Poslovni broj: Pn-2977/2019-94

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jesenki Jurić Šojat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužiteljice RŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice VŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Martini Tončić Bota, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, II. tuženika KB DUBRAVA ZAGREB, OIB: 32206148371, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, zastupani po punomoćniku Tončiju Ravliću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ravlić i Partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika II. tuženika, a u odsutnosti uredno pozvanog I. tuženika, istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I. Tuženici CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 i II. tuženik KB DUBRAVA ZAGREB, OIB: 32206148371, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, solidarno su dužni I. tužiteljici RŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime naknade štete isplatiti iznos od 33.668,01 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na slijedeće iznose:

- na iznos od 29.862,63 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 663,61 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 1.705,49 € počev od 03.7.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 33,18 € počev od 11.9.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 383,24 € počev od 11.9.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 661,50 € počev od 12.9.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 358,35 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate

s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

II. Tuženici CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 i II. tuženik KB DUBRAVA ZAGREB, OIB: 32206148371, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, solidarno su dužni II. tužiteljici VŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade štete isplatiti iznos od 32.603,57 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na slijedeće iznose:

- na iznos od 29.862,63 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 663,61 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate,

- na iznos od 1.705,49 € počev od 03.7.2018.g. pa do isplate,

- na iznos od 13,49 € počev od 11.9.2017.g. pa do isplate,

- na iznos od 358,35 € počev od 30.1.2019.g. pa do isplate

s zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženicima CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB: 26187994862 iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33 i KB DUBRAVA ZAGREB, OIB: 32206148371, Zagreb, Avenija Gojka Šuška 6, solidarno naknaditi tužiteljicama RŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i VŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 35.036,35 € s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19.01.2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.

Tužiteljice u tužbi navode da je njihova majka sada pokojna RŽ u razdoblju od 05.09.2017. do 10.09.2017. bila hospitalizirana u KB Dubrava radi liječenja tromba desne poplitealne arterije kojom prilikom je medicinskim postupkom došlo do probijanja desne femoralne arterije, uslijed čega je majka I. i II. tužiteljice dana **.**.2017. preminula zbog iskrvarenja.

2.

Na dan štetnog događaja II. tuženi KB Dubrava je kod I. tuženika imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti prema trećim osobama. Kako je medicinskim postupkom djelatnika II. tuženika došlo do iskrvarenja pokojne majke RŽ zbog kojeg iskrvarenja je ista umrla, to su II. tuženik i I. tuženik kao njegov osiguravatelj solidarno dužni tužiteljicama naknaditi imovinsku i neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje.

3.

Stoga, I. i II. tužiteljice navode da trpe duševne boli zbog smrti svoje majke s kojom su bile, pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nakon provedenog postupka potražuju kako slijedi:

- I. tužiteljica RŽR - kćerka pokojne RŽ potražuje:

-s osnova duševnih boli odnosno neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, po kriteriju duševnih boli zbog smrti bliske osobe iznos od 29.862,63 € (225.000,00 kn) s kamatama tekućim od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove crnine i vijenaca iznos od 663,61 € (5.000,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove izgradnje nadgrobnog spomenika iznos od 1.705,49 € (12.850,00 kn) s kta od 03.07.2018. pa do isplate

-za troškove usluge oblačenja pokojne RŽ iznos od 33,18 € (250,00 kn) s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove posmrtne pripomoći iznos od 383,24 € (2.887,55 kn), s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove ukopa, oglasa, pjevačkog zbora i dr. u iznosu od 661,50 € (4.984,08 kn) s kta od 12.09.2017. pa do isplate,

-za troškove karmina iznos od 358,35 € (2.700,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate

4.

II. tužiteljica VŽR – kćerka pokojne RŽ potražuje:

-s osnova duševnih boli odnosno neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, po kriteriju duševnih boli zbog smrti bliske osobe iznos od 29.862,63 € (225.000,00 kn) s kamatama tekućim od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove crnine i vijenaca iznos od 663,61 € (5.000,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove izgradnje nadgrobnog spomenika iznos od 1.705,49 € (12.850,00 kn) s kta od 03.07.2018. pa do isplate

-za troškove evidentiranja prava korištenja uključujući pravo ukopa u iznosu od 13,49 € (101,63 kn) s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove karmina iznos od 358,35 € (2.700,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate.

5.

Datum dospijeća pojedinih tražbina od 30.01.2019. I. i II. tužiteljice potražuju od dana podnošenja odštetnog zahtjeva koji je podnesen dana 30.01.2019. jer su se tužiteljice u mirnom postupku obratile tuženicima s odštetnim zahtjevima radi naknade štete, a koje zahtjeve tuženici nisu pozitivno riješili.

6.

U tijeku ovog postupka je zauzeto novo pravno shvaćanje na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (2/20) održane 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020.g., te je tako VSRH donio novo pravno shvaćanje pod brojem Su-IV-47/2020-5 i naveo je slijedeće pravno shvaćanje:

" Mijenjaju se Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete VSRH od 29. studenog 2002., br. Su-1331-VI/02 i 1372- 11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%.

Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) u primjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18. - dalje: ZOO/05) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05."

Nadalje iz obrazloženja pravnog shvaćanja proizlazi da se isti primjenjuju odmah budući je navedeno da se …. od njihova donošenja pa ubuduće na sva primjenjuje se na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15.lipnja 2020.)… "

7.

Zbog izmjene orijentacijskih kriterija tužiteljice su podneskom od 13.07.2020. (list 325-328) povisile tužbeni zahtjev isključivo s osnova duševnih boli zbog smrti majke na način da su umjesto inicijalnih 150.000,00 kn tražile svotu od 225.000,00 kn odnosno sada 29.862,63 €. Pri tome ostale zahtjeve koje se odnose na naknadu imovinske štete nisu mijenjale i ti zahtjevi su ostali istovjetni.

8.

U odgovoru na tužbu I. tuženik Croatia osiguranje d.d. priznaje da je majka I. i II. tužiteljice sada pokojna RŽ bila hospitalizirana kod II. tuženika u razdoblju od 05.09.2017. do 10.09.2017. Prvo tuženik priznaje da je II. tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti broj: 078700002064 po kojoj po štetnom događaju odgovara do svote od 800.000,00 kn, a u koji iznos su uključene i kamate i parnični trošak.

9.

Prvo tuženik osporava odgovornost II. tuženika za naknadu štete, budući je liječenje pokojne RŽ u KB Dubrava provedeno sukladno pravilima struke savjesno i odgovorno, bez ikakve pogreške u liječenju i postupanju, dok se štetne posljedice imaju pripisati komplikacijama zahvata i bolesti.

10.

Iz medicinske dokumentacije pokojne RŽ je vidljivo da je II. tuženik poduzeo sve propisane mjere kako bi spriječio smrtni ishod ali je zdravstveno stanje pok. RŽ zbog loših krvnih žila dovelo do smrtnog ishoda. Pokojna je bila visokorizična pacijentica, bolovala je od generalizirane arteroskleroze, povišenog krvnog tlaka, a zbog tromboze dobivala je lijekove koji smanjuju zgrušavanje krvi, a produžuju krvarenje. Zbog loših krvnih žila došlo je do popuštanja šava na mjestu stavljanja katetera u žilu, a zbog tromboprofilaksa bilo je usporeno zgrušavanje krvi, a što je uzrok komplikacije navedenog zahvata.

11.

Slijedom navedenog proizlazi kako ne postoji greška u liječenju i odgovornosti II. tuženika, pa je do smrti pokojne RŽ došlo zbog komplikacija. Osporava visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže pribavu preslike zdravstvenog kartona, te odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova postupka.

12.

Drugo tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka (list 300-301) osporava osnov i visinu istaknutog tužbenog zahtjeva, te osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja. Nadalje II. tuženik navodi da imajući u vidu prirodu djelatnosti KB Dubrava, II. tuženik ističe kako svaki liječnički postupak nosi određeni rizik. Kada zbog tog rizika dođe do štetne posljedice, a da liječnik nije pogriješio, to stanje valja shvatiti kao komplikaciju odnosno u pravnom smislu slučaj (casus) u kojem slučaju ne postoji odštetna odgovornost pružatelja te usluge.

13.

U daljnjem tijeku postupka tuženik navodi da nije sporno da je pokojna RŽ zaprimljena na liječenje kod tuženika dana 05.09.2017. i da je u bolnici umrla dana **.**.2017. Tuženici navode da su tužiteljice svojim podneskom od 13.07.2020. preinačile (povećale tužbeni zahtjev), te se protive preinaci i ističu prigovor zastare na tako preinačeni povećani zahtjev. Dodaju da se u slučaju preinake tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje samostalno.

14.

Pri tome se tuženik oko ovih pitanja zastare poziva i na stavove VSRH. Tuženik posebno osporava visinu štete, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev I. i II. tužiteljice uz naknadu troškova postupka.

15.

U odnosu na istaknuti prigovor zastare za povećani dio tužbenog zahtjeva, te protivljenja preinaci tužbe, ovaj sud navodi slijedeće:

16.

Pokojna majka I. i II. tužiteljice RŽ je umrla dana **.**.2017., a tužba je podnesena dana 03.12.2019., unutar zastarnog roka od 3 godine.

17.

Podnošenjem tužbe došlo je do prekida zastarijevanja sukladno odredbi čl. 241. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO). Tužiteljice su podneskom od 17.07.2020. povećale tužbeni zahtjev, a obzirom na izmijenjene kriterije VSRH. Kako od dana nastupa smrti majke tužiteljica dana 10.09.2017. pa do podneska od 17.07.2020. kada su tužiteljice povećale tužbeni zahtjev, nije protekao rok od 3 godine, to je prigovor zastare u cijelosti neosnovan.

18.

Pri tome ovaj sud navodi da tužiteljice nisu mijenjale visinu zahtjeva koji se odnosi na imovinsku štetu već su taj zahtjev samo iskazale u valuti euro, a u pogledu zahtjeva za naknadu štete za duševne boli zbog smrti majke, isti zahtjev su povisile za 50% sukladno izmjeni Orijentacijskih kriterija na koje povišenje imaju u cijelosti pravo. 19.

Sud je temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku dopustio preinaku tužbe iz razloga što su tužitelji povisili tužbeni zahtjev sukladno donesenom novom pravnom shvaćanju VSRH pod brojem Su-IV-47/2020, a koje novo pravno shvaćanje je objavljeno na stranici VSRH dana 17.06.2020. u kojem je VSRH utvrdio da se orijentacijski kriteriji uvećavaju za 50%, a primjenjuju se od njihova donošenja pa ubuduće na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće) tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

20.

Nakon što su tužiteljice povisile tužbeni zahtjev, tuženik se protivio preinaci tužbe, a koju preinaku je ovaj prvostupanjski sud dopustio sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku. Preinaka je dopuštena iz razloga što je u tijeku ovog parničnog postupka stupio na snagu novi Zakon o parničnom postupku ("Narodne Novine" 80/22), a odredba čl. 190. st. 2. se primjenjuje na sve postupke u tijeku.

21.

Odredbom čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku je propisano da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu, dočim je stavkom 2. čl. 190. propisano da se iznimno od odredbe st. 1. ovoga članka može preinačiti tužba do zaključenja glavne rasprave ako je tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Kako je na sjednici Vrhovnog suda RH od 15.06.2020.g. doneseno novo pravno shvaćanje te su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji koji su objavljeni na stranici VSRH dana 17.lipnja 2020. to je tužitelj tek tada, uostalom kao i svi sudionici u postupku saznao za novo pravno shvaćanje koje mu dopušta povišenje tužbenog zahtjeva u svim postupcima koji su u tijeku, pa stoga tužitelj nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka ali to može do zaključenja glavne rasprave budući preinačenje tužbe nije mogao učiniti do zaključenja prethodnog postupka pa je sud temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku takvu preinaku dopustio.

22.

Pri tome valja primijeniti pravno shvaćanje VSRH glede preinake s II. Sjednice Građanskog odjela od 27.05.2024. pod brojem Su-IV-123/2024-5 koje glasi:

" U slučaju kada je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. 190. i čl. 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. "

23.

Kako su tužiteljice, a što je razvidno iz netom navedenog preinačile tužbu tako da zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe zahtijevaju iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti jer su tužiteljice tek donošenjem izmijenjenih Orijentacijskih kriterija točno saznale kriterije za svoj tužbeni zahtjev. Svako drugo tumačenje bi bilo pretjerani formalizam na kojega je Ustavni sud RH posebno ukazao da nije dopušteno takvo strogo formalističko stajalište.

24.

U dokaznom postupku sud je pročitao rodne listove za I. i II. tužiteljicu (list 7-8 spisa), Zapisnik o obdukciji (list 9-14 spisa, list 340-345), pročitana je kompletna medicinska dokumentacija koja se odnosila na liječenje pokojne RŽ u razdoblju od 05.09.2017. do 07.09.2017. (list 15-285), pročitana je polica osiguranja od odgovornosti broj: 078700002064 (list 289-292 spisa), pročitani su uvjeti za osiguranje od profesionalne odgovornosti (list 293-299), provedeno je liječničko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Josipu Škaviću, specijalistu sudske medicine i dr. VŽ, specijalistu kirurgu (list 334-337), te su se liječnici vještaci pisano očitovali i izradili pisane dopune nalaza i mišljenja od 02.12.2021. (list 392-393), te dopunu nalaza i mišljenja od 27.01.2025. (list 534), saslušana je I. tužiteljica kao stranka (list 425-428), II. tužiteljica kao stranka (list 428-430),saslušan je svjedok dr. NŽ (list 450), saslušan je svjedok dr. EŽ (list 450-452), svjedok ČŽ (list 482-483), dr. LŽ (list 483-486), dr. DŽ (list 486-487),dr. OŽ (list 511-513), dr. ZŽ (list 569), svjedokinja NŽR (list 569-570), GŽ (list 571-572).

25.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev I. i II. tužiteljice u cijelosti osnovan.

26.

Među strankama je neprijeporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja tj. činjenica da je pok. prednica I. i II. tužiteljica umrla u KB Dubrava dana 10.09.2017.g. u 15,40 sati nakon što je tog istog dana imala hitni operacijski zahvat. Neprijeporno je da je pokojna RŽ bila hospitalizirana radi liječenja tromba desne poplitealne arterije kojom prilikom je medicinskim postupkom došlo do probijanja desne femoralne arterije i posljedično zatvaranja te arterije tzv. Angio Seal sistemom – postavljanjem plastičnog čepa, a koji čep je naknadno zbog labave omče ispao i doveo do krvarenja pokojne u trbušnu šupljinu.

27.

Prijeporno je, postoji li uzročnoposljedična veza između liječenja kod tuženika i smrtnog ishoda. Prijeporno je, je li tuženik prekasno uočio znakove unutarnjeg krvarenja, prijeporno je, je li do smrtnog ishoda liječenja pok. RŽ došlo zbog njenih loših krvnih žila, zbog arteloskleroze, povišenog krvnog tlaka i tromboze, odnosno je li do smrtnog ishoda došlo zbog iskrvarenja zbog probijanja desne femoralne arterije uzrokovane medicinskim postupkom, te je li uzrok smrti bilo nepostupanje djelatnika bolnice da joj pravovremeno pruža adekvatnu pomoć. Prijeporno je, je li izostala adekvatna reakcija na činjenicu da se pokojna osjećala desetak sati nakon zahvata loše i da joj je zabilježen sniženi krvni tlak, te bi li adekvatnom reakcijom bio spašen njezin život.

28.

Radi utvrđivanja prijepornih činjenica sud je saslušao brojne svjedoke, te je proveo sudskomedicinsko vještačenje, po vještaku sudske medicine i vještaku kirurgu, saslušao je I. do II. tužiteljice, kao i liječnike koji su sudjelovali u postupku liječenja i medicinsko osoblje.

29.

U tijeku ovog postupka tuženik je inzistirao da je u konkretnom slučaju neophodno pribaviti zdravstveni karton pokojne RŽ kako bi se utvrdilo je li ona ranije bolovala od određenih tegoba ili bolesti, a sve kako bi se mogle razlučiti posljedice ovog štetnog događaja u odnosu na ranije zdravstveno stanje.

Sud je odbio pribavu zdravstvenog kartona pok. RŽ iz razloga što doista nije jasno kakve veze imaju ranije zdravstvene tegobe kao uzrok smrti pokojne RŽ jer je njena smrt nastupila zbog krvarenja uzrokovanog medicinskim postupkom i nepostupanjem djelatnika bolnice da joj pravovremeno pruže adekvatnu pomoć. Smrt se ne može umanjivati ili razgraničavati od bilo kakvih zdravstvenih tegoba budući se trenutkom smrti gasi život jedne osobe. Nadalje podaci o ranijem zdravstvenom stanju tužiteljice nisu ni u kakvoj vezi sa provedenim medicinskim postupcima u razdoblju od 05. rujna 2017. do 10. rujna 2017.g. kada je zbog medicinskog postupka II. tuženika probijena desna femoralna arterija.

30.

Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka prof. dr. Josipa Škavića i docent prim. dr. sc. VŽ, a čija je zadaća bila utvrditi na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije priložene u spisu, procedurama u tijeku liječenja proizlazi da je pokojna RŽ je primljena u KB Dubrava dana 05.09.2017. zbog bolova u obje noge prilikom kretanja. Anamnestički se saznaje da joj je u siječnju 2017. učinjena ugradnja lijeve FP premosnice (femoropatelarna premosnica tj. premosnica između natkoljenične i koljenske arterije). Sada je pregledom i dijagnostičkom obradom postavljena sumnja na akutno zbivanje u području donjeg dijela anastomoze i poplietalne arterije.

31.

Dana 06.09.2017. u 14,00 sati desnim transfemoralnim pristupom učini se dijagnostička DSA. Nalaz pretrage indicira provođenje trombolize pa se istoga dana postavljanjem trombolitičkog katetera u AFC započinje infuzijom alteplaze. Nakon uspješno provedene trombolize mjesto funkcije (postavljanja trombolitičkog katetera), se zatvori Angio-Seal sistemom uz urednu hemostazu neposredno nakon završetka procedure (Angio – Seal ili Angio-pečat, je medicinski proizvod namijenjen za zatvaranje i skraćivanje vremena do zaustavljanja krvarenja na mjestu funkcije natkoljenične arterije kod pacijenata koji su podvrgnuti dijagnostičkim postupcima angiografije ili interventnim postupcima što je učinjeno i kod prednice tužitelja).

32.

Na Odjelu vaskularne kirurgije postaje hemodinamski nestabilna te je zbog hemodinamskog kolaksa i kardiorespiratnog aresta KP reanimirana, intubirana. Daljnjom dijagnostikom dokazano je aktivno arterijsko krvarenje u desnoj preponi nakon punkcije AFC od prije 2 dana na mjestu ranijeg postavljanja trombolitičkog katetera uz razvoj velikog retroperitonealnog hematoma.

33.

Eksploracijom tijekom operacije se nađe defekt anterolateralne stijenke AFC (arteriae fomoralis communi) promjena 3 mm uz vidljive fragmente koji stoje "labavo", a na mjestu defekta aktivno arterijsko krvarenje. Defekt na stjenci krvne žile se prešije.

Stoga liječnici vještaci zaključuju da je:

- u konkretnom slučaju liječenje pokojne RŽ je provedeno po svim pravilima struke;

- postojale su jasne medicinske indikacije za infuziju trombolitika, nakon toga za postavljanje Angio – Seal sistema koji je neposredno nakon postavljanja uredno funkcionirao. Kada je iz nepoznatog razloga došlo zbog raspada Angio – Seal uređaja do opsežnog krvarenja iz mjesta ranijeg postavljanja trombolitičkog katetera postavljena je pravilna indikacija za pristupanje operativnom zahvatu zaustavljanja krvarenja i prešivanja defekta stjenke femoralne arterije.

- usprkos svim poduzetim mjerama intenzivnog i operacijskog liječenja došlo je do smrtnog ishoda.

- prema tome "probijanje" femoralne arterije u konkretnom slučaju predstavlja dio ispravno indicirane i provedene medicinske procedure liječenja, a ne grešku u liječenju ili neki zasebni događaj.

- smrt sada pokojne RŽ nastupila je kao posljedica iskrvarenja uzrokovanog probijanjem desne femoralne arterije tijekom medicinski indiciranog postupka.

34.

Na nalaz i mišljenje liječnika vještaka tužiteljice su stavile prigovor u kojem su navele da vještaci u svom nalazu i mišljenju nisu utvrdili sve okolnosti koje su relevantne za ocjenu liječničkog postupka, a što im je bila zadaća jer vještaci u svom nalazu i mišljenju nisu naveli jesu li izvršili uvid u učinjeni MSCT abdomena od dana 08.09.2017. pa se predložilo da se vještaci očituju u koliko sati je MSCT abdomena učinjen.

35.

Vještaci u svom nalazu nisu utvrdili točno vrijeme kada je došlo do opće slabosti prednice tužitelja, kada je došlo do gubitka svijesti i prestanka disanja prednice tužitelja, te u koliko sati su djelatnici tuženika učinili dijagnostičku pretragu MSCT abdomena i utvrdili opsežno krvarenje.

36.

Tužiteljice traže da se vještaci očituju na koji način su utvrdili da je bila uredno hemostaza neposredno nakon završetka procedure odnosno zatvaranja mjesta punkcije Angio – Seal sistemom. Zašto smatraju da je postupanje djelatnika tuženika bilo sukladno pravilima medicinske struke ukoliko od ranih večernjih sati (18:45-19:00 sati) dana 07.09.2017. kada je nastupila opća slabost prednice tužitelja zbog krvarenja pa sve do 08.09.2017. oko 08:31 sati kada je učinjen MSCT abdomena i utvrđeno opsežno krvarenje, nije učinjena ta dijagnostička pretraga iako su postojale indikacije za takvu pretragu.

37.

Iz konzilijarnog nalaza Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu od dana 08.09.2017. proizlazi da su u 2:07 sati dobili poziv od strane medicinskog osoblja s Odjela vaskularne kirurgije da je RŽ prestala disati što je bila modrih usana, što je usna šupljina bila puna tekućeg sadržaja i puls jedva osjetno na periferiji. Punomoćnici tužiteljica navode da od nastupanja komplikacija u 19,00 sati navečer dana 07.09.2017. pa sve do 08:30 sati dana 08.09.2017. djelatnici tuženika nisu poduzeli ništa. Stoga tužiteljice predlaže da se stalni sudski vještaci očituju da li bi ishod liječenja prednice tužitelja bio drugačiji da su djelatnici II. tuženika odmah u večernjim satima dana 07.09.2017. pristupili operativnom zahvatu radi zaustavljanja krvarenja i prešivanja stjenke femoralne arterije.

38.

Tužiteljice su predložilo usmeno očitovanje vještaka, te su vještaci bili pozvani na ročište radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja, te su vještaci na ročištu od 22.09.2021. naveli da se radilo o vrlo opsežnoj dokumentaciji i da očitovanje po satima i minutama nije moguće izravno na ročištu već da im je potrebno vrijeme kako bi ponovo proučili medicinsku dokumentaciju.

39.

Stoga su vještaci sačinili pisano očitovanje na primjedbe tužitelja koje pisano očitovanje je dostavljeno sudu dana 02.12.2021. U svom pisanom očitovanju vještaci su naveli da nisu izvršili uvid u MSCT snimke abdomena od 08.09.2017. budući da iste ne prileže spisu nego samo uz opisni nalaz navedene pretrage. Stoga vještaci navode da je iz nalaza nemoguće točno odrediti vrijeme u koje je pretraga obavljena. Za pretpostaviti je na temelju ostale medicinske dokumentacije i samog tijeka liječenja da je pretraga obavljena 08.09.2017. u jutarnjim satima između 07:00 i 09:00 sati. Nemoguće je točno odrediti vrijeme kada je došlo do opće slabosti i gubitka svijesti. Iz dokumentacije se dade otprilike zaključiti da je opća slabost nastupila tijekom večernjih sati 07.09. Nije moguće utvrditi u koliko sati je pokojna RŽ izgubila svijest. Prestala je disati dana 08.09. u 02:07 sati.

40.

Vještaci smatraju da je nakon zatvaranja defekta Angio-Seal sistemom bila uredna hemostaza iz razloga što nakon zatvaranja pa sve do večernjih sati nije bilo nikakvih naznaka krvarenja. Naime, pokojna se urednog statusa premješta na Odjel vaskularne kirurgije u 18:28 sati i navodi se da je pokojna urednog statusa. Da je inicijalno krivo postavljen sistem odnosno da je neposredno nakon zahvata došlo do krvarenja, vještaci smatraju da bi se unutar 10-tak sati zasigurno razvili znaci ozbiljnog hemoragničkog šoka. Vještaci se posebno očituju glede prigovora postupanja medicinskih djelatnika sukladno pravilima struke u razdoblju od 07.09.2017. od 19:00 sati do 08.09.2017. do 08:30 sati kada je učinjen MSCT jer je činjenica da se 10-tak sati nakon zatvaranja otvora Angio-Seal javljaju prve moguće naznake krvarenja (žali se na opću slabost uz izmjerene niže vrijednosti PR), međutim to nisu simptomi patognomonični za opsežno krvarenje, pogotovo uzevši u obzir da je od zahvata prošlo 10-tak sati i da je tijekom tog vremena bolesnica bila bez ikakvih simptoma, no normofrekventna (uredan broj otkucaja srca), te urednih nalaza saturacije krvi kisikom.

41.

Do rapidnog pogoršanja stanja RŽ dolazi unutar nekoliko sati negdje između 20:00 sati dana 07.09.2017. i 02:00 sati 08.09.2017. (nemoguće je točno odrediti vrijeme) kada bolesnica ulazi u kardiorespiratorni arest.

42.

Ne smije se smetnuti s uma da se pokojna nalazila na Odjelu za vaskularnu kirurgiju, a ne u jedini intenzivnog liječenja (JIL) budući da nije postojala indikacija za smještaj u JIL. Naime kod bolesnika kod kojih je izvršen zahvat kakav je obavljen kod pok. RŽ ukoliko zahvat protekne uredno, a što je bilo u danom slučaju bolesnici se redovito smještaju na Odjelu, a ne u JIL-u. U JIL-u se vrši kontinuirani monitoring pacijenta, tako da se u vrlo kratkom vremenu uočavaju bilo kakve promjene stanja bolesnika. Na odjelima to nije slučaj, pogotovo u večernjim i noćnim satima, budući da bolesnici nisu pod kontinuiranim monitoringom. Međutim, uobičajeno je da se bolesnici tijekom večeri i noći obilaze u određenim vremenskim intervalima. Obzirom na poteškoće koje je bolesnica prethodno navela i snižen RR trebalo je obavijestiti dežurnog liječnika ili češće kontrolirati stanje RŽ. To je očigledno propušteno, odnosno nema nikakvih zapisa koji bi ukazivali da je to i učinjeno.

43.

Odjelno medicinsko osoblje je reagiralo adekvatno u trenutku kada je zamijećena promjena stanja bolesnice. Nažalost u tom je trenutku krvarenje bilo toliko uznapredovalo da sva daljnja pravilno provedena terapija nije uspjela spasiti život bolesnice. Nakon reanimacije i premještaja u JIL bolesnica je bila u takvom stanju koje je zahtijevalo kontinuirane intenzivne postupke reanimacije i restitucije tako da je održavanje i spašavanje života bila prioritetna uloga, te se pristupilo daljnjoj obradi po relativnoj stabilizaciji funkcija pokojne RŽ.

44.

Zaključno, vještaci navode da se tijekom večeri dana 07.09.2017. posumnjalo na krvarenje temeljem prethodno navedenih tegoba i da je u to vrijeme učinjena adekvatna obrada i operativni zahvat da bi sam daljnji tijek bio vjerojatno drugačiji i ne bi se razvio teški oblik hemoragičkog šoka s posljedičnim smrtnim ishodom, međutim spletom okolnosti to nije bio slučaj. Stoga vještaci smatraju da postoji uzročno posljedična veza između kasno uočenih znakova krvarenja i smrtne posljedice, a što se u danom slučaju može smatrati propustom u liječenju odnosno nepostupanjem u skladu s pravilima medicinske struke i to u razdoblju od 07.09.2017. počevši od 19:00 sati pa do 08.09.2017. do 08:30 sati ujutro.

45.

Na pisano dopunsko očitovanje vještaka prigovore su stavili I. i II. tuženik, te je I. tuženik tražio da vještaci obrazlože zašto KB Dubrava nije pokojnu smjestila na Odjel JIL umjesto što je bila smještena na bolnički odjel ako je pokojnoj trebao kontinuirani monitoring.

46.

Drugo tuženik prigovara dopuni nalaza i mišljenja navodeći da iz te dopune jasno proizlazi da pokojnoj nije bio potreban kontinuirani monitoring budući nije bila smještena u JIL već je bila smještena na Odjel. Drugo tuženik navodi da je upravo iz toga razvidno da je postupanje liječnika bilo u skladu s pravilima struke i da nema govora o liječničkoj pogrešci u postupanju.

47.

Obzirom na te prigovore liječnici vještaci su dali i drugu dopunu nalaza i mišljenja od 27.01.2025., te su ponovili slijedeće činjenice koje su utvrdili detaljnim pregledom medicinske dokumentacije te su naveli slijedeće:

- uzrok smrti iskrvarenje nakon provedenog operativnog zahvata,

- ateroskleroza nije direktan uzrok smrti RŽ,

- krvarenje nije posljedica kirurške greške već komplikacija,

- CT nisu pregledali budući postoji opis CT nalaza od strane radiologa koji je kompetentnija osoba za intepretaciju slika CT-a.

- točno je da se vještaci služe riječima kao što su npr. "aproksimativno", "vjerojatno", "tijekom večernjih sati" i slično, budući jedino tako mogu opisati neki slijed događaja.

- kako u medicinskoj dokumentaciji nema nikakvih pisanih podataka zaista ne zna kako bi drugačije formulirao i opisao činjenicu da je tijekom večernjeg perioda došlo do rapidnog pogoršanja stanja. Činjenica je da je do toga došlo, a točan sat i minutu nije moguće odrediti.

- Vještaci ne vide kontradiktornost u njihovom utvrđenju da se na bolničkom odjelu bolesnici ne promatraju u kontinuitetu, (a što je na odjelu normalno) i činjenice da je na bolničkom odjelu zabilježeno da se bolesnica osjeća loše i da joj je izmjeren sniženi krvni tlak. Ako to nije razlog za češći monitoring ili obavještavanje dežurnog liječnika, onda uistinu vještaci ne znaju što je.

- vještaci ne mogu reći u koliko je točno sati pokojna izgubila svijest zbog opsežnije krvarenja, osim što postoji podatak da je 08.09.2017. u 02:07 sati konstatirano da bolesnica ne diše.

- desetak sati nakon operativnog zahvata javljaju se prvi simptomi koji bi mogli upućivati na krvarenja, no na isto se tada nije posumnjalo i to se vidi sada nakon operativnog i obdukcijskog nalaza ali da se tada posumnjalo na krvarenje zasigurno bi bio bolji ishod liječenja.

- u medicinskim podacima nema podataka je li u vremenskom periodu od 20:00 do prestanka disanja u 02:07 sati pokojna bila monitorirana.

48.

Zaključno vještaci ponavljaju da je nemoguće točno definirati vrijeme značajnog pogoršanja stanja, obzirom da nema nikakvih podataka o eventualnoj kontroli bolesnice tijekom tog vremenskog perioda. Činjenice su da tijekom večernjih sati 07.09.2017. do 08.09.2017. u 02:07 sati nije verificirano ili prepoznato opće loše stanje iako je zabilježeno da se bolesnica osjeća loše i da je snižen krvni tlak koji je bio posljedica unutarnjeg krvarenja, te da je bolesnica zbog neprepoznatog gubitka krvi izgubila svijest tijekom tog perioda s posljedičnim prestankom disanja.

49.

Stoga vještaci ukratko rezimiraju da su svi provedeni medicinski postupci u skladu s postojećim medicinskim normama te u tom dijelu nema pogreške u liječenju. Međutim izostala je adekvatna reakcija na činjenicu da se bolesnica 10-tak sati nakon zahvata osjeća loše i da joj je zabilježen sniženi krvni tlak, a što je previd u prepoznavanju simptomatologije i adekvatne reakcije na moguću komplikaciju zahvata.

50.

Radi utvrđivanja dodatnih okolnosti sud je saslušao stranke i svjedoke. 51.

Prvo tužiteljica RŽR, saslušana kao stranka iskazala je da je njezina majka RŽ bila na zahvatu ugrađivanja premosnice za arteriju koja se nalazi na lijevoj natkoljenici, u siječnju 2017. g., te je ona nakon tog zahvata otpuštena kući. Niti u jednom trenutku nije bila spomenuta tromboza ili postojanje tromba. Međutim i nakon tog zahvata nije prestala bol i to bol u obje noge. Bolovi su joj bivali sve teži i teži, a u kolovozu mjesecu 2017. su postali neizdrživi. Njezina majka je bila kod sestre u [adresa] tijekom kolovoza 2017., te je imala zakazanu kontrolu na KB Dubrava za dan 05.09.2017.g., radi čega se vratila u Zagreb. Ona je nekako izdržala do te kontrole i uredno se javila na kontrolu zakazanu za dan 05.09.2017.g. u KB Dubrava.

52.

Pregledali su je i rekli da mora ostati u bolnici. Upitala je može li otići po svoje osobne stvari radi smještaja u bolnicu, oni su joj odgovorili da ne može nego da mora čekati jer da se neće smatrati hitnim slučajem ako ode. Stoga njezina majka nije otišla niti po svoje osobne stvari ni ništa, nego je od jutra do večeri bila u KB Dubravi i čekala da se oslobodi mjesto radi hospitalizacije. Tog dana 05.09.2017.g. II. tuženik nije poduzeo ništa u smislu liječenja pok. RŽ iako je odredio da ju se ima hospitalizirati kao hitni slučaj.

53.

Dakle, ona je smještena u bolnicu u kasnim večernjim satima 05.09.2017., te je zapravo zaprimljena samo na spavanje. Taj 05.09.2017. je bio utorak. Onda dolazi srijeda 06.09.2017. Dana 06.09.2017. njezinu majku premještaju na drugi odjel i počinju sa tom terapijom razbijanja trombova gdje ona leži nepomično.

54.

Sjeća se da je dana 06.09.2017. zvala u bolnicu da se raspita oko majke i kakvo je njezino stanje. Medicinske sestre su rekle da joj ne mogu dati niti jednu jedinu informaciju bez doktora i da joj zbog toga neće ništa reći. Nakon toga je tražila da je spoje s doktorom da se raspita o stanju zdravlja njezine majke, na što su joj medicinske sestre odgovorile da doktora nema i ništa nije uspjela saznati o majci.

55.

U takvoj situaciji nazvala je svoju sestričnu koja živi u [adresa] da ode na odjel i da proba vidjeti njezinu majku, što je ona uspjela tog 06.09.2017. negdje oko 17,00 ili 17,30 sati i gdje nalazi njezinu majku na krevetu kako plače zbog jakih bolova. Idućeg dana se uspjela čuti telefonom sa majkom i onda joj je ona ispričala da je tog prethodnog dana 06. rujna tražila čašu vode koju joj nisu dali, da je tražila nešto protiv bolova i da je nakon traženja dobila nešto intravenozno što je počelo djelovati tek nakon 30 minuta.

56.

Rekla joj je da se osjećala kao čovjek iz priloga na televiziji gdje se govorilo o Varaždinskoj bolnici (gdje je čovjek zapomagao na hodniku, pomozite mi pomozite, nitko mu nije pomogao i on je umro.) Isto tako joj je osim ovoga što je sad spomenula u tom razgovoru rekla da je bila na tom zahvatu terapije razbijanja tromba, da ju je sve užasno boljelo, da je mislila da će joj se bubrezi raspasti, te da su to takvi bolovi koje ona ne može izdržati.

57.

Ona je bila na tom drugom odjelu za razbijanje tromba od srijede 06.09.2017. od 06:27 sati ujutro do 07.09.2017. u 06:24 ujutro. Utvrđuje se da sutkinja unosi ove podatke o datumima i satu poduzetih medicinskih postupaka prema Decursusu KB Dubrava koji je i dostavljen od strane tuženika, a nalazi se na listovima 183-184 spisa, a isto tako se utvrđuje da je nakon tog Decursusa tuženik dostavio otpusno pismo radiološku dokumentaciju konzilijarni nalaz kao i dokumentaciju koja se odnosi neposredno na izvršen zahvat od 06.09.2017.g. (list 194-200 lista i dalje). 58.

Zadnji puta sam je svoju pokojnu majku čula u četvrtak 07.09.2017.g., već je bila poslužena večera, te joj je rekla da je dobila francusku salatu i da to ne može jesti. I tužiteljica je doputovala iz Drniša i bila kod svoje majke u petak 08.09.2017. negdje oko 14,00 sati.

59.

Najprije je potražila doktora LŽ, da se raspita kako je zdravstveno stanje njezine majke. On joj je rekao da više nije na četvrtom katu na njegovom odjelu već da je premještena na Jedinicu intenzivnog liječenja (JIL). Otišla je u Jedinicu intenzivnog liječenja i tražila je pogledom svoju majku i nije je našla.

60.

Tek nakon inzistiranja da joj u JIL-u pokažu gdje je njezina majka, jedna medicinska sestra je nevoljko rekla gdje joj je majka a ona je bila smještena na krevetu negdje sa strane i onda je došla do nje i vidjela je kako leži, intubirana, samo prekrivena sa plahtom, vidjela je da na desnom bedru već kod kuka ima povoj i tada nije uspjela uspostaviti nikakav kontakt sa svojom majkom. Liječnik kojeg je tamo zatekla je bio crven u licu, bio je ljut i rekao je da on nema ništa s tim, da ju je on zatekao u takvom stanju i to je bilo tako.

61.

Isto tako je dobila informacije i od gospođe s kojom je moja pokojna majka bila smještena u sobi u noći sa 07.09.2017. na 08.09.2017.g. Ta gospođa joj je rekla da se majka žalila na užasne bolove, da ima osjećaj da će puknuti, molila je da joj izvade kateter što su oni odbili. Grčili su joj se mišići i ona je od medicinskog tehničara tražila da joj dade neki magnezij ili nešto protiv grčenja mišića, na što je on to odbio vrlo bahato, da valjda on zna što njoj treba i da joj ne treba magnezij i da je hitna da ne bi bila na Odjelu vaskularne kirurgije.

62.

Isto tako ova gospođa koja je s njom bila u sobi je rekla da je u kateteru koji ide iz mokraćnog mjehura vidjela neku masu sive boje, da je u noći sa 07.09. na 08.09. njezina mama bila u arestu, da su je reanimirali i da je reanimacija provedena u sobi pored ove pacijentice i da ne zna kada je to završilo, a ta pacijentica je zaspala negdje oko 03:30 sati ujutro.

63.

Isto tako navodi da njezina majka nije bila priključena ni na kakav monitor za praćenja stanja iako je premještena sa Jedinice intenzivnog liječenja na Odjel vaskularne kirurgije. U odnosu na prvi zahvat koji je izveden u siječnju 2017 godine navodi da njezino stanje bilo užasno. Naime, došlo je do potpunog poremećaja njezinog tlaka, tlak joj se spajao, na hitnoj se nije moglo dobiti niti jednog jedinog doktora osim bezobraznog bolničara koji je rekao da izvolimo mami dati tablete protiv tlaka koje inače ona koristi. Na lijevoj natkoljenici je imala jasno vidljive kopče koje su joj smetale i izazivale velike bolove i inače je imala velike bolove od tog zahvata, a svakog dana joj je bilo sve gore i gore i jedva je dočekala 05.09.2017. da dođe na kontrolu kada je hospitalizirana.

64.

Saznanja o tome kako je bilo njezinoj majci na odjelu vaskularne kirurgije je dobila od gospođe koja je bila s njom u sobi i koja se javila na mamin mobiteli i ta gospođa joj je ispričala sve ovo o čemu je iskazivala a to je da je mama zapomagala, da je zvala tog mediicnskog tehničara, da je tražila da joj se pomogne, da se izvadi kateter, koji nije izvađen i da je pred njome provedena reanimacije njezine mame.

65.

U odnosu na materijalne troškove ukopa navodi da su oni po vjeroispovijesti rimokatolici i njezina mama je sahranjena prema rimokatoličkom običaju, a što uključuje trošak vijenaca, cvijeća, svijeća, glazbe, svećenika, objave, obavijesti o smrti, te su imali i karmine prema rimokatoličkom običaju. Sestra i ona su na jednake dijelove platile troškove ukopa, te je majka sahranjena na groblju Markovo polje, radi čega im je trebalo grobno i ukopno mjesto, te su dale podići nadgrobni spomenik, sačinjen od mramora kojeg su platili na jednake dijelove.

66.

Crninu je nosila 7 mjeseci, te je pribavila dva para cipela, šest majica, dvije košulje, dvoje hlače i baloner i isto tako tu u te troškove pribraja i trošak svog zasebnog vijenca koji je postavljen prilikom ukopa majke. Troškove karmina su podijelile na jednake dijelove. Pojašnjava da je na lijesu bio obiteljski vijenac, a ona je još dala i svoj vijenac.

67.

Drugo tužiteljica VŽR navodi da je slušala iskaz svoje sestre, te su ove činjenice u svezi dolaska i boravka njezine majke takve kako je I tužiteljica iskazala i to vrijedi sve do zaključno srijede 06.09.2017.g. U odnosu na razdoblje počevši od srijede 06.09.2017. pa do trenutka kada je njezina majka preminula **.**.2017. navodi da su njezina saznanja slijedeća:

68.

Dana 06.09.2017. kod njezine majke je proveden postupak DSA. Taj postupak znači puštanje alteplaze (lijek protiv zgrušavanja krvi) koji lijek se tada pusti kroz kompletni krvožilni sustav. Nisam mogla dobiti svoju majku toga dana, ona nije imala mobitel kod sebe pa je nazvala Odjel gdje je proveden postupak DSA. Javio joj se doktor R koji je i radio postupak DSA, te joj je rekao da mu je drago da je nazvala jer da ima dodatna pitanja u svezi njezine majke i da je u međuvremenu već napravio pretragu MSCT i da je mislio da treba napraviti i gastroskopiju.

69.

Ja sam doktoru priopćila da je moja majka nedugo prije dolaska u KB Dubrava obavila gastroskopiju te da je nalaz bio potpuno uredan. Priopćila sam mu da ona uzima lijekove protiv visokog tlaka i koje lijekove uzima. On mi je rekao da mu nije jasno zašto moja majka iskazuje tako velike boli za koje navodi da su se dogodile nakon postupka DSA, a posebice naglašava takvu veliku bol u predjelu bubrega. Ja sam doktoru V rekla da ukoliko se radi o takvim neizdrživim bolovima da onda razmisle o prekidu postupka. On je rekao da također razmišlja o prekidu postupka. Ona je cijelo vrijeme bila smještena na Odjelu DSA.

70.

U četvrtak ujutro 07.09.2017.g. ponovo je zvala dr. N kojeg nije bilo već joj se javio drugi doktor koji se nije htio predstaviti nego joj je poprilično grubo priopćio da ne zove i ne smeta i da će oni nju kontaktirati kada se sve završi i pritom je poklopio slušalicu.

71.

Toga istog dana 07.09.2017. u 11,28 sati njezina majka je premještena na Odjel vaskularne kirurgije kojeg vodi dr. LŽ i koji ju je zaprimio na Odjel 05.09.2017.

72.

Više puta je pokušala kontaktirati svoju majku putem mobitela, međutim ona joj se nije javljala da bi joj negdje oko 14,00 sati 07.09.2017. poslala poruku da će joj se javiti. Nije se javila do 18,30 sati kada ju ona zove i nakon toga ona diže slušalicu II tužiteljica čuje stenjanje i čuje da majka ne može izgovoriti niti riječ. Majka poklapa slušalicu. II tužiteljica zove na Odjel vaskularne kirurgije i pokušava saznati što joj se događa s majkom. Ne javlja se nitko. Potom uspijeva dobiti medicinsku sestru koja kaže da imaju hitnu situaciju i poklapa slušalicu. Čeka do navečer, zove Odjel vaskularne kirurgije, pita što se događa s majkom. Oni mi kažu da više nije na Odjelu vaskularne kirurgije, da je na drugom odjelu i da ona ne može sa majkom razgovarati.

73.

U petak 08.09.2017. u 07,00 sati ujutro zovem sestru UŽ da je pita da li možda ima kakvu informaciju gdje je njezina majka jer joj se dan prije toga nije nitko javio. Ubrzo joj UŽ kaže da hitno iz [adresa] dođe u Zagreb, da probam stići do 14,00 sati i da će tada moći osobno razgovarati sa dr. LŽ.

74.

U petak 08.09.2017. u 14,50 sati razgovara s doktorom LŽ i on joj je rekao u svezi provedenog zahvata da se dogodio tromb na mjestu gdje je radio premosnicu i spajao je s arterijom. Rekao joj je da je 08.09.2017. u petak ujutro operirao njezinu majku i da je prilikom ulaska na to mjesto primijetio da je šav na mjestu gdje se trebao nalaziti Seal sustav da on uopće nije držao, da je bio izuzetno labav i da je vrlo lako mogao sa pincetom pomaknuti taj Seal sustav, što se inače ne smije dogoditi.

75.

Doktor LŽ mi je rekao da on nije postavljao taj Seal sustav već da su taj zahvat obavili radiolozi jer se on odlučio da bi bilo dobro provesti DSA postupak (aplikacija lijeka protiv zgrušavanja krvi i puštanje istog kroz krvožilni sustav), pa on nije niti zaomčavao tu arteriju, niti je radio to spajanje sa Seal sustavom, već su to spajanje obavili radiolozi, a liječnici to inače kolokvijalno zovu čep znači zatvoriti to mjesto gdje se morao napraviti proboj kroz femoralnu arteriju da se može ući sa Seal sustavom.

76.

Tog istog dana 08.09.2017. poslijepodne je uspjela zajedno sa sestrom ući u Jedinicu intenzivnog liječenja. Sestra i ona ostaju kod majke negdje 20-tak minuta, vide da majka leži, da je potpuno ledena, da je u izuzetno lošem stanju, a medicinsko osoblje ih stalno upozorava da ne prilaze i da ju ne diraju. Potom ulazi doktorica E, voditeljica JIL i ona se počinje uzrujavati što one rade u Jedinici intenzivnog liječenja, na što joj se od strane osoblja šapće u uho, što je s našom majkom i što se događa. Nakon toga ih je udaljila iz JIL-a. Ubrzo ih je pozvala i ispričala se zbog svoje grubosti, te je rekla da je bila u potpunom šoku kada je vidjela njih dvije kraj majke u JIL-u. Pri tome nam je rekla da je ona pregledala prateću dokumentaciju koja je došla sa našom majkom i da ona iz te prateće dokumentacije uopće ne može niti zaključiti niti vidjeti koji je medicinski postupak prethodio prije smještaja naše majke u JIL-u, da nema nikakvog podatka što se dogodilo prethodne noći, da se ne zna gdje je bila smještena, da se ne zna koji su postupci provedeni, niti kako, kada i po čijoj odluci je premještena u JIL.

77.

Doktorica E je nakon razgovora s njima rekla da će ona nJihovu majku pregledati i sanirati i da mi nju zovemo oko 20,00 sati navečer dana 08.09.2017. Kontaktirali su dr. E koja im je rekla da je ona napravila sve što je mogla ali da je situacija izuzetno loša i da ne očekuje pozitivan ishod.

78.

Navodim da podatke iz Decursusa potvrđuju i tvrdnje same dr. E jer nema niti jednog jedinog podatka, niti u medicinskoj dokumentaciji niti u bilo kojem nalazu je li išta poduzeto oko brige i sanacije stanja moje majke koja je imala unutarnje krvarenje i cijelo vrijeme je krvarila u vremenu od 07.09.2017. od 18,30 do 08.09.2017. do 18,30 jer dr. E kada je došla na posao u popodnevnu smjenu dana 08.09. nema niti jedan jedini nalaz.

79.

U odnosu na materijalne troškove iskazuje kao i njezina sestra da su rimokatolici, da je majka sahranjena prema rimokatoličkom običaju, da je nabavila i kupila crninu koja se sastojala od majice, veste, hlača, košulja. Kako je njezina sestra iskazala troškove ukopnog mjesta, nadgrobnog spomenika, karmina i svih ostalih troškova koji su uobičajeni prema mjesnim običajima u Zagrebu su snosile sestra i ona na jednake dijelove.

80.

Svjedok dr. NŽ iskazao je da je bio voditelj Odjela internističke i intenzivne skrbi i u vremenu od 05. rujna 2017. do 10. rujna 2017. je bio na godišnjem odmoru i pokojnu prednicu I. i II. tužiteljica RŽ nije vidio i nije ni na koji način sudjelovao u njezinom liječenju.

81.

Svjedok dr. EŽ, specijalist kirurg i vaskularni kirurg iskazao je da je u medicinskoj dokumentaciji naveden kao prvi asistent doktoru LŽ koji je provodio operaciju u sklopu kontrole krvarenja u desnoj preponskoj regiji, a koji zahvat je obavljen 08.09.2017. u jutarnjim satima. Svjedok nema saznanja kada je pokojna RŽ premještena na odjel vaskularne kirurgije iz jedinice intenzivnog liječenja. Prema medicinskoj dokumentaciji proizlazi da je pokojna iz jedinice intenzivnog liječenja (JIL) dana 07.09.2017. premještena na odjel vaskularne kirurgije i da je 08.09.2017. u jutarnjim satima operirana zbog verificiranog krvarenja iz desne preponske arterije, a to krvarenje je verificirano netom prije hitnog pristupanja operaciji.

82.

Svjedok navodi da je MSCT abdomena koji je obavljen prema medicinskoj dokumentaciji dana 08.09.2017. u 08,36 h, da je to višeslojna kompjuterizirana tomografija, a to je pretraga kojom su se u tom trenutku pregledavale arterije. Na operaciji koju je provodio dr. LŽ probijena je desna femoralna (natkoljenična) arterija ali namjerno i to radi medicinskog postupka koji je indiciran konkretno u slučaju RŽ je zbog DSA i naknadno trombolize.

83.

Nakon probijanja femoralne arterije ona se ne mora zašiti i postoji više metoda zatvaranja. Jedna od najstarijih metoda je da se arterija pritisne i da se toliko dugo drži dok organizam sam ne stvori dovoljno krvnih ugrušaka koji će zatvoriti arteriju.

84.

U današnje vrijeme se koristi uređaj koji zatvara arteriju i postoje različiti načini kako se s tim uređajem zatvara arterija, a to ne rade vaskularni kirurzi nego intervencijski radiolozi na kraju procedure prilikom vađenja katetera. Na daljnji upit odgovara da je na samoj operaciji ustanovljeno da je bilo vidljivo da je na mjestu zatvaranja arterije omča (Seal uređaj) bila labava, a što ne znači da je ona bila postavljena labavo u samom trenutku zatvaranja arterije, ali je moguće da ta omča popusti, a popuštanje omče viđamo uobičajeno unutar 24 do 48 sati.

85.

Pri tome iskazuje da je taj proboj femoralne arterije jedna zahtjevna i opasna pretraga kod koje može doći do obilnog krvarenja, a DSA je vrsta invazivne pretrage. U konkretnom slučaju RŽ je aplicirana alteplaza, što je vrlo zahtijevan lijek i u takvoj situaciji pacijent ostaje i mora ostati na opservaciji. Na pitanje kako i na koji način se opservirala u konkretnom slučaju pokojna RŽ nakon aplikacije alteplaze i nakon pretrage DSA odgovara da se aplikacija alteplaze provodi u vremenu od 12-24 sata i za to vrijeme je pacijent isključivo smješten u jedinicama intenzivnog liječenja.

86.

Na pitanje sutkinje koji parametri moraju biti zadovoljeni da bi bilo sigurno premještanje pacijenta iz jedinice intenzivnog liječenja (JIL) na odjel vaskularne kirurgije, svjedok odgovara: O premještaju odlučuju kapaciteti jedinice intenzivnog liječenja, pa ako nema dovoljno kreveta onda se bira manje zlo. Nakon što se pacijent premjesti na odjel vaskularne kirurgije vrši se daljnje promatranje pacijenta na način da se gleda mjesto punkcije, a učestalije to rade sestre, mjeri se krvni tlak i opće stanje pacijenta.

87.

Svjedok nema saznanja je li u razdoblju od 05.09.2017. do izvršenog operativnog zahvata 08.09.2017. u 9,40 sati na bilo koji način sudjelovao u liječenju prednice tužitelja pokojne RŽ i nema saznanja na kojim sve odjelima je bila pacijentica za vrijeme liječenja u KB Dubrava.

88.

Svjedok dr. ČŽ, spec. anesteziologije i reanimatologije i subspecijalist intenzivne medicine iskazao je da je vrlo kratko vrijeme i to na dan 08.09.2017. sudjelovao u liječenju pokojne RŽ. Ona je tijekom liječenja bila u tri jedinice intenzivnog liječenja (JIL) tako je bila na internističkom JIL-u, općekirurškom JIL-u i na kraju u kardiovaskularnom JIL-u. Ove JIL-ove je naveo zato jer se ona tamo liječila, a ukupno kod II. tuženika ima 4 ili 5 jedinice intenzivnog liječenja.

89.

On je naveden u epikrizi (list 217 spisa), da je sudjelovao u liječenju dana 08.09.2017. i s obzirom na sadržaj onoga što je navedeno pojašnjava da je pokojna RŽ bila u trenutku kada ju je pregledao na mehaničkoj ventilaciji (IPPV MODU) pothlađena, dobila je medikamentoznu terapiju, te su poduzete intenzivne mjere liječenja.

90.

RŽ je u kardiovaskularni JIL zaprimljena u dosta teškom stanju. Širina zjenica iznosila je 6 mm a takva širina zjenica upućuje na osobe koje već idu svome kraju. Pokojna RŽ je inače bila teška bolesnica sa više komorbiditeta, a već je te godine u siječnju bila zaprimljena na vaskularni odjel radi operacije bypass na lijevoj nozi i ponovno je došla na jesen radi otapanja tromba u desnoj nozi i to otopinom alteplazom (lijek). Takvi pacijenti su inače visokorizični pacijenti za svaku vrstu zahvata.

91.

Želim reći da pacijenti kao što je bila pokojna gospođa RŽ s obzirom na oboljenja krvožilnog sustava i takve teške vaskularne probleme imaju visokorizičnu smrtnost kod takvih zahvata.

92.

Na upit sutkinje je li onda pokojna RŽ potpisala izričiti pristanak (informirani pristanak) na takvu vrstu visokorizičnog zahvata i da je zaista upozorena da može doći do smrtnog ishoda, svjedok navodi da je pregledao dokumentaciju u centralnom informacijskom sustavu u dijelu koji se odnosi na njegov segment liječenja i da raspolaže informacijama o tome, a da se nije posebno bavio postoje li u centralnom sustavu informirani pristanak za takvu vrstu zahvata, jer to nije njegov posao i nije njegova dužnost.

93.

Na pitanje pun. tužitelja: "Zbog čega je pokojna RŽ došla komatozna u vaš kardiovaskularni JIL?", svjedok je odgovorio da ne zna koji je bio razlog da je ona došla komatozna iz opće kirurškog JIL-a sa širokim zjenicama jer nije njegovo da to ispituje već da održava vitalne funkcije što je i činio. Pretpostavlja da se radilo o stanju nakon kardiopulmonalne reanimacije.

94.

Pun. tužitelja prigovara dijelu iskaza u kojem je svjedok iskazivao o navodnim komorbiditetima, jer o tome on nema saznanja, a niti je znao zbog čega je u njegov JIL došla u stanju kome.

95.

Svjedok dr. LŽ, vaskularni kirurg je iskazao da je sudjelovao u liječenju pokojne RŽ i to na način da je naložio da se provede dijagnostička obrada DSA zbog arterijske insuficijencije (zatvorenih arterija) jer je došlo do skraćenja hodne pruge.

96.

Naime, došlo je do začepljenja arterije u području koljena (arterija poplitea) i s obzirom da se točno trebalo vidjeti što se događa, ona je pregledana putem dopplera i provedena je radiološka pretraga digitalna subtrakcijska angiografija (DSA) kojima se ciljano pregledavaju krvne žile odnosno prohodnost tih krvnih žila i detekcija začepljenja. Inače se kod bolesnika sa kardiovaskularnim bolestima razvija to suženje krvnih žila i zbog slabijeg protoka krvi može doći do tromboze i onda u takvoj situaciji je potrebno otopiti ugrušak – tromb i to tako da se aplicira alteplaza – lijek koji se ne daje sistemski nego se aplicira točno u tromb putem odgovarajućeg katetera i kad se taj tromb otopi onda se zapravo vidi što je preostalo od prohodnosti krvnih žila.

97.

On nije radio infuziju alteplaze nego to rade interventni radiolozi tako da se aplicira kateter u visini prepone u arteriju i najprije se provuče žica, preko žice se provuče kateter i dođe se do tromba, potom se izvuče žica i onda se kroz taj kateter pusti infuzija alteplaze koja onda otopi tromb.

98.

Naravno da bi se mogla provući žica kroz arteriju iz prepone potrebno je probiti arteriju da bi se obavio zahvat infuzije alteplaze, a kada je ta infuzija gotova i obično traje aplikacija otopine cca. 8 sati, potrebno je zatvoriti to mjesto proboja arterije na neki od načina, a u konkretnom slučaju je zatvaran tzv. Angio- Seal sistem (to je mali plastični čep koji se stavi s vanjske strane žile i zatvori tu žilu) i nakon toga se još to mjesto zamota sa elastičnim zavojem, kako bi se spriječilo curenje krvi, međutim iz nekog razloga se kod pokojne dogodilo da je taj čep pustio, da je bio elastični zavoj što je onda onemogućavalo krvarenje u nozi, ali je krv našla put u zdjelicu, a uz to je krv došla i do područja trbuha (retroperitoneum), a to je područje od zdjelice prema trbuhu i u tom području je došlo do istjecanja krvi iz arterije.

99.

Nakon tog izvršenog zahvata trombolize pozvao ga je mlađi kolega kirurg koji je bio u jutarnjim satima i rekao je da pacijentica RŽ krvari i već je bila prema sali transportirana, tako da je on toga jutra došao ravno u salu i s obzirom da je vaskularni kirurg, otvorio je mjesto gdje se ulazilo u preponsku arteriju i našao je čep pored arterije i vidio je gdje je krvarenje i to mjesto koje je bilo otvoreno i koje je krvarilo. To mjesto je zašio sa šavom koji se inače ne resorbira, tako da je sve zatvorio, ali je u međuvremenu od tog zahvata – trombolize pa do trenutka dok nije zašio arteriju bilo krvarenje, time da on ne zna u kom trenutku je nakon trombolize je počelo krvarenje, ali je postojao ozbiljan razlog da netko iza trombolize idućeg jutra ide hitno u operacijsku salu i da se vrši šivanje arterije – zaustavljanja krvarenja.

100.

Nakon te njegove kirurške intervencije dana 08.09.2017. u ranim jutarnjim satima on više nije sudjelovao u liječenju pokojne RŽ već su to dalje preuzeli abdominalni kirurzi. Potvrđuje da u trenutku kada je pristupio operaciji šivanja, vidio je krvarenje arterije i pogledao je prema retroperitonemu – prema maloj zdjelici i vidio je put kojim je krv ušla u područje zdjelice i prema trbuhu, a takvi hematomi se nikada ne vade nego se hematomi u pravilu moraju sami resorbirati jer inače postoji opasnost od opsežnog daljnjeg krvarenja.

101.

Kada se vrši zahvat probijanje arterije nakon zahvata probijano mjesto se zatvara Angio-Seal sistemom (čepom), te je moguće da dođe do popuštanja tog čepa, a najčešće se to popuštanje vidi odmah (unutar nekoliko sati od zatvaranja) i vidljivo je ako dođe do krvarenja u preponu, a ako dođe do krvarenja kakvo je bilo u konkretnom slučaju prema maloj zdjelici, takvo krvarenje nije vidljivo i može potrajati dugo dok se otkrije jer zdjelica može prikupiti puno više krvi nego prepona. U medicinskoj dokumentaciji se spominje 2 litre krvi i moguće je da bude takav hematom od 2 litre krvi.

102.

Nakon takvog zahvata je neke pacijente potrebno pratiti dulje vrijeme, a neke pacijente vrlo kratko i to ovisi od slučaja do slučaja. Najčešće se pacijent otpušta idućega dana, time da se po zahvatu napravi kontrolna angiografija i ako je sve u redu pacijent ide odmah na odjel. Na odjelu pacijenta prate medicinske sestre na način da mu kontroliraju tlak i puls. Drugo praćenje nije potrebno. Sutradan se vadi kontrolna krvna slika.

103.

Simptomi takvog krvarenja kakvo je nastupilo kod pokojne RŽ su ubrzani puls – tahikardija, snižen krvni tlak, opća slabost, pacijent može biti blijed, može se oznojiti – hladan znoj, time da se pojavljuju svi simptomi, ali ne odmah na početku krvarenja nego se pojavljuju malo kasnije.

104.

Ishemija (propadanje) crijeva se događa zbog činjenice što ta crijeva nisu dovoljno opskrbljena s krvlju, a u konkretnom slučaju je pokojna krvarila iz arterije, dolazi do niskog tlaka i tada dolazi do propadanja crijeva.

105.

Ukoliko je pacijent po zahvatu premješten na vaskularni odjel, takvog pacijenta se mora kontrolirati u smislu tlaka i pulsa i ni na koji način ne bi smjelo biti preskakanja takvog redovnog kontroliranja koje obavljaju medicinske sestre i to je njihov redoviti posao. Takvo mjerenje tlaka i pulsa mora biti svakih nekoliko sati s time da je zadnja kontrola oko 22:00 sata ako je do tada sve bilo u redu. Svjedok navodi da takvo opsežno krvarenje kakvo je bilo kod RŽ ne dolazi naglo, jer u početku organizam kompenzira taj gubitak krvi, a kada dođe do velikog gubitka krvi tada više ne funkcioniraju kompenzacijski mehanizmi organizma i dolazi do naglih simptoma gubitka krvi.

106.

Svjedok dr. DŽ, doktor anesteziolog i intezivist je iskazao da radi u kardiovaskularnoj jedinici intenzivnog liječenja. Dana 09. rujna 2017. je bila subota i bio je dežuran i preuzeo je dežurstvo, misli od doktorice E. Tada je preuzeo sve pacijente u kardiovaskularnom JIL-u uključujući i pokojnu RŽ. Svjedok se pripremio za ovo svjedočenje, na način da je pročitao kompletnu medicinsku dokumentaciju kako bi mogao dati iskaz. Svjedok je ovo naveo iz razloga što se doista ničeg ne sjeća. Ne može se sjetiti detaljno ali je negdje u tijeku noći ili te večeri 09.09.2017. zbog nekog ozbiljnog razloga predao pacijenticu kirurzima i ona se više nije vraćala u kardiovaskularni JIL nego je bila nakon obavljenog kirurškog zahvata prebačena u općekirurški JIL.

107.

Ono što može reći je da je kao anesteziolog sudjelovao u tom liječenju i da je u vrijeme dok ju je on nadgledao ona dobila lijek za mokrenje, da nisu nađeni znakovi akutnog abdominalnog krvarenja i da je bila obrađena po abdominalnom kirurgu i vaskularnom kirurgu koji su i preporučili pretragu MSCT (pregled abdomena CT uređajem). Ponavlja da je zasigurno, a s obzirom na sadržaj Epikrize koju je on napisao da je oko 21:00 sati prebacio pokojnu kirurzima jer je zasigurno postojao ozbiljan i valjan razlog za taj poziv. Ovaj svjedok također navodi da ishemija crijeva nastupa kada je nedostatan dotok krvi u crijeva, a ta ishemija se nažalost vidi dosta kasno. Dopušta mogućnost da je upravo zbog te ishemije crijeva zvalo kirurge. Svjedok navodi da je pokojna bila visokorizični pacijent sa puno komorbiditeta koji su iskomplicirali cijelu priču. Do tog zahvata ona je već imala jednu operaciju na lijevoj nozi, njene krvne žile su bile vrlo loše i takve komplikacije su nažalost vrlo česte i moguće je da dođe i do naglih pogoršanja. Uzrok ishemije crijeva s teoretskog aspekta može biti i arteloskreloza. U konkretnom slučaju navodi da je hematom u maloj zdjelici viđen i na CT-u.

108.

Pun. tužitelja prigovara dijelu iskaza u kojem svjedok iznosi zaključke koju ne spadaju u njegovu domenu, a niti ima neposrednih saznanja budući je u liječenju pok, RŽ sudjelovao u večernjim satima kao anesteziolog dana 09.09.2017., a pokojna je umrla u jutarnjim satima 10.09.2017. Na kraju sudskog Zapisnika od 02.07.2025. sutkinja je konstatirala da su sva tri svjedoka na početku iskaza rekli da se naravno ne sjećaju ničega u svezi liječenja pokojne RŽ, nego da su prije svjedočenja pogledali u centralni sustav i vidjeli što piše u medicinskoj dokumentaciji kako bi mogli svjedočiti.

109.

Svjedok dr. OŽ, po zanimanju liječnik, specijalist opće kirurgije, specijalist hitne medicine izjavio je da se samog događaja i pokojne pacijentice RŽ ne sjeća. Pokušao se prisjetiti tijeka njezinog liječenja na način da vidi u informacijskom sustavu ali nije znao točno kako se pok. pacijentica zove, niti njezinu godinu rođenja, pa nije ništa niti našao. Svjedok se na samom ročištu uvidom u dokumentaciju koja mu je predočena od strane sutkinje pokušao prisjetiti i nakon što je vidio medicinsku dokumentaciju i to konzilijarni nalaz na strani 60. sudskog spisa koji je sačinjen 09.09.2017. iz kojeg se vide dijagnoze koje su tada postavljene pokojnici, a to je krvni podljev odnosno hematom u retroperitonealnom prostoru (dakle to je prostor iza trbušne šupljine koji oblaže potrbušnica – peritoneum) navodi da se vidi da je to stanje nakon ozljede od liječenja sa krvarenjem i šivanjem mjesta perforacije na zajedničkoj bedrenoj arteriji s desne strane.

110.

Svjedok navodi da se istodobno još vide dijagnoze da je prije toga pokojnica imala kardiocirkulatorno zatajenje zbog čega je i reanimirana. Uz to na listu 72 spisa se nalazi operacijska lista odnosno iz operacijskog protokola iz koje vidi da je on bio operater, da je operacija započela 09.09.2017. u 23:40 h i da je završena u 00:30 h iza ponoći. Učinjena je samo eksploracija (dakle otvaranje trbušne šupljine) i obzirom na taj nalaz koji je tamo nađen izljev krvi izvan trbušne šupljine sa širenjem tog krvnog podljeva mezenterij tankog crijeva i debelog crijeva. Nije mjerio količinu krvi koja se izlila u trbušnu šupljinu. U tom prostoru trbušne šupljine odnosno iza trbušne šupljine se ne smije nalaziti krv. U tom prostoru se nalaze krvne žile, aorta, vena cava (donja šuplja vena), bubrezi, kanalni sustav bubrega, mokraćovod, živci…Također niti u trbušnoj šupljini ne smije biti izlivena krv, pa izlivena krv nije nađena u trbušnoj šupljini ali je nađena sukrvica.

111.

U trenutku operacije nije vidio, niti je mogao znati od kuda je ta krv došla ali kada ga se pita može li tu krv koju je vidio u prostoru iza trbušne šupljine povezati sa angioplastikom, odgovara da se to iskrvarenje može povezati sa angioplastikom koja je rađena prije te operacije kada se on uključio u liječenje.

112.

Razlog zašto je on intervenirao i morao operirati pokojnu RŽ dana 09.09.2017. je taj što je zbog izljeva krvi iza trbušne šupljine došlo do porasta tlaka u trbušnoj šupljini, što dovodi do problema sa krvnom opskrbom trbušnih organa. Naime porast tlaka smanjuje protok do potpunog prekida protoka kroz krvne žile što onda dovodi do propadanja odnosno odumiranja crijeva. Dakle indikacija za operaciju je bio sindrom tzv. abdominalnog kompartmenta zbog porasta tlaka u trbušnoj šupljini.

113.

Ono što je učinio da smanji tlak je bio da trbušnu šupljinu nije zašio, odnosno zatvorio nego je preko toga postavljena plastična folija poznata pod nazivom " Č" (u tom gradu je prvi puta izveden takav tip zahvata).

114.

Svjedok dr. ZŽ, po zanimanju liječnik specijalista kardijalne kirurgije, iskazao je da je godine 2017. bio specijalizant u Hitnoj kirurškoj službi. U svezi konkretne situacije i liječenja pokojne RŽ ničega se ne sjeća. Prilikom pripremanja za ovu raspravu iščitao je medicinsku dokumentaciju i Epikrizu i može navesti da se sastavlja dokumentacija – nalaz o pregledu pacijenta kada pacijent dolazi na pregled uz uputnicu, a ukoliko se radi o hospitaliziranom i liječenom pacijentu tada on kao dežurni liječnik eventualno unosi u Epikrizu neke promjene ukoliko takve promjene nađe, a ukoliko promjena nema onda ne evidentira ništa posebno. Koliko se sjeća on pok. RŽ niti je pregledao, niti je išta zapisao. Dodaje i da pokojnu RŽ sigurno nije razotkrivao, pregledavao, niti gledao mjesto zahvata.

115.

Svjedok decidirano navodi da se pripremio za ovo svjedočenje na način da mu je dokumentacija priređena i nju je pregledao u pravnoj službi.

116.

Svjedokinja NŽR, po zanimanju medicinska sestra iskazala je da se ničega u svezi liječenja pok. RŽ ne sjeća osim što je došla u smjenu taj dan na Odjel vaskularne kirurgije jer je odjelna medicinska sestra. Kapacitet odjela je 16 kreveta i ne sjeća se je li tada bio odjel skroz pun ili je bilo mjesta ili je bilo i dodatnih kreveta jer je to uvijek moguće. Nadalje navodi da je moguće da pacijent koji bi trebao biti smješten na intenzivnoj njezi da bude smješten na odjel ukoliko na intenzivnoj nema mjesta. Ne sjeća se da bi dobila uputu liječnika da je potrebna češća kontrola vitalnih funkcija bilo kojeg pacijenta na tom odjelu. Sjeća se da je bila u noćnoj smjeni, ne sjeća se koje je godišnje doba bilo, a zna da je bila 2017. zato jer tako piše u medicinskoj dokumentaciji. Navodi da je medicinsku dokumentaciju pročitala u BIS-u (Bolnički informatički sustav). Kao medicinska sestra može vidjeti samo određene stvari, a to su laboratorijski nalazi, Epikrize, nekakve dijagnostičke pretrage, CT očitanja i imaju pristup zdravstvenoj njezi.

117.

Decursus sastavlja medicinska sestra na početku i na kraju smjene i tu se unose općenito podaci bez ikakvih detalja, uglavnom generalno što su radili oko pacijenata.

118.

Protokol sestrinskog obilaska pacijenata se sastoji u obilasku pacijenata, mjerenju vitalnih funkcija, njege nepokretnih pacijenata i pregled kirurških rana.

119.

Svjedokinja dodaje da kada se radi o probijanju femoralne arterije, stavljanjem Angio-Seala, navodi da je to mjesto pod kompresijom i ne vidi se samo mjesto već područje oko toga. Ne sjeća se da je ikome pregledavala područja oko kompresije Angio-Seala. Pravilo sestrinskih obilazaka je da je uobičajeni pregled svih pacijenata u 21,00 sati, potom je u 23,00 sata, a nakon 23,00 sata do jutra se obilazi samo ukoliko se pokaže potreba. Ako je stabilno stanje pacijenta onda se u Decursus ništa ne zapisuje. 120.

Svjedok GŽ, po zanimanju medicinski tehničar iskazao je zaposlen na Odjelu vaskularne kirurgije. Osobno se RŽ ne sjeća, niti se sjeća pojedinosti u svezi njezinog liječenja. Znam da je nad njom obavljen terapijski postupak, da je bila u jedinici intenzivnog liječenja i da je bila na Odjelu vaskularne kirurgije, a kako je njezino liječenje završilo, to on ne zna. Pokojna je bila na liječenju kod njih prije 7 ili 8 godina. To znade po sjećanju. Sjeća se da je bila na liječenju u rujnu 2017. Sjeća se da je bio u noćnoj smjeni kada je pok. RŽ bila na Odjelu vaskularne kirurgije. Njihova smjena počinje u 19,00 sati i traje do 07,00 idućeg dana. Prilikom noćne smjene pacijenti se redovno pregledavaju u 21,00 sat, potom u ponoć dobivaju terapiju oni kojima je ordiniran antibiotik, a nakon toga do jutra se pacijenti obilaze po potrebi. U Decursus se upisuju osnovni podaci o pacijentu, primjerice temperaturna lista i ono osnovno što se odnosi na pacijenta.

121.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaze I. i II. tužiteljice koje su saslušane kao stranke jer imaju puno detaljnih neposrednih saznanja, osobno su bile u bolnici, osobno su pokušale stupiti u kontakt sa liječnicima, osobno su vidjeli u kakvom je stanju njihova pokojna majka, svjedočile su tome da su vidjele da njihovoj majci nije dobro, a da im osoblje nije dalo da priđu majci, ali ono što su uspjele majku dotaknuti, vidjele su da je oblivena ledenim znojem, da je ledena, da je loše, da ne može više ništa, te su tek zahvaljujući svojoj upornosti u JIL-u od liječnice E saznale da je njihova majka došla u JIL bez ikakve prateće dokumentacije odnosno da je stigla sa vrlo šturom pratećom dokumentacijom i da se iz te prateće dokumentacije uopće ne može vidjeti niti zaključiti koji je medicinski postupak prethodio prije smještaja pokojne RŽ u JIL i pri tome nema nikakvih podataka što se događalo prethodne noći, niti gdje je bila smještena, niti po čijoj odluci je premještena u JIL.

122.

Ti navodi liječnice E koje je ona izrekla ispred I. i II. tužiteljice su potpuno sukladni podacima Decursusa (list 183 spisa), budući je iz Decursusa razvidno da pokojnu RŽ koja je nakon zahvata angioplastike premještena na Odjel vaskularne kirurgije nitko nije pregledao, niti pratio od 07.09.2017. od 18:28 sati pa sve do 08.09.2017. do 06:34 sati. Pri tome sud navodi da gledajući u Decursus jasno proizlazi da je pokojna tražila da joj pozovu liječničku pomoć, da je GŽ zapisao da je zvan dežurni liječnik i da ju je dr. ZŽ pregledao, a što je potpuno neistinito jer je sam dr. ZŽ iskazao da nije pregledavao pokojnu RŽ, da nije bio kod nje i da se ne sjeća ničega u vezi te pacijentice i da ništa nije zapisao. Da je isti uopće gledao pokojnu tada bi uočio da je započelo unutarnje krvarenje i vidjele bi se promjene. Dakle, tuženik je, to je već razvidno na bazi ovih dokumenata pokojnu nakon medicinskog zahvata premjestio na Odjel, krvarenje je počelo unutar desetak sati kako su rekli liječnici vještaci, a isto tako i saslušani svjedoci i nju se tretiralo kao da je najnormalniji pacijent kojoj ništa ne treba i koju ne treba pregledavati.

123.

Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka i to svjedoka dr. EŽ, specijalista kirurga i vaskularnog kirurga koji je samo bio prvi asistent dr. LŽ prilikom operacije u sklopu kontrole krvarenja, jer je općenito iskazao samo o toj operaciji, a i potvrdio je da postoje situacije kada pacijenti nakon zahvata trebaju ostati smješteni u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL), pa ako nema dovoljno kreveta onda se bira manje zlo. Na taj način tijekom postupka saslušani liječnici opravdavaju činjenicu da su bili svjesni ozbiljnosti situacije pokojne RŽ ali da očito nije bilo mjesta u JIL-u i da je zato bila na Odjelu.

124.

Iskaz svjedoka dr. ČŽ sud je prihvatio u dijelu u kojem je naveo da je vrlo kratko na dan 08.09.2017. sudjelovao u lijećenju pokojne RŽ i prihvatio je u dijelu u kojem je iskazao da je od strane II. tuženika pripremljen za svjedočenje pred sudom, pa s obzirom da je bio pripreman za svjedočenje sud nije prihvatio dio iskaza svjedoka ČŽ gdje on iskazuje da je RŽ bila teška bolesnica s više komorbiditeta i gdje opisuje te zdravstvene tegobe, jer on te stvari s obzirom na vlastiti navod da je kratko sudjelovao u njezinom liječenju ne može znati, niti je mogao znati, a i zadaća svjedoka je iskazati o onome što znade neposredno, a očito je da svi liječnici i svi svjedoci na čijem je saslušanju II. tuženik inzistirao zapravo nemaju nikakvih neposrednih saznanja i da su pripremani za svjedočenje u korist II. tuženika.

125.

O ovome svjedoči i činjenica da je II. tuženik tijekom cijelog postupka inzistirao na saslušanju svjedoka, poglavito na saslušanju svjedoka medicinskog tehničara GŽ i medicinske sestre EŽR, i gdje je tuženik navodio da su to krunski svjedoci koji će posvjedočiti da se na Odjelu vaskularne kirurgije nakon izvršenog zahvata razbijanja tromba pazilo kontinuirano i neprekidno na pokojnu RŽ, a upravo su ova dva svjedoka navela da pokojnu RŽ niti su gledali, osim minimalno, niti obilazili, a da je tome tako upravo svjedoči Decursus (list 183 spisa), koji su oni sami napisali.

126.

Nadalje, prihvaćen je iskaz dr. FŽ osim u dijelu u kojem on iznosi navode i zaključke koji ne spadaju u njegovo područje i koje ne bi mogao znati da nije pripremljen za ovaj iskaz kao i svi drugi svjedoci.

127.

Sud je prihvatio iskaz dr. LŽ koji je kao vaskularni kirurg naložio provođenje dijagnostičke obrade DSA zbog arterijske insuficijencije i koji je opisao kako izgleda postupak infuzije alteplaze, međutim tu infuziju alteplaze nije radio on već interventni radiolozi, a on je kirurški intervenirao dana 08.09.2017. u ranim jutarnjim satima kada je napravio prišivanje vene i zatvarao krvarenje i kada je vidio opsežan hematom od 2 litre krvi unutar zdjelice. Kako je pokojna RŽ zapravo iskrvarila u zdjelicu, njezin organizam je ostao bez krvi, a to je dovelo do propadanja crijeva. Činjenica da nitko nije uopće shvatio da ona ima teške simptome iskrvarenja je da nije bila praćena jer nitko nije vidio niti ubrzani puls, niti su pridali važnost sniženom krvnog tlaku, niti je itko zamijetio opću slabost, niti su primijetili da nju oblijeva hladan znoj jer nisu prilazili do pokojne.

128.

Također znakovito je i ono što je rekao specijalizant dr. ZŽ, čiji iskaz je prihvaćen, da nije ništa zapisivao, a nije čak niti razotkrio, pogledao, a kamoli pregledao pokojnu RŽ, a navodno je on prema Decursusu istu pregledao u tijeku noći prema Zapisu Tomislava Vojvodića (Decursus), pa je očito više nego istinito ono što je iskazao sam tada specijalizant dr. ZŽ da nije oko pokojne radio ništa i da nije niti istinit navod da je istu pregledao, već nasuprot toga, sud vjeruje iskazu I. tužiteljice RŽR koja je navela da je uspjela dobiti neposredne informacije od gospođe s kojom je njezina pokojna majka bila smještena u sobi na Odjelu vaskularne kirurgije u noći sa 07.09.2017. na 08.09.2017. i koja joj je između ostaloga rekla da je tu noć bio dežuran medicinski tehničar, a sigurno je to bio GŽ jer to proizlazi iz Decursusa i koji je tada bio bezobrazan i bahat prema pokojnoj RŽ i da je odbio zatraženu pomoć uz riječi da ona nije hitna pacijentica, jer da je hitna onda ne bi bila Odjelu vaskularne kirurgije.

129.

Sud je u cijelosti prihvatio iskaz svjedoka dr. OŽ, s obzirom da je on iskazao o svojim neposrednim saznanjima što je vidio na operaciji i sudjelovao je u liječenju pokojne 09.09.2017. u vremenu od 23:40 do 00:30 h i koji je potvrdio da je vidio izljev krvi u zdjelicu.

130.

Nadalje sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka NŽR i GŽ koji su potvrdili da su u vrijeme kada su bili dežurni po noći samo čuvali odjel ali nisu se bavili posebno pacijentima.

131.

Na temelju prihvaćenih iskaza I. i II. tužitelja, te saslušanih svjedoka, a poglavito na temelju vještačenja liječnika vještaka prof. dr. Josipa Škavića i docent dr. VŽ, čiji nalaz i mišljenja, kao i dvije dopune tog nalaza i mišljenja sud u cijelosti prihvaća jer su ti nalazi i mišljenja dali objektivno i detaljno, na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije u spisu, te su liječnici vještaci sa sigurnošću utvrdili da su svi provedeni medicinski postupci koji su se ticali razbijanja tromba provedeni u skladu s postojećim medicinskim normama, te da u tom dijelu nema pogreške u liječenju.

132.

Ono što je pogreška u liječenju je da tuženik tijekom večernjih sati od 07.09.2017. do 08.09.2017. u 02:07 sati nisu verificirali odnosno nisu prepoznali opće loše stanje pok. RŽ iako je zabilježeno da se pokojnica osjeća loše, da je snižen krvni tlak koji je bio posljedica unutarnjeg krvarenja, te da je pokojnica zbog neprepoznatog gubitka krvi izgubila svijest tijekom tog perioda s posljedičnim prestankom disanja, a što je dovelo do teškog oblika hemoragičkog šoka s posljedičnim smrtnim ishodom.

133.

Liječnici vještaci su sa sigurnošću utvrdili da postoji uzročnoposljedična veza između kasno uočenih znakova krvarenja i smrtne posljedice, a što se u danom slučaju može smatrati liječničkom pogreškom odnosno nepostupanjem u skladu s pravilima medicinske struke i to u razdoblju od 07.09.2017. od 19:00 sati pa do 08.09.2017. do 08:30 sati ujutro. Pri tome je važno da je pokojna krvarila u prostor trbušne šupljine još od 07.09.2017., a da bi II. tuženik toga postao svjestan tek u noći 09.09.2017. na 10.09.2017. u trenutku operacije abdomena koja je izvršena u vremenu od 23:40 h do 00:30 h po kirurgu dr. OŽ.

134.

Time je sud, ne samo temeljem nalaza i mišljenja liječnika vještaka nego temeljem iskaza svih saslušanih svjedoka i pregleda medicinske dokumentacije te ocjenom iskaza svjedoka i ocjenom iskaza I. i II. tužiteljice kao stranke sa sigurnošću utvrdio da u konkretnom slučaju između kasno uočenih znakova krvarenja i smrtne posljedice postoji jasno pravnorelevantna i uzročnoposljedična veza.

135.

Time je sud u cijelosti utvrdio štetu, štetnu radnju, štetnika, uzročnoposljedičnu vezu i protupravnost.

136.

Prema definiciji liječničke greške, liječnička greška je:

- povreda liječničkog umijeća činjenjem nečega što je nedopustivo ili propuštanjem mjera koje su preporučene, ili,

- stručna pogreška se definira kao promašaj zbog kojeg planirano liječenje nije završeno kako je bilo predviđeno ili kao primjena pogrešnog plana u svrhu liječenja.

137.

Zdravstvena ustanova za liječničku grešku odgovara po principu subjektivne odgovornosti kod koje se krivnja pretpostavlja, a prema odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima. Za postojanje tuženikove odgovornosti za predmetnu štetu dovoljno je postupanje njegovih djelatnika s običnom nepažnjom (odluka Ustavnog suda RH broj U-III-3002/2005 od 21. studenog 2007.g.). Kako je već navedeno tuženik kao poslodavac odgovara za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom prouzroči trećoj osobi (čl. 1061. ZOO-a).

138.

Tuženik kao poslodavac odgovara za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom prouzroči trećoj osobi, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika. U konkretnom slučaju II. tuženik nije dokazao da postoji bilo koji razlog za isključenje odgovornosti II. tuženika.

139.

Odgovornost I. tuženika proizlazi iz police od odgovornosti koju nesporno II. tuženik ima zaključen s I. tuženikom i koja polica pod brojem 078700002064, je zajedno sa svim privicima i uvjetima za osiguranje od odgovornosti priložena u spis (list 289-298).

140.

Time je u cijelosti utvrđena odgovornost I. i II. tuženika za naknadu štete.

141.

Odredbom čl. 1101. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO) je propisano da u slučaju smrti pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi uže obitelji, bračni drug, djeca i roditelji, a st. 2. istog članka je propisano da se takva naknada može dosuditi i unučadi ako je između njih i pokojnika postojala trajnija zajednica života.

142.

Smrt bliske osobe jest povreda prava osobnosti oštećenika na duševno zdravlje (čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a), a u vezi s čl. 1046. tog Zakona.

143.

Naime, zbog smrti bliske osobe oštećenik gubi svoj dotadašnji duševni mir ili zdravlje. Pri tome je duševna bol koju oštećenik trpi činjenica koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. sud mora uzeti u obzir kada utvrđuje visinu odštete. U ovim okolnostima nije potrebno provoditi medicinsko vještačenje, već je sud ovlašten svoj stav formirati na osnovi vlastitih znanja i iskustava, a koji prema životnoj logici upućuju na to da oštećenik ili oštećenici trpe duševne boli.

144.

Uvidom u Rodne listove za I. i II. tužiteljicu sud je utvrdio da su one sestre, a da im je pokojna RŽ majka.

145.

Potpuno je jasno da su I. i II. tužiteljice izgubile majku koja je uvijek bliska i potpora u životu, bez obzira na životnu dob roditelja i djeteta, a osim toga pokojna RŽ nije imala uopće takve zdravstvene tegobe da bi zaista trebala umrijeti u dobi od 66 godina, pa takav iznenadan gubitak majke izaziva duševnu bol jer je evidentno da između roditelja i djece, a pogotovo u konkretnom slučaju postoji jasna emocionalna povezanost.

146.

Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a imajući u vidu Orijentacijske kriterije VSRH sud drži da pravična novčana naknada za duševne boli koje trpi I. tužiteljica RŽR iznosi 29.862,63 €, te da pravična novčana naknada za duševne boli zbog gubitka majke za II. tužiteljicu VŽR iznosi isto tako 29.862,63 €, a koje svote su ranije predstavljale svotu od 225.000,00 kn, a ti iznosi su u cijelosti sukladni Orijentacijskim kriterijima za naknadu štete, a koji Orijentacijski kriteriji se već i danas znatno povećavaju u odnosu na Orijentacijske kriterije iz 2020.

147.

Odredbom čl. 1093. st. 1. ZOO-a je propisano da tko prouzroči nečiju smrt dužan je naknaditi uobičajene troškove njegovog pogreba. Uobičajeni troškovi pogreba su troškovi žalobne odjeće i vijenaca, troškovi nabavljanja groba ili grobnice, troškovi nadgrobnog spomenika, troškovi ukopa te ostali troškovi kao što su troškovi karmina, nabavke vijenaca, cvijeća i svijeća.

148.

Sud je I. tužiteljici dosudio slijedeće iznose:

-za troškove crnine i vijenaca iznos od 663,61 € (5.000,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove izgradnje nadgrobnog spomenika iznos od 1.705,49 € (12.850,00 kn) s kta od 03.07.2018. pa do isplate

-za troškove usluge oblačenja pokojne RŽ iznos od 33,18 € (250,00 kn) s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove posmrtne pripomoći iznos od 383,24 € (2.887,55 kn), s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove ukopa, oglasa, pjevačkog zbora i dr. u iznosu od 661,50 € (4.984,08 kn) s kta od 12.09.2017. pa do isplate,

-za troškove karmina iznos od 358,35 € (2.700,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate

149.

Sud je II. tužiteljici dosudio slijedeće iznose:

-za troškove crnine i vijenaca iznos od 663,61 € (5.000,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate,

-za troškove izgradnje nadgrobnog spomenika iznos od 1.705,49 € (12.850,00 kn) s kta od 03.07.2018. pa do isplate

-za troškove evidentiranja prava korištenja uključujući pravo ukopa u iznosu od 13,49 € (101,63 kn) s kta od 11.09.2017. pa do isplate,

-za troškove karmina iznos od 358,35 € (2.700,00 kn) s kta od 30.01.2019. pa do isplate.

150.

Stoga je sud I. tužiteljici RŽR dosudio na ime naknade štete za duševne boli i za imovinsku štetu ukupan iznos od 33.668,01 €, a II. tužiteljici VŽR dosudio na ime naknade štete za duševne boli i za imovinsku štetu ukupan iznos 32.603,57 €.

151.

Navedeni iznosi tužiteljicama su dosuđeni iz razloga što su tužiteljice svaki taj nastali trošak ukopa dokazan Ugovorom, Zaključnicom i računom o plaćanju.

152.

Kamatu na neimovinsku štetu sud je tužiteljicama dosudio od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od dana 30.01.2019.g., budući je tako propisano odredbom čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima koja odredba propisuje da neimovinska šteta dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe.

153.

U odnosu na imovinsku štetu koja se sastojala od plaćanja stvarnih iznosa računa sud je tužiteljicama dosudio zakonsku zateznu kamatu tekuću od plaćanja svakog pojedinog računa pa do isplate.

154.

Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

155.

Parnični trošak će se odrediti primjenom Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika (NN 138/23), a koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o parničnom trošku.

156.

Tužiteljice su zatražile trošak uz povišenje tarifnih stavki od 10% prema Tbr 40. Odvjetničke tarife, obzirom da odvjetnici zastupaju dvije tužiteljice.

157.

Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, a sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 550 bodova, troška sastava 14 podnesaka (17.03.2020., 13.07.2020., 24.09.2020., 27.07.2021., 30.09.2021., 15.12.2021., 16.12.2021., 14.03.2022., 02.02.2023., 06.06.2023., 11.06.2024., 14.02.2025., 17.03.2025. i 16.04.2025.), svako po 550 bodova, troška zastupanja na 10 ročišta (15.06.2020., 18.05.2021., 22.09.2021., 01.06.2022., 02.02.2023., 09.11.2023., 15.05.2024., 23.10.2024., 02.07.2025. i 19.01.2026.), svako po 550 bodova, a sve prema Tbr 7/1, Tbr 8/1, Tbr 9/1 i Tbr 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Vrijednost boda iznosi 2,00 € prema Tbr. 54. Odvjetničke tarife.

158.

Zbrojeno parnični trošak tužitelja iznosi 13200 bodova / 26.400,00 €.

159.

Ovom iznosu pribrojen je trošak 25% PDV-a u iznosu od 6.600,00 €, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 510,05 € koja je i plaćena, troška pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 663,61 € temeljem Zakona o sudskim pristojbama. Nadalje ovom trošku pribrojen je trošak plaćenog medicinskog vještačenja u iznosu od 663,61 €, trošak pristupa vještaka na ročište od 13.10.2020. u iznosu od 66,36 €, trošak uplaćenog predujma za pisano očitovanje u iznosu od 132,72 €, čime je tužiteljicama sveukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 35.036,35 €.

160.

Sud je tužiteljicama dosudio kamatu na parnični trošak sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a.

161.

Radi navedenog odlučeno je kao u toč. I. do III. izreke ove presude.

U Zagrebu, dana 19. siječnja 2026. godine

Sutkinja:

Jesenka Jurić Šojat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 4 primjerka pisano putem ovog suda na Županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika