REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2385/2022-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku u odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. prosinca 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, 19. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.270,94 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 122,65 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 22. srpnja 2021. do isplate.“.

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.750,29 Eura sa zateznim kamatama računatim od 19. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ŠĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.449,71 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 19. siječnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 23. veljače 2021. došlo je do prometne nezgode u Rugvici, a koju prometnu nezgodu je prouzrokovao KĐ kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, te je u istoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka]. Vozilo krivca za predmetnu prometnu nezgodu reg. oznake [registarska oznaka] bilo je obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika. Na temelju naprijed navedenog te temeljem medicinske dokumentacije, cijeneći odredbe iz čl. 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje, te imovinske štete, i to: duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti, pretrpljenih bolova, pretrpljenog straha, tuđe pomoći i njege tijekom liječenja. Tužitelj ističe kako se obratio tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom kojeg je tuženik zaprimio 22. srpnja 2021., nakon čega je tužitelju isplaćen iznos od 7.000,00 kn s osnova naknade štete, no isti iznos nikako ne može predstavljati pravičnu novčanu naknadu štete tužitelju te zbog tog razloga tužitelj od tuženika potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 10.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka. Tužitelj je na ročištu održanom 16. prosinca 2025. naveo da zbog promjene valute uređuje tužbeni zahtjev te potražuje isplatu u iznosu od 1.393,59 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 22. srpnja 2021.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim svoju pasivnu legitimaciju, nastanak šetnog događaja te odgovornost osiguranika tuženika. Ističe da je sporna samo visina tužbenog zahtjeva. Ističe da je s obzirom na stanje predlaže sklapanje nagodbe za cjelokupnu štetu za dalji iznos od 6.000,00 kn. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu Policijske postaje Dugo Selo (list 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8-13 spisa), odštetni zahtjev (list 14-16 spisa), dopis (list 17 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke Žarku Rašiću (list 46-47 spisa).

4. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja, za pribavom prekršajnog spisa, za provođenjem prometnog vještačenja uz očevid i rekonstrukciju na licu mjesta nezgode, za pribavljanjem sveukupnog spisa tuženika, za provođenjem kombiniranog vještačenja, za provođenjem sudsko-medicinskog vještačenja, za provođenjem financijskog vještačenja, za pribavljanjem podataka od državnog zavoda za statistiku, budući da bi izvođenjem navedenih dokaza nepotrebno odužio predmetni postupak i ne bi mogao utvrditi sporne činjenice između stranaka.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika.

7. Sporna je visina štete.

8. Na okolnost visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po doktoru Žarku Rašiću, stalnom sudskom vještaku te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

9. U svom nalazu i mišljenju Žarko Rašić naveo je da je tužiteljica stradala u štetnom događaju, 23. veljače 2021., te pritom zadobila ozljede, opisane u medicinskoj dokumentaciji - istegnuće mišića vratne kralješnice. Na pregled je donijela zdravstveni karton za razdoblje od 12. rujna 2007. do 16. veljače 2022. u elektronskom obliku te za razdoblje od 2001. – do 2006. – u pisanom obliku, zabilježen je predmetni štetni događaj, nema podataka o ranijem ozljeđivanju vratne kralješnice prije predmetnog štetnog događaja, tužiteljica je pregledana 15. studenog 2024., po zanimanju je kozmetičar, prilikom pregleda je navela kako prije predmetnog štetnog događaja nije imala ozljeda vratne kralješnice. Vještak je dao mišljenje da je tužiteljica je stradala u štetnom događaju kada je zadobila istegnuće mišića vrtan kralješnice. Učinjena je odgovarajuća rtg dijagnostička obrada – bez prijeloma. Konzervativna terapija uz ovratnik i analgetike te kasnije fizikinu terapiju. Tužiteljica je pretrpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 1 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 6 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 36 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. tužiteljica je pretrpjela Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je kratkotrajan i jakog inteziteta, sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 5 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dana. U navedenom štetnom događaju zadobivena ozljeda vratne kralješnice u vidu istegnuća mišića vrata dovela je do smanjenja životnih aktivnosti trajno od 2% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice te povremenim bolovima u vratu kod dužeg rada u nefiziološkom položaju glave i tijela. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 10 dana po 2 sata dnevno, te još 10 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje) pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično. Stanje tužiteljice je stabilizirano na način da se može donijeti konačna odluka o stupnju smanjenja životnih aktivnosti, liječenje tužiteljice je završeno nakon kontrole fizijatra – 30. travnja 2021.

10. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Punomoćnici stranaka su na ročištu održanom 16. prosinca 2025. suglasno izjavili da nemaju primjedbi ni prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića.

11. Odredbom čl. 1069. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Odredbom st.3. istog članka propisano je da za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno, dok se temeljem st.4. trećom osobom smatra oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

12. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je tuženik kao osiguratelj vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi dužan naknaditi štetu tužiteljici kao putniku u vozilu.

13. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

14. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

15. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha, kao i smanjenje životnih aktivnosti. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

16. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.050,00 Eura. Budući da je tuženik platio iznos od 7.000,00 kn/929,06 Eura po osnovi neimovinske štete, tužitelj ima pravo na naknadu daljnjeg iznosa od 1.120,94 Eura po osnovi pretrpljene neimovinske štete.

17. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 30 sati. Tuženik nije osporavao da bi tužitelju pomoć i njegu pružali članovi njegova kućanstva. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 150,00 kn koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 5 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

18. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je osnovan u iznosu od 1.270,94 Eura, a nije osnovan u iznosu od 122,65 Eura.

19. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

20. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sukladno traženju tužitelja počevši od 22. srpnja 2021. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

21. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

22. Tužitelj je u odnosu na osnovu uspio u sporu u omjeru od 100%, a u odnosu na visinu 91%, tuženik je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 9%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 91% korist tužitelja.

23. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT-200,00 Eura), sastav podneska od 13. veljače 2023. i 28. ožujka 2025. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura, svaki), zastupanje na ročištima 29. ožujka 2023. i 16. prosinca 2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura, svako), zastupanje na ročištu za objavu presude (Tbr. 9. toč. 3. OT-100,00 Eura svako,) što uz trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% ukupno iznosi 1.625,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 Eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 Eura, pa ukupan trošak iznosi 1.704,63 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 1.551,21 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 199,08 Eura u cijelosti, slijedom čega je tužitelju dosuđen trošak u ukupnom iznosu od 1.750,29 Eura

24. Tužitelju nije priznat sastav podneska od 14. rujna 2022. budući da navedeni podnesak nije bio nužan za vođenje postupka niti mu je priznat pristup na ročište dana 28. studenog 2024. budući da navedeno ročište nikad nije bilo zakazano niti održano. Tužitelj nema pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu i presudu i troška plaćenog predujma preko dosuđenog iznosa niti nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 1.449,71 Eura.

25. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 19. siječnja 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu i na tužbu)

2. pun. tuženika