Sektoru za strategiju radi čega se istoj otkazuje ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga. U obrazloženju se još navodi da je tuženik proveo savjetovanje sa radničkim vijećem.

8. Tužiteljica je u spis dostavila Pravilnik o organizaciji tuženika i sistematizaciji radnih mjesta od 20. rujna 2022. uvidom u koji je utvrđeno da je u okviru Sektora za strategiju i veleprodaju sistematizirano radno mjesto Voditelj projekta 2 i to u okviru Odjela za prodaju i isporuku veleprodajnih usluga.

9. Tužiteljica je također u spis dostavila i Pravilnik o organizaciji tuženika i sistematizaciji radnih mjesta od 21. veljače 2023., uvidom u koje je utvrđeno to da je u okviru Sektora za strategiju i veleprodaju i dalje sistematizirano radno mjesto Voditelj projekta 2 u okviru Odjela za prodaju i isporuku veleprodajnih usluga.

10. Spisu prileži odluka tuženika od 17. veljače 2023. kojom je tuženik utvrdio razloge za namjeravane poslovno uvjetovane otkaze ugovora o radu zajedno s popisom radnih mjesta radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba. Prema toj odluci utvrđuje se ukupno 32 radnika za čijim radom prestaje potreba. Tuženik je u spis dostavio prilog tom dopisu iz kojeg proizlazi da je tuženik utvrdio broj ukupno zaposlenih radnika, naveo je popis zvanja za čijim radom prestaje potreba, naveo je radna mjesta za čijim radom prestaje potreba. U odnosu na radno mjesto tužiteljice navedeno je da s obzirom na smanjenu potrebu za radom na projektima manje složenosti i njihovim izvršenjem koji se u zadnjih godinu dana obavljaju u okviru poslova radnog mjesta Voditelj projekta 2, dolazi do nestanka projekta manje složenosti te do prestanka potrebe za tim radnim mjestom radi čega se isto ukida. U navedenoj odluci navodi se i kriterij za utvrđivanje viška radnika, mjere zbrinjavanja viška radnika te način utvrđivanja otpremnine. U tabeli su navedena zvanja radnika za čijim radom prestaje potreba, model za primjenu zakonskih i dodatnih kriterija te odnosi svih kriterija.

11. U odnosu na pitanje provedbe savjetovanja s radničkim vijećem prije donošenja odluke o otkazu sud je izvršio uvid u dopis tuženika od 17. veljače 2023. iz kojeg proizlazi da je tim dopisom radničko vijeće pozvano na savjetovanje u vezi sa namjerom rješavanja kolektivnog viška radnika u 2023. U privitku tog dopisa nalazi se odluka tuženika od 17. veljače 2023. kao i podatci koji su priloženi odluci, a tiču se podataka iz čl. 127 st. 3 ZR-a. Nadalje, spisu prileži dopis radničkog vijeća od 21. veljače 2023. iz kojeg proizlazi da je radničko vijeće zatražilo dostavu podataka i to financijskog pokazatelja uspješnosti poslovanja tuženika za 2023. i 2024., politiku zapošljavanja za 2023. i 2024., popis radnih mjesta i opis poslova radnih mjesta te uvjete radnih mjesta koja su navedena u tablici. Ujedno su zatražili dostavu procjene učinaka za radnike, podatak o broju prekovremenih sati u svim organizacijskim cjelinama, podatak o broju radnika angažiranih preko agencije i studenata te broju novozaposlenih radnika. Na navedeni dopis odgovorio je tuženik svojim dopisom od 22. veljače 2023. iz kojeg proizlazi da je tuženik dostavio radničkom vijeću opise poslova i popis radnih mjesta koja su navedena u tablici, napomenuto je da se financijski izvještaji za kompaniju javno objavljuju te su svima dostupni, a da radničko vijeće kvartalno izvještavaju o broju prekovremenih sati, agencijskih radnika i studenata, što znači da radničko vijeće posjeduje te podatke. Na navedeni dopis očitovalo se radničko vijeće svojim dopisom od 24. veljače 2023. u kojem navodi da se traže financijski podatci o uspješnosti tuženika za 2022., koji će se objaviti tek 23. veljače 2023. te ujedno plan poslovanja kompanije za 2023. i 2024. Nadalje, radničko vijeće traži dostavu politike zapošljavanja, traže podatak o nazivima radnih mjesta koja će preuzeti obavljanje poslova nakon otkazivanja te podatke o usporednim radnicima koji će uključivati i one radnike na koje je tuženik raspodijelio poslove ukinutih radnih mjesta. U odnosu na navedeno tuženik je dostavio očitovanje u svom dopisu od 24. veljače 2023. u kojem navodi da podatci o financijskoj uspješnosti kompanije za 2023. i 2024. su podatci od posebnog interesa za gospodarski položaj tuženika, isti predstavljaju poslovnu tajnu i nije ih moguće dijeliti. Tuženi ističe da je dostavio opise poslova i uvjete za radna mjesta koja su obuhvaćena odlukom o kolektivnom višku radnika, a da nema osnove za dostavu ostale dokumentacije, s obzirom da nije istina da radna mjesta koja se razlikuju samo u numeraciji ili nazivu su u suštini ista radna mjesta i stoga usporediva. Tuženik ističe da je sve usporedive radnike naveo u tablici koja je prilog dopisu od 22. veljače 2023., usporedni radnici koje je tuženik razmatrao su svi oni koji obavljaju poslove istog radnog mjesta, a podatke o istima je dostavio tuženik radničkom vijeću. Opetovano se ističe da radničko vijeće ima podatke o broju prekovremenih sati, agencijskim radnicima i studentima. Nadalje, radničko vijeće je svojim dopisom od 28. veljače 2023. zatražilo opise poslova i podatke o 68 radnih mjesta za koje radničko vijeće smatra da se radi o usporednim radnicima, a koja radna mjesta se navode u tom dopisu, a sve kako bi se radničko vijeće moglo očitovati u postupku savjetovanja. Spisu također prileže zapisnici o sjednicama radničkog vijeća koje su održane uz nazočnost predstavnika poslodavca dana 23. veljače 2023. i 27. veljače 2023. Iz zapisnika proizlazi da je tuženik kao poslodavac odgovarao na pitanja radničkog vijeća te se detaljno i okolnosno očitovao. Nadalje, spisu prileži i dopis tuženika od 13. ožujka 2023. kojim je dostavljen na savjetovanje pojedinačna odluka o otkazu, u odnosu na koji dopis se radničko vijeće ponovno očitovalo svojim dopisom od 16. ožujka 2023. tražeći dostavu podataka u odnosu na 68 navodno usporednih radnih mjesta. Dopisom radničkog vijeća od 22. ožujka 2023. radničko vijeće se usprotivilo predloženoj odluci o otkazu u odnosu na tužiteljicu. U dopisu se navodi da kod tuženika ne postoji stvarni kolektivni višak radnika, da postupak savjetovanja nije niti započeo, s obzirom da tuženik nije dostavio sve tražene podatke, te da ne postoje razlozi za otkazivanjem ugovora o radu tužiteljici, s obzirom da se općenito u odjelu tužiteljice ne vode nikakvi projekti, da tužiteljica, iako zaposlena na radnom mjestu Voditelj projekta 2 u stvarnosti nije vodila projekte, te da ona kao i ostali djelatnici prvenstveno rade operativne poslove podrške, poslovne analize i izvještavanja, za kojim poslovima ima potrebe. Radničko vijeće je u svoj dopis inkorporiralo očitovanje tužiteljice koje se u bitnome svodi na navode tužiteljice iz tužbe.

12. U odnosu na provedbu savjetovanja sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka MT, koji je u sporno vrijeme obnašao funkciju predsjednika radničkog vijeća tuženika. U svom iskazu svjedok navodi da je provedeno savjetovanje, međutim da je radničko vijeće imalo primjedbe na postupak savjetovanja i informacije koje su dostavljene, tako da se nije moglo očitovati. Tijekom savjetovanja RV je ukazalo da nije navedeno na koji način su organizacijske promjene utjecale na poslove radnih mjesta koja se ukidaju. Dodatno navodi da su tražili opise poslova u odnosu na 68 konkretnih radnih mjesta za koja su djelatnici naveli da su to usporedni radnici. Svjedok je naveo da kod tuženika postoje osobe koje su zaposlene na istom nazivu radnog mjesta, a obavljaju u stvarnosti različite poslove, odnosno da osobe koje su zaposlene na različitim radnim mjestima prema nazivu obavljaju iste poslove. Kod tuženika ne postoji pravilnik u kojem bi bili navedeni svi opisi poslova jer su oni radnicima dostupni putem aplikacije. Tuženik nije dostavio tražene podatke, već samo opise poslova radnih mjesta koja su obuhvaćena odlukama o otkazu. Stoga je radničko vijeće zaključilo da se ne može detaljno očitovati. Svjedok ističe da se razlike između radnih mjesta koja imaju iste nazive, a drugačije numeracije odnose samo na plaću, a ne i sadržaj posla. Svjedok nema konkretnih saznanja o radu tužiteljice. Svjedok ističe dalje da je utvrđeno povećanje broja prekovremenih sati na nivou tuženika, budući da se opseg poslova povećava. Svjedok nema neposrednih saznanja da je radnicima ponuđeno radno mjesto agenta u call centru. Bilo je potrebe za novim zapošljavanjima pa je tako utvrđeno da je po završetku 2023. zaposleno 237 novih radnika, a u prvom kvartalu 2024. 260 novih radnika.

13. U odnosu na pitanje provedenog savjetovanja tuženik tijekom postupka ističe da je radničkom vijeću dostavio sve tražene podatke sukladno odredbi čl. 127 st. 3 ZR-a, a da ne postoji obveza da bi se dostavljali podatci koje radničko vijeće svojim dopisima traži. Sukladno odredbi čl. 127 st. 3 ZR-a poslodavac je dužan radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja radnika. Uvidom u dopis tuženika od 17. veljače 2023. sud je utvrdio da je tuženik u pozivu na savjetovanje radničkom vijeću dostavio sve podatke koji su navedeni u odredbi čl. 127 st. 3 ZR-a. Tuženik je dodatno u svom dopisu od 22. ožujka 2023. dostavio i opise poslova radnih mjesta koja su obuhvaćena kolektivnim viškom, nadalje održane su dvije sjednice radničkog vijeća na kojima je raspravljan kolektivni višak radnika, iz čega je sud zaključio da je tuženik prije donošenja odluke o otkazu proveo zakonit postupak savjetovanja s radničkim vijećem te da odluka o otkazu nije ništetna iz razloga predviđenog odredbom čl. 150 st. 12 ZR-a.

14. Naime, nema zakonske osnove da se radničkom vijeću dostavljaju podatci o navodno usporednim radnicima, za koje nije utvrđeno da su usporedni radnici u odnosu na radnike koji se navode u odluci o kolektivnom višku radnika, odnosno u odnosu na koje radnike tuženik ističe da nije bilo usporednih radnika. Nema zakonskog osnova da se dostavljaju financijski pokazatelji, s obzirom da poslodavac može pristupiti otkazivanju ugovora o radu i u situaciji kada ostvaruje financijsku dobit. Isto tako tuženik ukazuje da se radničkom vijeću kvartalno dostavljaju podatci o prekovremenom radu, agencijskim radnicima i studentima, što znači da su ti podatci radničkom vijeću dostupni od ranije. S obzirom na navedeno sud je zaključio da je tuženik ispunio svoju obvezu u pogledu dostave podataka iz čl. 127 st. 3 ZR-a te je radničkom vijeću dostavio sve podatke koji su potrebni za očitovanje.

15. Na obvezu provedbe savjetovanja ne utječe činjenica da se radničko vijeće očitovalo na način da smatra da savjetovanje nije niti počelo, s obzirom da tuženik kao poslodavac može pristupiti otkazivanju ugovora o radu i u slučaju negativnog očitovanja radničkog vijeća. Još je utvrđeno da je tuženik proveo savjetovanje i u pogledu pojedinačne odluke o otkazu koja se odnosi na tužiteljicu, kojoj odluci se radničko vijeće usprotivilo, međutim isto ne utječe na valjanost provedbe savjetovanja s radničkim vijećem. Još valja navesti da je u slučaju tužiteljice došlo do ukidanja radnog mjesta te da zakonski i dodatni kriteriji nisu primijenjeni na tužiteljicu, te stoga primjena kriterija i valjanost te primjene nisu relevantni za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici.

16. U odnosu na razloge otkazivanja ugovora o radu sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka i tužiteljice kao parnične stranke.

17. Neposrednih saznanja o radu tužiteljice ima svjedok TT koji u svom iskazu navodi da je tužiteljici bio nadređen u periodu od 2021. do 2023. Zna da je tužiteljica bila zaposlena na radnoj poziciji Voditelja projekta 2, radi se o vođenju jednostavnih, kratkih projekata koji nemaju veliki financijski značaj za kompaniju, odnosno imaju mali financijski učinak. Takvih projekata gotovo uopće više nije bilo pa je tužiteljica u stvari radila druge poslove i to dodatno je analizirala poslovanje drugih kompanija i radila izvješća za Državni zavod za statistiku. Tih poslova također je bilo relativno malo i oni su praktički nestali jer se prestalo analizirati podatke o drugim kompanijama, a poslovi vezani uz dostavu izvješća Državnom zavodu za statistiku su rijetki i periodički i ne zahtijevaju puno vremena. Ti poslovi su kasnije prebačeni u sasvim drugi dio kompanije koji se bavi izvještajima tako da se oni više ne rade u sektoru. U pogledu drugih radnika koji bi radili iste poslove kao i tužiteljica, svjedok navodi da je djelatnik IT bio zaposlen na istoj poziciji i radio je slične poslove, međutim s obzirom da je tih poslova bilo malo on je samoinicijativno krajem 2022., misli u listopadu 2022. prešao u drugi dio kompanije, u drugi odjel koji se bavi poslovnim korisnicima. Pretpostavlja da mu je promijenjen i ugovor o radu. U ožujku 2023. kada je donesena odluka o otkazu nitko drugi nije radio iste poslove kao i tužiteljica. U odnosu na djelatnike koji se navode kao usporedni radnici svjedok navodi sljedeće: NT radio je na strateškim projektima, što znači da nema većeg projekta u kompaniji od onog kojeg radi NT, tužiteljica nije nikada radila na takvim projektima; ZT bio je voditelj projekta I, on je vodio projekte veće složenosti koji imaju veći financijski utjecaj, pozicionirani su između strateških projekata i onih koje bi vodio voditelj projekta II, i taj djelatnik je kasnije prešao u ekspertnu radnu ulogu. On i tužiteljica nisu radili iste poslove; HT uopće nije u istom sektoru, ona je u sektoru za regulatorne i javne poslove, ona je stručnjak; DT je stručnjak za strategiju, radi potpuno drugačije poslove od tužiteljice, radi potpuno drugačije poslove od bilo kojeg voditelja projekta; ĆT isto kao i DT; OT je u dijelu sektora koji se bavi veleprodajom, radi više marketinške i prodajne aktivnosti, to tužiteljica nije radila; GT je također u veleprodajnom dijelu, ona je zadužena za odnos sa veleprodajnim partnerima, što također tužiteljica nije radila; VT radi financijsku kontrolu veleprodajnih računa, što nema veze s poslovima tužiteljice; FT je prodajni predstavnik za velike operatore u dijelu veleprodaje, što također nema veze s poslovima tužiteljice; ŠT je u odjelu za regulatorne i javne poslove u kojem odjelu nije bila tužiteljica; CT je također bila u odjelu za regulatorne i javne poslove; ET je novo zaposlena od početka 2024. na radnom mjestu stručnjaka za strategiju, u međuvremenu je promijenila organizacijsku jedinicu u odjel za akviziciju i preuzimanje, te je u međuvremenu otišla iz kompanije. Dok je radila kao stručnjak za strategiju nije radila iste poslove kao tužiteljica; AT je interno početkom ove godine iz sektora za kontroling došao u sektor na radno mjesto višeg stručnjaka za strategiju, ti poslovi se bitno razlikuju u odnosu na poslove tužiteljice, radi ekspertne analize, matematičke, financijske, tržišne analize za potrebe dugoročnog plana kompanije. On je u najvećoj ulozi stručnjaka kojeg imaju u strategiji; RT radi u dijelu veleprodaje, radi u pozadinskom uredu za podršku velikim operatorima, njegovi poslovi nemaju veze s poslovima tužiteljice. U tom trenutku nije bilo drugog radnog mjesta za tužiteljicu. Svjedok je donio poslovnu odluku o tome da se ukida radno mjesto tužiteljice, bio je u komunikaciji sa odjelom ljudskih resursa, a vezano uz provedbu odluke. Tužiteljica nije radila na operativnim poslovima podrške, u nekoj mjeri je radila poslove analize, u dijelu analiza konkurenata, odnosno sličnih kompanija na tržištu. Ti poslovi se više ne rade. Nije radila poslove izvještavanja korisnika. Nije radila troškovne kalkulacije, također nije radila na prodaji veleprodajnim korisnicima. Nije radila na poslovima ugovaranja i licitaciji spektra za mobilne mreže. Nije pregovarala sa regulatornom agencijom. Nije radila poslove upravljanja elektroničko komunikacijskom infrastrukturom. Nije radila na poslovima upravljanja novinarskim poslovima na T portalu. Prije otkazivanja ugovora o radu tužiteljica nije morala raditi prekovremeno. Za obavljanje poslova koje je radila tužiteljica nisu zapošljavani novi radnici. Kod tuženika nije nitko obavljao iste poslove kao tužiteljica. Poslovi voditelja projekta II u odjelu marketinga i u ovom sektoru nisu isti i te osobe ne obavljaju iste poslove. Ti poslovi nisu usporedivi. Voditelj projekta I i voditelj projekta II u ovom sektoru nisu isti poslovi jer postoji gradacija, voditelj projekta II vodi najjednostavnije projekte, voditelj projekta I složenije, a strateški projekti su najsloženiji, najveći i sa najvećim utjecajem na kompaniju. Tužiteljica je dugi niz godina kod tuženika pa je moguće da je ranije radila i neke druge poslove. U periodu od 2021. do 2023. ona nije mogla obavljati poslove ranije nabrojanih radnika. Svjedok dalje navodi da su tužiteljica i on zajedno radili u periodu od 2011. do 2014., radili su u veleprodaji. Svjedok ističe da radna mjesta stručnjak za korporativnu strategiju i stručnjak za strategiju nisu ista radna mjesta, stručnjak za korporativnu strategiju gleda u kompaniju po pitanju organizacije, organizacijske strukture, globalne raspodjele poslova npr., dok stručnjak za strategiju gleda van kompanije, gleda na tržište, makroekonomsko okruženje, konkurentsko okruženje, pravni okvir tržišta i ekonomski. Gdje postoji voditelj tima, on neposredno daje radne zadatke djelatnicima, ukoliko pak nema te osobe onda je to direktor sektora. Svjedok je neposredno davao radne zadatke tužiteljici. Poslovi koje je tužiteljica radila su nestali, jednostavnijih projekata za koje bi bila zadužena osoba koja je zaposlena na radnoj poziciji voditelja projekta II nije bilo. I osoba koja je bila zadužena za složenije projekte na poziciji voditelja projekta I, ti projekti su završili te je ta osoba prešla na stručnu radnu ulogu, odnosno stručnjak za strategiju. Izmjenama nije ukinuta niti jedna druga radna pozicija u sektoru svjedoka. U trenutku otkazivanja u okviru sektora nije bilo slobodnih radnih mjesta za tužiteljicu. Koliko se svjedok sjeća ukinuto je i radno mjesto niže razine stručnjaka strategije. U toj vertikali do početka 2024. nisu zaposleni novi djelatnici, početkom 2024. interno prelazi AT i ET, koja dolazi po javnom natječaju, ali ne na poziciju voditelja projekta II, već na poziciju stručnjaka za strategiju. Svjedok potvrđuje da se oglas za radno mjesto iz listopada 2023. odnosi na radno mjesto u njegovom sektoru, zna da se tužiteljica javila na taj oglas, odabir kandidata rade u suradnji sa odjelom ljudskih resursa. Sve kandidate su uzeli u obzir. Radi se analiza svih prijava, dobili su 40-50 prijava. Na temelju tog oglasa zaposlena je ET tek početkom 2024., budući da postupak odabira kandidata traje neko vrijeme. Zna se koliko traje postupak odabira kandidata, tako da se to odnosilo na potrebu za zapošljavanjem u 2024. U listopadu 2023. nije se radilo o zapošljavanju za obavljanje poslova koje je obavljala tužiteljica. Nakon otkazivanja ugovora o radu tužiteljici nisu zaposleni djelatnici koji bi obavljali poslove radnog mjesta tužiteljice.

18. Suglasno iskazu svjedoka KT iskazivao je i svjedok NT koji u svom iskazu navodi da osobno vodi strateške projekte, i to ili vodi takve projekte ili je uključen u njih. Na projektima na kojima on radi ne radi niti jedna druga osoba iz tima niti su kolege iz tima uključene u projekt kojim se bavi svjedok. Navodi da tužiteljica nije bila uključena u neki od projekata koji je vodio ili u koji je bio uključen. Ne zna točno na kojem radnom mjestu je radila tužiteljica, zna da se bavila poslom oko predlaganja ideja vezano uz e-zdravlje, ne zna detalje. Svjedok je u vrijeme otkazivanja ugovora o radu tužiteljici radio na projektu javna dražba spektra, bio je izdvojen iz tima, fizički je odvojen na drugi kat i samo se bavio tim projektom. To je bio strateški važan projekt, on je do te mjere strateški važan da je tim koji je radio na tom projektu bio potpuno izdvojen, a ta grupa djelatnika je samo radila poslove vezane uz taj projekt. Bio je uključen u još neke strateške projekte vezano uz nacionalni roaming. Ne zna je li netko drugi iz tima radio svoje strateške projekte. Svjedok misli da je on jedini strateški voditelj projekta u sektoru. Ne zna točne nazive radnih mjesta kolega i ne zna jesu li IT i tužiteljica radili iste poslove. U jednom periodu prije prvog otkaza tužiteljica i svjedok su dijelili ured i imali istog šefa, bili su unutar odjela veleprodaje. Navedeni svjedok nema detaljnih saznanja o radu tužiteljice u vrijeme donošenja odluke o otkazu.

19. Nadalje, svjedok IT u svom iskazu potvrđuje navode svjedoka KT i navodi da je radio u istom sektoru u kojem je radila i tužiteljica, bio je zaposlen na radnom mjestu voditelja projekta 2, malo prije otkaza tužiteljici prebačen je u drugu vertikalu tuženika koja se bavi poslovnim korisnicima, također kao voditelj projekta, međutim tamo se bavio pitanjem digitalne transformacije i web stranica, vezano uz poslovne korisnike. Dok su tužiteljica i svjedok radili zajedno u sektoru imali su zadatak istražiti non core projekte, odnosno može li tuženik zaraditi novac izvan područja telekomunikacija. Tužiteljica je istraživala područje zdravstva, a svjedok područje kripto valuta. Radili su slične poslove, jedino se svjedok bavio jednim segmentom, a tužiteljica drugim. Tužiteljica nije bila uključena u interne projekte vezano uz 5G, a svjedok je bio uključen u te projekte. Zna da je NT u to vrijeme istraživao područje razvoja fizičke mreže, detalje njegovih poslova nije znao. Na non core projektima još je radio ČT, koji je prije tužiteljice otišao iz firme, ZT je radio financijske planove i istraživanje novih poslovnih mogućnosti, misli da se bavio osiguranjima. DT i ST bile su financijski analitičari, bavile su se planovima, prihodima i financijskim izvještajima. Djelatnici HT, OT, GT, RT, VT, FT, ŠT i CT su radili u nekim drugim odjelima, nisu bili u odjelu strategije, misli da su radili u veleprodaji, nisu bili u istoj vertikali. Djelatnici su piramidalno bili podređeni direktoru KT, odnosno JT, bavili su se strategijom, a kolege veleprodajom. Kolege iz veleprodaje nisu radili na istom katu kao i djelatnici strategije. Naziv radnog mjesta se suštinski malo tiče poslova koje osoba radi, više se odnosi na platni razred. Svjedok ističe da je nekad bio stručnjak za strategiju i u stvari je radio iste poslove i nakon što je postao voditelj projekta, samo je dobivao još poslova i zadataka, i dalje je radio iste analize kao i ranije, i imao je veću plaću kao voditelj projekta. Svjedok ne zna je li se dogodila organizacijska promjena prije otkaza tužiteljici, navodi da se stalno mijenjaju nazivi sektora, ali suštinski isti ljudi rade. Svjedok više nije bio u tom sektoru i ne zna što se sa poslovima tužiteljice dogodilo. Svjedok ističe da jako teško može detaljno procijeniti tko je što radio, s obzirom da su jednom u tjedan dana ili jednom u dva tjedna djelatnici uključeni u statusni sastanak, a mimo toga svatko radi svoj posao samostalno. Svjedok je radio potpuno samostalno i nije na dnevnoj bazi surađivao s tužiteljicom. Svjedok dalje navodi da voditelj projekta u veleprodaji i voditelj projekta u strategiji ne rade iste poslove. Stručnjak u strategiji i voditelj projekta u strategiji mogu se baviti istim poslovima. Svjedok ističe da za njega nije bilo prilike za napredak u strategiji, izrazio je želju za više posla, a tu priliku je dobio uz povišicu na novom radnom mjestu vezano uz digitalnu transformaciju. Svjedok ističe da kada je postao voditelj projekta, u odnosu na raniju poziciju stručnjaka, postepeno je dobivao dodatne radne zadatke i kompleksnije poslove, ali je obavljao i ranije radne zadatke.

20. Svjedok ZT u svom iskazu navodi da je radio u istom sektoru kao i tužiteljica, bio je zaposlen na radnom mjestu voditelj projekta 1, došao je iz Zagrebačke banke kod tuženika upravo radi konkretnog projekta, koji je doživio neuspjeh i ugašen je nakon šest mjeseci. Potom je samoinicijativno došao direktoru KT i pitao ga za nove zadatke, tada je prebačen na posao vezano uz praćenje konkurencije, analizu tržišta, izvještavanje prema upravi. Te poslove tužiteljica nije radila. U to vrijeme svjedok je i dalje bio voditelj projekta 1. Nije detaljno upoznat s poslovima koje je tužiteljica radila. Poslove oko praćenja tržišta tužiteljica nije radila, svjedoku su pomagale DT, ĆT, koje to još uvijek rade i godinama prije su to radile. Svjedok sada radi na poziciji stručnjaka za strategiju i također se bavi analizom tržišta i praćenjem konkurencije. S obzirom da je došao iz bankarskog sektora, ne može detaljno navesti razliku između voditelja projekta 1 i 2. Svjedoku se prvotno promijenio opis poslova, kada je ugašen projekt, a naknadno i titula. Zna da je IT bio voditelj projekta 2, možda i kolega ČT koji više nije kod tuženika. Djelatnice DT i ĆT su cijelo vrijeme stručnjakinje za strategiju. Svjedok ne zna što je konkretno tužiteljica radila, zna što su radile kolegice DT i ĆT, one su pratile Excel tablice, kalkulacije i brojke.

21. Tužiteljica u svom iskazu navodi da u trenutku otkazivanja ugovora o radu suštinski nije vodila projekte i tvrdi da nitko u sektoru za strategiju nije vodio projekte, jer se u tom sektoru ne vode projekti. U pitanju je pogrešan naziv radnog mjesta. Navodi da je radila poslove vezane za strategiju, analizu tržišta, analizu konkurencije, poslovne slučajeve za uvođenje novih proizvoda i usluga. Navodi da su poslove poput nje radili i ZT, IT, NT, te još jedan kolega koji je ranije otišao. Ti poslovi se i dalje rade kod tuženika, zaposleno je dvoje novih djelatnika u tom sektoru, to su ET i AT. Oboje su zaposleni na poziciji stručnjaka za strategiju. Oni nisu bili u stanju obavljati poslove tužiteljice, jer je za taj posao potrebno veliko radno iskustvo, a tužiteljica ima preko 20 godina radnog iskustva kod tuženika. Na poziciji stručnjaka za strategiju tužiteljica je radila prije prvog otkaza, međutim nakon presude nije vraćena na isto radno mjesto, već na radno mjesto voditelja projekta. Neposredno nadređeni djelatnik bio je TT, a njemu nadređeni JT. Nije bilo razlike u sadržaju poslova koje bi obavljale osobe na poziciji voditelja projekta 1, ili 2, odnosno bez broja, razlikovalo se područje istraživanja, kolega IT se bavio područjem kripto valuta, a ZT bio je zadužen za usluge m-bankarstva. NT je isključivo radio aukcije mobilnog spektra, te poslove nije radila tužiteljica, to se radi svake četiri godine. Postoji razlika u plaći između radnih mjesta voditelj projekta 1, 2, odnosno bez broja i po tome se vidi razlika u složenosti radnog mjesta. Tužiteljica je prije prvog otkaza bila zaposlena na visokoj poziciji koja je bila plaćena u rangu pomoćnika direktora, vodila je složene projekte koji su imali veliki financijski učinak za tuženika, kada se vratila po presudi, bilo je drugih stručnjaka za strategiju, a tužiteljici je rečeno da nema istog radnog mjesta. Tužiteljica je dipl. ing. elektrotehnike, mag. znanosti, sa iskustvom od 23 godine rada kod tuženika. Tužiteljici nije ponuđeno neko drugo radno mjesto, kasnije su otvoreni natječaji za stručnjaka za strategiju, na koji se javila, međutim zaposlena je ET. Neke od svjedoka tužiteljica je uvela u posao i bila im je šef pa je smiješno da ne bi mogla obavljati njihove poslove, to je bio kolega ŠT. Prema navodima tužiteljice usporedne radnike u odnosu na nju predstavljali bi ZT, ŠT, IT, DT, ĆT, NT, u odnosu na koje djelatnike tužiteljica ima veći broj godina radnog staža, a neki kolege su mlađi od nje. Prema mišljenju tužiteljice otkaz je dobila iz razloga jer je vraćena po presudi, jer je tako rekao JT, misli da su tražili način da joj daju otkaz, misli da se također radilo o osobnom animozitetu, s obzirom da je tužiteljica magistrica elektrotehnike i žena, dok to TT i JT nisu. Tužiteljica je prije prvog otkaza stvarno vodila projekte te je zaradila značajni novac tuženiku, dok oni u svojoj karijeri nisu uveli niti jednu novu uslugu te nisu tuženiku zaradili niti jedan cent od novih usluga i tehnologija. Tužiteljica je uvela dvije nove tehnologije, eternet i ADSL, a radilo se o uvođenju brzog interneta koji je u Hrvatsku uveden prije nego u Njemačkoj, projekt je vodila tužiteljica, a JT bio je dio šireg tima.

22. Iskaz svjedokinja UT, LTE i UTE nisu relevantni za činjenicu koje poslove je tužiteljica obavljala prije donošenja odluke o otkazu i postoje li ti poslovi i dalje kod tuženika, s obzirom da sve te svjedokinje rade u odjelu ljudskih resursa i nemaju neposrednih saznanja o stvarnim poslovima tužiteljice, njihova saznanja dolaze od kolega iz sektora u kojem je tužiteljica radila, ponajprije od direktora KT, koji je bio nadređeni djelatnik tužiteljici i koji je tužiteljici davao radne zadatke.

23. Nadalje, u odnosu na činjenicu postojanja usporednih radnika u odnosu na tužiteljicu, tuženik je sukladno prijedlogu tužiteljice dostavio u spis ugovore o radu za djelatnike ŽT, ZT, HT, DT, ĆT, OT, GT, RT, LTEB, FT, ŠT, BT i AT iz kojih proizlazi da je jedino IT bio zaposlen na radnom mjestu voditelja projekta 2 dok su ostali djelatnici zaposleni na drugačijim radnim mjestima u odnosu na tužiteljicu i to NT na radnom mjestu strateškog voditelja projekta, ZT na radnom mjestu voditelja projekta 1, HT na radnom mjestu stručnjaka za razvoj ponuda i proizvoda, DT na radnom mjestu stručnjaka za strategiju 1 kao i ĆT, zatim OT na radnom mjestu stručnjaka za razvoj ponuda i proizvoda 1, GT na radnom mjestu stručnjaka za poslovanje s korisnicima, RT na radnom mjestu stručnjaka za podršku prodaji korisnicima 1, LTEB na radnom mjestu stručnjaka za analizu i poslovno planiranje 2, FT na radnom mjestu menadžer za upravljanje ključnim korisnicima 1, ŠT na radnom mjestu voditelj projekta 1 te AT na radnom mjestu višeg stručnjaka za kontrolu. Utvrđenja koja proizlaze iz dostavljenih ugovora suglasna su sa navodima svjedoka KT koji ističe da niti jedan od navedenih radnika ne predstavlja usporedne radnike u odnosu na tužiteljicu, s obzirom da niti jedan radnik nije radio iste poslove kao i tužiteljica.

24. Sud je ocijenio iskaze saslušanih svjedoka istinitim, budući da su iskazivali u suglasju jedan s drugim, njihovi iskazi sukladni su dokumentaciji koja prileži spisu, radi čega nije bilo razloga da sud posumnja u istinitost iskaza svjedoka. Iz iskaza svjedoka KT, ŽT, BT i ZT sud je utvrdio da prije otkazivanja ugovora o radu tužiteljici nije bilo drugih djelatnika koji bi radili iste poslove kao i tužiteljica, iz iskaza svjedoka KT proizlazi da su se poslovi koje je radila tužiteljica smanjili, odnosno gotovo u cijelosti nestali, da drugih poslova za radno mjesto voditelja projekta 2 nije bilo, iz kojeg razloga je i djelatnik IT krajem 2022. prešao u drugi dio kompanije koja se bavi poslovnim korisnicima. Iz iskaza svjedoka KT sud je utvrdio da je u trenutku otkazivanja ugovora o radu tužiteljici ona jedina radila na radnoj poziciji voditelja projekta 2, da se radilo o vođenju jednostavniji, kratkih projekata koji nemaju veliki financijski značaj za kompaniju. Također, suglasna utvrđenja proizlaze i iz iskaza svjedoka BT, koji navodi da je radio iste poslove kao i tužiteljica, jedino se bavio drugim segmentom istraživanja, međutim kao što je ranije navedeno taj svjedok je prije otkaza ugovora o radu tužiteljici prebačen u drugi dio kompanije i to na vlastitu inicijativu. Svjedok TT u svom iskazu je jasno i okolnosno naveo koje točno poslove su radili ostali djelatnici za koje je tužiteljica navela da su usporedni djelatnici u odnosu na nju, a iz kojeg iskaza proizlazi da ti djelatnici nisu radili iste poslove kao i tužiteljica. S druge strane tužiteljica u svom iskazu paušalno navodi da su iste poslove kao i ona radili ZT, IT i NT, međutim to nije utvrđeno iz iskaza tih svjedoka, odnosno iz iskaza svjedoka KT. Stoga tužiteljica nije dokazala svoje navode da bi ti djelatnici predstavljali usporedne radnike u odnosu na nju jer da su sadržajno obavljali iste poslove kao i tužiteljica. S druge strane, utvrđeno je iz iskaza svjedoka KT, ŽT, BT i ZT da ti djelatnici nisu obavljali iste poslove kao i tužiteljica te da stoga nisu bili usporedni radnici u odnosu na nju. To je ujedno potvrđeno i dokumentacijom koja prileži spisu (ugovori o radu za te djelatnike). Nadalje, iz iskaza svjedoka KT proizlazi da je tužiteljičino radno mjesto ukinuto i da je za poslovima koje je tužiteljica obavljala prestala potreba, s obzirom da je poslova koje je tužiteljica radila bilo malo, te je stoga ona dodatno analizirala poslovanje drugih kompanija i radila izvješća za Državni zavod za statistiku, koji poslovi su praktički nestali jer se prestalo analizirati podatke o drugim kompanijama, a poslovi vezani uz dostavu izvješća Državnom zavodu za statistiku su rijetki i ne zahtijevaju puno vremena, a kasnije su prebačeni u sasvim drugi dio kompanije koji se bavi izvještajima. Također, iz iskaza svjedoka BT proizlazi da je tužiteljica istraživala jedan dio non core poslovanja (zdravstvo), a on drugi (kripto valute), međutim iz iskaza je dalje vidljivo da nije nastavljen rad na tim projektima, odnosno da tuženik nije proširio poslovanje u te sektore. Stoga je za utvrditi da su se poslovi tužiteljice ugasili prije donošenja odluke o otkazu (u pogledu istraživanja područja zdravstva), odnosno ostalih poslova bilo je malo, a isti su prebačeni u drugi dio kompanije (analiza podataka o drugim kompanijama i poslovi vezani uz izvješća Državnom zavodu za statistiku). Tužiteljica u svom iskazu navodi da je radila analizu tržišta i konkurencije, iako iz iskaza svjedoka ZT proizlazi da su djelatnice DT i ĆT radile poslove praćenja tržišta te da te poslove nije radila tužiteljica.

25. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljica bila jedina zaposlena na radnom mjestu Voditelj projekta 2 u trenutku otkazivanja ugovora o radu tužiteljici, da je došlo do prestanka obavljanja poslova koje je tužiteljica obavljala, odnosno isti su prebačeni na druge dijelove kompanije, što sve predstavlja opravdan razlog za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu, sukladno odredbi čl. 115 st. 1 t. 1 ZR-a.

26. Vezano uz navode tužiteljice da nije došlo do ukidanja radnog mjesta tužiteljice u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta od 17. veljače 2023. valja navesti da radno mjesto tužiteljice nije bilo sistematizirano niti u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta od 20. rujna 2022. u okviru Sektora za strategiju i veleprodaju, budući da je na str. 155 istog Pravilnika vidljivo kako u tom sektoru postoji samo radno mjesto Voditelj projekta 1, dok je radno mjesto Voditelja projekta 2 sistematizirano u okviru Odjela za prodaju i isporuku veleprodajnih usluga, na kojoj poziciji je predviđeno sedam djelatnika, a u kojem odjelu nije radila tužiteljica. Iz toga proizlazi da je radno mjesto tužiteljice u okviru Sektora za strategiju i veleprodaju ukinuto već u Pravilniku o sistematizaciji iz rujna 2022., što ne utječe na valjanost odluke o otkazu, budući da radno mjesto tužiteljice nije bilo sistematizirano u Sektoru za strategiju i veleprodaju u trenutku donošenja odluke o otkazu. Prema Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta od 21. veljače 2023. u okviru Sektora za strategiju i veleprodaju sistematizirana su radna mjesta direktora Sektora, voditelja grupe 1, strateškog voditelja projekta, višeg stručnjaka za strategiju, stručnjaka za strategiju za 1, stručnjaka za strategiju 2, voditelja projekta 1, koordinatora za roaming 1, koordinatora za roaming 2, koordinatora za roaming 3, stručnjaka za analizu i poslovno planiranje, stručnjaka za analizu i poslovno planiranje 1 i stručnjaka za analizu i poslovno planiranje 2. Ostala radna mjesta sistematizirana su u okviru Odjela za prodaju i isporuku veleprodajnih usluga, u kojem odjelu tužiteljica nije radila.

27. Slijedom svega navedenog sud je utvrdio da su ispunjen razlozi za poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tužiteljici, budući da je radno mjesto tužiteljice ukinuto, a ista je bila jedini izvršitelj na tom radnom mjestu. Tuženik pravilno nije primijenio zakonske i dodatne kriterije, budući da nije bilo potrebe za uspoređivanjem tužiteljice jer nije utvrđeno da bi ijedan drugi djelatnik radio iste poslove kao i tužiteljica. Stoga je valjalo tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kako u dijelu koji se odnosi na utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu, tako i u dijelu kojim se traži vraćanje na rad, jer za prihvaćanje tog zahtjeva nema pravne osnove, sve sukladno odredbi čl. 124 st. 1 ZR- a.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku, koja propisuje da ako stranka u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranici naknaditi parnične troškove. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.

29. Trošak tuženika odnosi se na trošak jednokratne nagrade iz Tbr. 7/2 Tarife u iznosu od 500,00 eura uvećano za PDV (Tbr. 46), koja nagrada obuhvaća četiri radnje: podnošenje odgovora na tužbu, podneska od 27. listopada 2023., zastupanja na ročištu 16. svibnja 2024. te za sastav podneska od 11. lipnja 2024. Tuženiku je još povrh navedenih radnji priznato pravo na trošak zastupanja na ročištima od 15. srpnja 2024., 23. listopada 2024., 24. veljače 2025., 22. svibnja 2025. i 14. studenoga 2025. u visini od 100,00 eura za svako ročište uvećano za PDV te za sastav podneska od 24. rujna 2024. iznos od 100,00 eura uvećan za PDV, što sveukupno iznosi 1.375,00 eura, koji trošak je tužiteljica dužna naknaditi tuženiku.

30. Nije osnovan zahtjev tuženika za naknadu troška koji se odnosi na sastav podneska od 24. svibnja 2023., budući da tim podneskom tuženik samo dostavlja punomoć za zastupanje, što je mogao učiniti uz odgovor na tužbu, te stoga trošak tog podneska nije bio potreban za vođenje ove parnice niti se taj podnesak može uzeti u obzir kao jedna od četiri radnje iz Tbr. 7/2 Tarife.

31. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 19. siječnja 2026.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku