Republika Hrvatska

Poslovni br.: P-321/2023-31

OPĆINSKI SUD U SPLITU

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinja Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužiteljice ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Željku Vrdoljaku, odvj. u Splitu, protiv tuženika Grawe Hrvatska d.d., OIB: 28406115764, zastupan po pun. UN, radi isplate, na ročištu za objavu i uručenje presude dana 19. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici (neimovinska šteta + tuđa njega i pomoć + trošak liječenja) daljnji iznos od 8.150,32 EUR-a, s Zakonskom zateznom kamatom, počam od dana 22.11.2022. godine, do isplate, dok se za više traženo do iznosa od 16.300,00 EUR-a, kao i početka tijeka zakonske zatezne kamate od 19.07.2022. god. tužbeni zahtjev odbija.

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je 19.07.2022. došlo je do prometne nezgode u Solinu koju je skrivila ČNK upravljajući vozilom marke “Dacia” reg. oznake i broja [registarska oznaka] osiguraaim kod tuženika po polici AO 131031084184. U ovoj nezgodi tužiteljica je kao pješak zadobila teške tjelesne povrede. Tužiteljica se prije pokretanja ove parnice obratila tuženiku radi mirnog rješenja spora, te joj je tuženik na ime akontacije platio iznos od 3.982,68 eura. Ovom tužbom na ime povrede prava osobnosti posebice imajući u vidu jačinu i trajanje povredom izazvanih bolova, duševnih bolova, straha, tegoba tijekom liječenja i sl. tužiteljica potražuje daljnji iznos

P-321-2023-31

naknade štete od 15.000,oo eura kao i troškova tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.000,oo eura, te na ime troškova liječenja 300 eura.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne spori pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, kao ni odgovornost za nastanak štetnog događaja, već samo visinu neimovinske i imovinske štete i tijek zatraženih kamata. Ističe da je dopisom od 16.12.2022. obavijestio tužiteljicu kako na temelju mišljenja liječnika cenzora smatra primjerenim iznos od 30.000,00 kn na ime neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, međutim obzirom da je liječenje tužiteljice još u tijeku, ne radi se o konačnoj ocjeni te se moli tužiteljica da po završetku liječenja dostavi cjelokupnu medicinsku dokumentaciju nakon čega će se njen predmet ponovno uzeti u obradu, međutim da tuženiku nije dostavljena nikakva daljnja medicinska dokumentacija niti je dostavljen bilo kakav prigovor nego je uslijedila tužba uz koju je priložena ista medicinska dokumentacija koja je bila priložena uz odštetni zahtjev.

3. U dokaznom postupku cjelokupna pisana dokumentacija u spisu i svi izvedeni dokazi, te provedeno medicinsko vještačenje.

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. U konkretnom slučaju sporna je samo visina potraživane naknade štete.

6. Odredbom čl. 19. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pred pretpostavkama utvrđenim zakonom.

7. Odredbom st. 2. istog članaka propisano je da se pod pravima osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

8. Odredbom čl. 1100. istog Zakona propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

9. Odredbom st. 2. istog članka propisano je da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

10. Radi utvrđenja visine štete, temeljem medicinske dokumentacije u spisu, a naknadno i pregledom tužiteljice od strane vještaka ortopeda provedena su vještačenja po vještacima za ortopediju dr. Danči Tripalo i psihijatriju dr. Nikoli Sikirica.

11. Vještakinja za ortopediju dr. Danči Tripalo na ročištu od 28. 11.2023. god. u nalazu i mišljenju navodi da je iz pregleda sudskog spisa i medicinske dokumentacije tužiteljice utvrdila da je tužiteljica u prometnoj nezgodi od 19.076.2022. zadobila ozljedu prijelom vrata bedrene kosti, isti dan je operirana kada su joj postavljena tri vijka, tj. napravljena je osteosinteza u području lijevog kuka. Nakon operacije je

P-321-2023-31

započeta uobičajena fizikalna terapija na odjelu a otpuštena je 25. srpnja 2022. na kućnu njegu s preporukom nastavka fizikalne terapije kući. Kako je Na ODJELU izvršena i vertikalizacija tj. naučila se tužiteljica hodati uz pomoć pomagala daljnja kontrola traumatologa je predložena za 4 tjedna. Tužiteljica se uredno javljala na kontrole. Na kontrolu od 14. rujna je opisano da hoda sa štakama bez oslonca na operiranu nogu, zatim je predložena daljnja fizikalna terapija u kući. Zatim je ponovno vršila kontrole kod traumatologa u 10. mjesecu kada joj je rečeno da hoda sa štakama uz opterećenje do pola tjelesne mase. Isto tako i u 12. mjesecu na kontroli je rečeno da hoda do opterećenja od pola tjelesne mase. Zatim je priloženo i otpusno pismo specijalne bolnice Kalos gdje je boravila od 24. siječnja do 14. veljače 2023. Liječena je kompleksnom fizikalnom terapijom, hodala je i dalje sa štakama, nakon toga je odlazila opet na kontrole kod traumatologa i to u 3. mjesec 2023., zatim zadnji nalaz je od fizijatra od 11. travnja 2023. gdje se upisuje da hoda uz jednu štaku, da su kretnje zadovoljavajuće pa je predložena i dalje fizikalna terapija.

11.1. Nakon tako detaljnog opisa tijeka liječenja tužiteljice utvrđenog pregledom priložene medicinske dokumentacije navodi kako tužiteljica smatra liječenje završenim, te da će vještačiti današnje stanje tužiteljice, pa navodi da je zadnja kontrola fizijatra bila u 4. mjesecu 2023. gdje je tužiteljica hodala sa jednom štakom te kretnje u ozlijeđenom kuku su bile zadovoljavajuće. Zaključuje da se radi o o teškoj tjelesnoj ozljedi koja je kod tužiteljice dovela do ograničene pokretljivosti kuka u blažem stupnju jer se u dokumentaciji ne navodi da se radi o srednjem ili težem stupnju, nego o blažem stupnju. S obzirom da tužiteljica hoda sa štakom vjerojatno se radi o bolovima koje tužiteljica ima te tako rasterećuje ozlijeđeni kuk, a ima slabiju mišiću masu što je dokazano sa pozitivnim duchenneovim znakom a što znači da štedi nogu zbog bolova u tom kuku. Navodi da stoga procjenjuje umanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice 20% što znači da će ulagati povećane napore kod hodanja, dužeg stajanja, i svih težih tjelesnih radova. Biti će onemogućeno brže hodanje i trčanje te svi radovi u čučećem i klečećem položaju te nošenje težih tereta. Bolove jakog intenziteta je imala dva dana, srednjeg intenziteta dva tjedna i slabog intenziteta još tri mjeseca. Nakon toga svi bolovi ulaze u umanjenje životnih aktivnosti. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna nakon izlaska iz bolnice dok se tužiteljica nije smjela oslanjati na operiranu nogu a trajala je kao pomoć kod obavljanja osobne higijene i to prvi mjesec tri sata dnevno zatim tri mjeseca dva sta dnevno i još 6 mjeseci jedan sat dnevno. Naruženost srednjeg stupnja zbog šepanja, nošenja štaka i slabije mišićne mase operiranog kuka uz vidljiv manji ožiljak.

11.2. Pregledom zdravstvenog kartona utvrdila je da tužiteljica prije nezgode nije imala ozljeda. Također je navela da bi mišljenje bilo potpunije da je pregledala tužiteljicu ali je dala mišljenje po priloženoj dokumentaciji i iskustvenom razvoju kliničke slike nakon takve operacije. Upitana je li realno da je liječenje bilo završeno sa zadnjim nalazom od 22. travnja 2023. odgovara da svaki pacijent ima pravo stati i ne ići na kontrole , tužiteljica je čak i rekla da je liječenje završeno, iako da misli da će biti toga liječenja i kontrola još.

P-321-2023-31

12. Tuženik podneskom od 07.12.2023. ističe kako smatra da je stalni sudski vještak dr. Danči Tripalo u svrhu objektivizacije vještačenja trebala izvršiti klinički pregled tužiteljice zbog nedostatka medicinske dokumentacije nakon 11.04.2023. obzirom da je i sama navela kako misli da će nakon nalaza od 11.04.2023. biti još liječenja i kontrola. Smatra i daje vještakinja umanjenje životne aktivnosti u visini od 20% previsoko procijenila jer da prema knjizi „ Načela sudskomedicinskih vještačenja“ autora EN, [adresa], 2010., za umanjenu pokretljivost kuka u lakom stupnju bez znakova deformirajuće artroze umanjenje životne aktivnosti iznosi do 5%.

13. Saslušana na ročištu od 04.06.2024. dr. Danči Tripalo je navela da tuženik smatra da se radi o tjelesnoj ozljedi koja je ostavila umanjenje životne aktivnosti za 10%, a da se takvo umanjenje životnih aktivnosti daje kod običnih prijeloma koji uspješno se operiraju i kod kojih se ne očekuje daljnje pogoršanje. Ovdje da je prvenstveno uzela u obzir mogućnost toga da neće uspjeti, a koje je mnogo češće nego da završi uspješno pa sam zbog toga dala umanjenje životne aktivnosti od 20%. Pojasnila je detaljno da prijelom vrata bedrene kosti koji je tužiteljica zadobila u predmetnom događaju spada u vrlo tešku ozljedu koja često završi ugradnjom umjetnog kuka. Kako je tužiteljica u to vrijeme bila mlađe životne dobi pokušala se izbjeći stavljanje umjetnog kuka te napraviti operacija spajanje glave bedrene kosti sa tri vijka. Ta vrsta operacije ne mora završiti uspješno te protekom vremena se pokaže postepeno odumiranje glave te potreba za novom operacijom tj. postavljanje umjetnog kuka. Obzirom na prigovor tuženika zatražila je da tužiteljica napravi RTG te da ju potom klinički pregleda.

14. Nakon što je tužiteljicu i klinički pregledala, na ročištu od 20.11.2025. vještakinja dr. Danči Tripalo finalizirala je svoj nalaz i mišljenje, te navela kako se radi o teškoj tjelesnoj ozljedi koja često završi sa ugradnjom endoproteze. Ovdje je bio pokušaj spašavanja kuka sa postavljanjem tri vijka i došlo je do zaraštavanja, međutim ne radi se o običnom prijelomu kada se spoji kost npr. u srednjem dijelu ili dijelu koji uglavnom zaraštava, ovdje se radi o manjkavoj cirkulaciji glave koja je jako osjetljiva kod prijeloma pa često dođe do odumiranja glave što stvara veliki invaliditet, a nikada se ne zna kada se to i za koliko godina može dogoditi. Doista da je to bio prijelom u srednjem dijelu natkoljenice to bi bilo 10%, međutim kako se radi o kuku sa velikim posljedicama, onda bi zbog prigovora tuženika kako još taj kuk funkcionira mogla smanjiti za 2%, pa bi umanjenje životnih aktivnosti iznosilo 18%. Pri tome da je uzela u obzir svu medicinsku dokumentaciju tužiteljice, nalaze kao i kliničko pregled kojeg je osobno obavila, prilikom kojeg je ustanovila ograničenu pokretljivost, blaže šepanje.

15. Na ovaj nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora, pa ga i sud prihvaća kao stručan, detaljno obrazložen (na tri ročišta), te utemeljen i na kliničkom pregledu tužiteljice iz čega je vještakinja došla do neposrednih saznanja o težini ozljede i posljedica. Pri tome za naglasiti je da tuženik nije prigovarao dužini trajanja i jakosti bolova tužiteljice, niti potrebama tuđe njege i pomoći već isključivo utvrđenom stupnju umanjenja životne aktivnosti.

P-321-2023-31

16. Vještak za psihijatriju dr. Nikola Sikirica u svom usmenom nalazu i mišljenju na ročištu od 28.11.2023. naveo je da iz dostupe dokumentacije ne pronalazi elemenata na osnovu kojih bi se zaključilo da je navedeni traumatski događaj kao i posljedica ozljeđivanja dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Uzevši u obzir normalno – psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na ovakav tip traumatskog događaja kao i neizvjesnost oko ishoda liječenja i imajući u vidu mišljenje vještaka ortopeda zaključuje da je tužiteljica u trenutku samog događaja doživjela primarni strah u trajanju oko 1 minute, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju sljedeća 2 do 3 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća 3 do 4 tjedna te sekundarni strah blažih intenziteta sljedećih 5 do 6 mjeseci. Smatra i da će tužiteljica zbog pada opće funkcionalnosti trpjeti duševne boli zbog umanjenje životne aktivnosti a koje će se očitovati kao epizode sniženog raspoloženja, tjeskobe, osjećaja vlastite neadekvatnosti i zabrinutosti oko eventualno mogućeg pogoršanja stanja.

16.1. Na vještvo vještaka psihijatra stranke nisu imale prigovora.

17. Slijedom navedenog zaključuje se da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći pretrpjela teške ozljede, da je trpjela bolove jakog intenziteta dva dana, srednjeg dva tjedna (14 dana), te slabog intenziteta još tri mjeseca (90 dna), da je imala neugodnosti tijekom liječenja u vidu operacije, fizikalne rehabilitacije, hodala uz pomoć dvije štake skoro 9 mjeseci, potom sa jednom štakom koju očito i danas nekada koristi, da je trpjela strah primarni u trajanju od 1 minute, te potom sekundarni jakog intenziteta u trajanju sljedeća 2 do 3 dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedeća 3 do 4 tjedna te sekundarni strah blažih intenziteta sljedećih 5 do 6 mjeseci, da je zaostala naruženost srednjeg stupnja u vidu šepanja, korištenja štake i ožiljka. Tuđa njega i po moć po procjeni vještaka trebala joj je u vidu nemedicinske pomoći u trajanju od 30 dana po 3 sata dnevno, a zatim 90 dana po 2 sata dnevno i još 180 dana po jedan sat dnevno. Smanjenje životne aktivnosti tužiteljice u konačnici je procijenjeno na 18%.

18. U pogledu naknade imovinske štete u vidu tuđe njege i pomoći tužitelju ad.

1. za navesti je da tužitelj nije dostavio dokaz na okolnost visine sata tuđe njege i pomoći, već samo u tužbi navodi da iz tog osnova potražuje iznos od 1.000,00 eura.

19. Odredba čl. 223.st. 1. ZPP- a propisuje da ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete, na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni.

20. Kada se uzme u obzir da se 2022. god. cijena sata tuđe njege i pomoći na području Splita i okolice određivala u iznosu od 4 eura po satu, prema cjeniku Doma za starije i nemoćne osobe "Lovret" iz Splita koji je jedina ustanova na ovom području koja takve usluge pruža, što je poznato kako sudu tkao i punomoćnicima stranaka, sud smatra da bi iznos od 1.000,00 eura koliko iz ovog osnova potražuje tužiteljica bio primjeren, jer bi iznos utvrđivan u slučaju da u spisu postoji potvrda o cijeni sata tuđe

P-321-2023-31

njege i pomoći Doma "Lovret" bio i veći od ovog utvrđenog temeljem slobodne ocjene suda.

21. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 121/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) je propisano da će sud, u slučaju povrede prava osobnosti ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i to da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Prema tome, jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova i straha te duševnih boli su samo mjerilo težine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrđivanju visine pravične novčane naknade, a ne predstavljaju samostalne oblike povrede prava osobnosti.

22. Kod utvrđivanja novčane satisfakcije po kriteriju pretrpljenih bolova, sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, neugodnsoti liječenja, operaciju, postavljanje fiksatora – vijaka, rehabilitraciju u vidu fizikalne terapije, hod uz pomoć štaka, te umanjenje životne aktivnosti od 18%, a kod povrede duševnog integriteta dužinu i jačinu trajanja pretrpljenog straha, te povredu koja se očituje u trpljenju bolova, zabrinutosti, potištenosti, napetosti, straha, potrebom za mirovanjem, indiciranim kontrolnim pregledima i fizikalnoj rehabilitaciji, potrebom za tuđom njegom i pomoći te konačno po radi trajnog umanjenja općih i životnih aktivnosti, poradi ograničenja koja će tužiteljica imati u budućem životu, također i povredu duševnog integriteta s osnove naruženosti lakog stupnja.

23. Slijedom navedenog i u smislu odredbe čl. 223. ZPP-a, pa kako Orijentacijski kriterij Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade jer prilikom odmjeravanja pravične novčane naknade valja uvijek imati na umu okolnosti i specifičnosti slučaja sud s osnova neimovinske štete nalazi primjerenom naknadom iznos od 10.833,00 eura.

24. Tužiteljica u pogledu troškova liječenja potražuje iznos od 300,00 eura, s time da ne precizira u čemu se sastoje ti troškovi niti dostavlja ikakve dokaze da su oni uistinu nastali. Međutim, ne bi trebalo biti sporno da je tužiteljica imala troškove prijevoza iz Solina do Splita radi liječenja, trošak odlaska na fizikalnu terapiju, određenih lijekova protiv bolova koji ne idu na recept, kupnje štaka i sl., te primjenom čl. 223 ZPP-a sud nalazi ovaj iznos opravdanim i primjerenim.

25. Slijedom navedenog sud utvrđuje ukupan iznos štete, neimovinske i imovinske u ukupnom iznosu od 8.150,00 eura (neimovinska šteta 6.850,00 eura, tuđa njega i pomoć – 1.000,00 eura i troškovi liječenja – 300,00 eura). Uzeto je u obzir da je prije podnošenja tužbe tužiteljici nesporno isplaćeno 3.982,68 eura, s time da tužiteljica tužbom potražuje "daljnjih" 16.300,00 eura, što znači da je iznos od 3.982,68 eura već odbila od svog traženja (da bi po tome ukupni iznos bio 20.282,68 eura) pa nije bilo potrebe od usvojenog i dosuđenog iznosa odbijati ovih 3.982,68 eura.

P-321-2023-31

26. Tužiteljica zakonsku zateznu kamatu potražuje od dana prometne nesreće, 19.07.2022. god.

26.1. Odredba čl. 1103. ZOO propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, dok odredba čl. 1086. ZOO propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

26.2. Također Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., u daljnjem tekstu: ZOOP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje kao specijalni propis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima u čl. 12. propisuje da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete, te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne (st. 1.). Odgovorni osiguratelj je dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. tog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj je oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom st. 1. tog članka (st. 3.). U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. istog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (st. 4.).

26.3. Obvezu po članku 12. ZOOP-a ne može osiguravatelj odgoditi, nego je dužan u propisanom roku donijeti odluku o odštetnom zahtjevu. Naime, oštećeniku pripada zatezna kamata na iznos pripadajuće naknade štete od dana podnošenja zahtijeva tuženiku kako za štetu koja je u tom trenutku nastala, tako i onu koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva. Stoga, tužitelju bi u skladu s navedenom odredbom pripadalo pravo na isplatu zatezne kamate od dana podnošenja zahtijeva za isplatu te štete, a to je 22.11.2022, pa je za više traženo u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a, pa je temeljem odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a, a kako su stranke uspjele u parnici u približno jednakim udjelima odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

U Splitu, 19. siječnja 2026. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

P-321-2023-31

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

-pun. tužitelja,

-pun. tuženika