REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Poslovni broj: Us I-869/2025-7
Osijek, Vukovarska cesta 31
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Valentini Grgić Smoljo, uz sudjelovanje zapisničarke Zdenke Raiz, u upravnom sporu tužitelja GF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Osijek, Službe civilne zaštite Virovitica, Trg bana J. Jelačića 18, OIB: 36162371878, radi izdavanja dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite - zaštitara, 19. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstva civilne zaštite, Područnog ureda civilne zaštite Osijek, Službe civilne zaštite Virovitica, KLASA: UP/I-217-02/25-01/921, URBROJ: 511-01-385-25-7 od 26. kolovoza 2025.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem KLASA: UP/I-217-02/25-01/921, URBROJ: 511- 01-385-25-7 od 26. kolovoza 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite - zaštitara.
2. Tužitelj u tužbi navodi kako je 18. kolovoza 2025. podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za posao zaštitara, a po završetku stručne izobrazbe, ali je odbijen budući da je prije tri godine pravomoćno kažnjen za prekršaj protiv javnog reda i mira. Navodi da je to točno, ali da da se radilo o svađi druge dvije osobe te da nije bio glavni krivac, a od tada nije počinio nikakav prekršaj. Poziva se na nastup rehabilitacije 1. prosinca 2025. i smatra odluku tuženika prestrogom te da mu je onemogućeno pravo na rad u ovom zanimanju. Predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je povodom zahtjeva tužitelja izvršena provjera u prekršajnim evidencijama Ministarstva pravosuđa te informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova te je utvrđeno da je presudom Općinskog suda u Virovitici broj: Pp-2374/2022-4 od 1. prosinca 2022. tužitelj pravomoćno osuđen za prekršaj iz Zakona protiv javnog reda i mira. Poziva se na propisano člankom 20. stavkom 1. i člankom 18. stavkom 1. točkom 3. Zakona o privatnoj zaštiti (Narodne novine, broj 16/20. i 114/22.) te propisane zapreke za izdavanje tražene dozvole.
Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.
4. Odgovor na tužbu je dostavljen tužitelju u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje: ZUS), ali se na isti nije očitovao.
5. Sud u ovom upravnom sporu nije održao raspravu budući da je ocijenio kako je između stranaka sporna primjena prava, a iste u tužbi odnosno odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave. Stoga je primjenom odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. ZUS-a, ovaj upravni spor riješen bez rasprave. Pri tome je Sud imao u vidu i načelo učinkovitosti predviđeno člankom 8. ZUS-a, te da je upravni spor potrebno provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova.
6. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis i dostavljenu dokumentaciju uz odgovor na tužbu te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, u smislu članka 114. stavka 3. ZUS-a utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.
7. Iz podataka spisa proizlazi da je predmetni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 18. kolovoza 2025. za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite - zaštitara.
8. Nesporno je da je tužitelj pravomoćnim prekršajnim nalogom Općinskog suda u Virovitici, Prekršajnog odjela broj: Pp-2374/2022-4 od 1. prosinca 2022. oglašen krivim za počinjenje prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine, broj 5/90. do 29/94.) te mu je izrečena novčana kazna. Prekršajni nalog je postao pravomoćan 31. siječnja 2023.
8.1. Navedeno tužitelj u tužbi potvrđuje, ali smatra da s obzirom da nije bio glavni krivac prema navedenoj presudi i imajući u vidu skori nastup rehabilitacije, da je odluka tuženika prestroga i onemogućava mu se pravo na rad.
9. Člankom 15. stavkom 1. točkom 7. Zakona o privatnoj zaštiti propisano je da odgovorna osoba za poslove privatne zaštite u pravnoj osobi i unutarnjoj službi zaštite, te vlasnik obrta ili odgovorna osoba u zajedničkom obrtu mora ispunjavati uvjet da protiv njih nije pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja posebice za prekršaje protiv javnog reda i mira, zaštite od nasilja u obitelji, suzbijanja zlouporabe droga, odnosno za prekršajno djelo s elementima nasilja sukladno propisima o sprečavanju nereda na javnim okupljanjima i sportskim natjecanjima, kao i drugih zakona kojima su propisani prekršaji s elementima nasilja, te da nije pravomoćno osuđena, odnosno da joj nije izrečena prekršajna pravna sankcija za navedena djela, odnosno istovjetno djelo u zemlji čije je državljanin ili u kojoj ima prebivalište.
9.1. Prema odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o privatnoj zaštiti dopuštenje za obavljanje poslova privatne zaštite može se izdati osobi ako: 1. ima prebivalište odnosno odobren boravak u [adresa], 2. je navršila 18 godina života, 3. ispunjava uvjete iz članka 15. stavka 1. točaka 6., 7. i 9. ovoga Zakona. Prema stavku 3., ako osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dopuštenja odnosno privremeno zabraniti obavljanje poslova privatne zaštite osobi koja za obavljanje navedenih poslova ima dopuštenje Ministarstva.
10. Tužitelj je predmetni zahtjev podnio 18. kolovoza 2025. te u tom trenutku, s obzirom na pravomoćnost prekršajnog naloga od 31. siječnja 2023., rehabilitacija još nije nastupila. U vezi počinjenog prekršaja, tuženik u upravnom postupku nije ovlašten preispitivati niti činjenični opis, ni kvalifikaciju prekršaja zbog kojeg je tužitelj proglašen prekršajno odgovornom, niti je to ovlašten činiti ovaj Sud pri ocjeni zakonitosti upravnog akta.
11. Slijedom iznesenoga, pravilno je tuženik utvrdio da tužitelj, obzirom je pravomoćno oglašen krivim zbog djela narušavanja javnog reda i mira, u vrijeme podnošenja zahtjeva nije ispunjavao uvjete propisane člankom 18. stavkom 1. točkom 3. u vezi s člankom 15. stavkom 1. točkom 7. Zakona o privatnoj zaštiti da bi se usvojio zahtjev za izdavanje dopuštenja za obavljanje poslova privatne zaštite - zaštitara. Iako se tuženik pogrešno pozvao na točku 6., umjesto pravilno točku 7., članka 15. stavka 1. navedenog propisa, te iako je pogrešno naveo da se radi o presudi umjesto prekršajnom nalogu, isto nije od utjecaja na drugačije odlučivanje jer s obzirom na pravomoćno izrečenu prekršajnu pravnu sankciju za djelo narušavanja javnog reda i mira, postoji zapreka za neuvažavanje podnesenog zahtjeva.
11.1. Ali, rehabilitacija osuđenih osoba nastupa po sili zakona, te na istu državna tijela paze po službenoj dužnosti. Protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim, a podaci o prekršaju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati, a niti koristiti za bilo kakve potrebe (članak 78. stavak 6. Prekršajnog zakona). Stoga protekom rokova određenih za rehabilitaciju i pod uvjetima određenim zakonom, osobe protiv kojih su primijenjene kaznene sankcije smatraju se neosuđivanima te nastupom rehabilitacije, nema zapreke da tužitelj nakon 31. siječnja 2026. ponovno podnese predmetni zahtjev.
12. Stoga je Sud osporavano rješenje ocijenio zakonitim, te je odbio tužbeni zahtjev i na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u izreci presude.
U Osijeku 19. siječnja 2026.
Sutkinja
Valentina Grgić Smoljo
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
