Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-1990/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. BC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tužitelja ad.2. RC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužitelja ad.3. UC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Ante Galešić, odvjetnik u Zadru, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa zastupnik po zakonu Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 17. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja ad.1. osobno, punomoćnika tužitelja Ante Galešića, odvjetnika u Zadru i zz tuženice EC, više državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude 19. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Ispravlja se upis prava suvlasništva na ime Republike Hrvatske za 14713/25369 dijela određen rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku broj Z- 10211/2015/958 od dana 01.03.2017 godine u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u ZK ulošku broj [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], na način da se suvlasnicima nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake PUNTA, livada površine 5427 m[2] , livada površine 3013 m[2] , pašnjak površine 4351 m , put površine 743 m , oranica površine 7744 m , vinograd površine 4091 m , ukupne površine 25369 m , upišu tužitelji BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svaki za 1/3 dijela na cijelom suvlasničkom udjelu od 14713/25369 na ime Republike Hrvatske, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena upisanog tuženika, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587 da tužiteljima ad.1. BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], ad.2. RC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.3. UC, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.510,00 EUR (tisućupetstodeset eura), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. siječnja 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj 16. rujna 2024. navode da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], u odnosu na utuženu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] došlo do pogrešnog zemljišno-knjižnog upisa prava vlasništva budući je u navedenom zk. ulošku suvlasnikom navedene nekretnine uknjižena tuženica i to za 14713/25369 dijela, a temeljem zapisnika broj Z-10211/2015/958 od dana 1. ožujka 2017. Tužitelji navode da je prednica tužitelja IC protiv takvog pogrešnog upisa podnijela prigovor koji je sud u cijelosti odbio ročišnim rješenjem od 20. kolovoza 2024. i uputio tužitelje da svoja prava mogu ostvarivati u parnici. Slijedom navedenog tužitelji u otvorenom zakonskom roku podnose ovu tužbu. Nadalje navode da su vlasništvo nekretnine stekli nasljeđivanjem svoje majke IC, a ona nasljeđivanjem svoga oca OC te diobom sa svojim sestrama, a OC nasljeđivanjem svojih prednika, odnosno stekli su vlasništvo putem dosjelosti (kako osobnim, tako i putem pravnih prednika) jer miran, pošten, istinit i zakonit posjed traje svakako dulje od 100 godina. Predmetna nekretnina u naravi oranice, pašnjak i vinograd koje tužitelji cijeli svoj život redovito obrađuju na način da su sadili razne poljoprivredne kulture, a isto su prije činili njihova majka zajedno s ocem te su od polja i živjeli. Cijeli posjed tužitelja je jasno razgraničen od susjednih nekretnina te je u istim granicama kao što je bio i prije 100 godina. Nadalje, nelogično bi bilo da sud priznaje tužiteljima samo suvlasnički udio koji odgovara česticama starih oznaka 295/2, 301/2, 302 i 303 k. o. [katastarska općina] na kojima je bio upisan posjed prednika tužitelja, dok se istovremeno ne priznaje pravo vlasništva na suvlasničkom udjelu koji odgovara čestici stare izmjere 304/5 samo iz razloga jer nije bilo upisanog posjeda prednika. U naravi je nesporno da se radi o jednoj čestici koja je cijela bila, a i sada je u posjedu tužitelja osobno, a ranije je bila putem prednika. Dakle, prednici tužitelja su na terenu kojeg su smatrali svojim vršili sva svoja vlasničkopravna ovlaštenja pa je tako zasađen vinograd, sadili su kukuruz i druge kulture. Tužitelji ističu da za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću nije odlučno da li su tužitelji ili njegovi prednici bili upisani kao posjednici u katastru nekretnina ili da li je pojedina nekretnina navedena u rješenjima o nasljeđivanju, već je odlučno da se predmetna nekretnina nalazila u samostalnom posjedu tužitelja odnosno njihovih prednika kroz zakonom određeno vrijeme, a koje činjenice su u konkretnom slučaju ispunjene. Slijedom navedenog predlažu prihvatiti tužbeni zahtjev.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu od 15. listopada 2024. usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da priložena dokumentacija nije podoba za upis prava vlasništva na ime tužitelja, niti da iz iste proizlazi da bi tužitelji ispunili pretpostavke koje se po zakonu traže za stjecanje prava vlasništva na državnoj imovini. Isto tako za napomenuti je da se tužitelji pozivaju na stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti tvrdeći kako je posjeduju osobno i putem svoji pravnih prednika preko 100 godina. Tužitelji nisu dokazali niti jednim materijalnim dokazom da su njihovi pravni prednici bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu za vrijeme kako se to navodi u tužbi, niti su dokazali slijed stjecanja prava vlasništva od svojih pravnih predaka. Slijedom svega iznesenoga nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini po niti jednoj osnovi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Slijedom svega navedenog tuženica smatra da je u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] izvršen valjan i zakonit upis Republike Hrvatske kao suvlasnice predmetne nekretnine, pa kako tužitelji ničim nisu dokazali svoje pravo suvlasništva predlaže se odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz obvezu naknade troška prouzročenog ovim parničnim postupkom tuženici.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] posl. br. Z-10211/2015/958 od 1. ožujka 2017. (list spisa 8-10), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] povodom prigovora pod poslovnim brojem Z-27337/2024 (Z-24814/2019) od 20. kolovoza 2024. (list spisa 11-12), zk. izvadak za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 13-14), izvod iz katastarskog plana (list spisa 15-16), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru, po javnom bilježniku Dragi Burazeru, poslovni broj O-629/2021, UPP/OS-20/21 od 7. prosinca 2022. (list spisa 17-20), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zvonimira Baričevića, dipl. ing. geod. s priloženim fotografijama (list spisa 43-50), izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 38- 40), saslušao je svjedoke: ĆC (list spisa 59-60), FC (list spisa 60), VC (list spisa 61), JC (list spisa 61-62), PC (list spisa 62-63), HC (list spisa 63-64) te je izveden dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja ad.1. BC (list spisa 64). Izvršen je uvid u predmet ovog suda, broj: Z-24814/19 (Z-27337/24).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za ispravak upisa u zemljišnu knjigu za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za 14713/25369 dijela uknjižene kao suvlasništvo tuženice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige na način da se vlasnicima predmetnog suvlasničkog dijela nekretnine od 14713/25369 dijela upišu tužitelji i to svaki za 1/3 dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženice kao upisanog zemljišnoknjižnog suvlasnika.

6. Između stranaka nije sporno da je tuženica upisana suvlasnicom predmetne nekretnine za 14713/25369 dijela u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

7. Sporno je treba li ispraviti upis na predmetnoj nekretnini koji je proveden u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], s obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuju stjecanje, promjenu i prestanak određenog knjižnog prava.

8. Uvidom u zapisnik sačinjen u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: 10211/2015/958 (list spisa 8-10) razvidno je da predmetna nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] upisana kao vlasništvo KC. UC za ½ i dr.; kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje upisane kao vlasništvo ŽC za cijelo; dijelu kat. čest. [katastarska čestica] i dijelu kat. čest. [katastarska čestica] obje upisane kao Općenarodna imovina, organ upravljanja MNO Raštane. U tom postupku predmetna nekretnina je upisana kao suvlasništvo IC, prednice tužitelja za 10656/25369 dijela i Republike Hrvatske za 14713/25369 dijela.

9. Uvidom u zapisnik sastavljen povodom prigovora podnositelja IC podnesen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] pod poslovnim brojem: Z-27337/2024 (Z-24814/2019) (list spisa 11-12) razvidno je da su pristupili BC i RC navodeći da su upisani kao suvlasnici na nekretninama koje su predmet prigovora, a iza smrti njihove majke IC zajedno s bratom UC. Nadalje razvidno je da je odbijen prigovor predlagatelja kao neosnovan te je uknjižba prava vlasništva na predmetnoj nekretnini ostala neizmijenjena, a podnositelji prigovora, ovdje tužitelji, upućeni su svoje pravo ostvarivati u parnici, uz obvezu podnošenja tužbe za ispravak u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja.

10. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe Biograd na Moru, po javnom bilježniku Dragi Burazeru, poslovni broj O-629/2021, UPP/OS-20/21 od 7. prosinca 2022. (list spisa 17-20) proizlazi da su nasljednicima pok. IC rođene 1942., a umrle 2021. proglašeni: BC, RC i UC, svaki za 1/3 dijela. Uvidom u predmetno rješenje razvidno je da u ostavinsku imovinu pok. ostaviteljice bio uvršten i suvlasnički udio za 10656/25369 dijela ovdje utužene nekretnine.

11. Uviđajem na licu mjesta vještak mjernik je predmetnu nekretninu identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Neposrednim opažanjem suda i navodima vještaka, utvrđeno je da predmetna nekretnina predstavlja cjelinu omeđenu sa svih strana plotom, suhozidima i trajnim oznakama na terenu. U naravi predstavlja livadu, pašnjake, vinograd, oranicu i pristupni put.

12. Vještak mjerničke struke Zvonimir Baričević, dipl.ing.geod. je sačinio skicu sudskog očevida (list spisa 43) na kojoj je žutom bojom označio predmetnu nekretninu.

12.1. Stranke nisu imale primjedbi na sačinjenu skicu sudskog očevida.

13. Svjedok ĆC je u iskazu (list spisa 59-60) naveo da mu je jako dobro poznata predmetna parcela budući da cijeli svoj život živi u [adresa], lokalno da je nazivaju "Punta". Poznato mu je da ova parcela danas pripada braći BC, RC i UC, a oni da su je stekli od svoje pokojne majke IC, djevojački OC. Navodi da je poznavao i IC, koja je preminula možda prije pet do šest godina, na ovoj parceli da je držala ovce, obrađivala i održavala vinograd, sijala žito, sadila krumpire i ostale povrtne kulture, odnosno da ju je koristila na isti način kao i danas njezina djeca. Njezina djeca i danas drže ovce, ali u manjem obujmu. Naveo je da je poznavao i oca pok. IC, koji se zvao OC, a koji je preminuo prije Domovinskog rata. Nije čuo za nikakve sporove. Poznato mu je da braća BC, RC i UC imaju i jednu sestru, ali da su se oni podijelili tj. da se sestra odrekla svog dijela jer je kod njih u mjestu običaj da se zemlja prenosi na muško koljeno. Naveo je da je parcela ograđena sa svih strana dijelom žicom, dijelom suhozidima i dijelom plotom, da je parcela oduvijek istog oblika i da se međe nisu mijenjale. Nije čuo za nikakve sporove vezano za spornu nekretninu.

14. Svjedok FC je u iskazu (list spisa 60) naveo da cijeli svoj život živi u [adresa] pa poznaje predmetnu nekretninu koju u selu nazivaju "Punta". Zna da je predmetna parcela u vlasništvu obitelji IC preko sto godina, to da je poznato svima u selu. Istaknuo je da je prije pedeset godina pomagao pok. ZC orati ovu zemlju sa volovima. Naveo je da je ova zemlja pripadala Stipanovoj supruzi pok. IC, koja je ju se stekla nasljedstvom svoga oca pok. OC, kojeg je također poznavao. Pokojni OC je umro 70-ih godina prošlog stoljeća, obrađivao ovu zemlju jer su u to vrijeme ljudi živjeli od poljoprivrede, pa je tako i on sijao kukuruz, žito, sadio je krumpire i ostale povrtlarske kulture. Imao je i vinograd koji i dan danas postoji na ovoj zemlji, a danas ga održavaju Ivkina djeca BC, RC i UC. Naveo je da je pok. OC na ovoj parceli držao i ovce, imali su i konja. Poslije pok. OC ova zemlja je pripala njegovoj kćeri pokojnoj IC koja je na isti način koristila ovu zemlju, a i dan danas se ona koristi i održava. Nikada nije čuo da bi bilo spora oko ove parcele, sa svih strana je ograđena žicom, plotom, na nekim dijelovima ima i suhozida i oko toga nema sporova. Istaknuo je da od kad pamti da je ograđena na isti način.

15. Svjedok VC je u iskazu (list spisa 61) naveo da mu je jako dobro poznata parcela naziva "Punta" je je međaš s tužiteljima. Njegova parcela graniči s tom velikom parcelom koja sigurno ima oko 25 000 - 30 000 kvadrata pa da mu je jako dobro poznato da se na ovoj parceli nalazi vinograd, oranica, livada, a na njoj da se sijalo otkad sebe pamti. Ova parcela je pripadala pok. djedu tužitelja OC kojeg da se jako dobro sjeća i on da je na ovoj parceli držao vinograd, sijao žito, pšenicu, sadio razno povrće i pamti da je sve bilo obrađeno. OC da je umro prije Domovinskog rata, možda prije nekih četrdesetak godina. OC su naslijedile kćeri majka tužitelja IC, B, MC i ŠC. Međutim, konkretno ova "Punta" da je pripala majci tužitelja pok. IC, koja je na ovoj parceli kao i njezin otac držala ovce, sijalo se i sadilo, obrađivala je vinograd. Otkad sebe pamti, pamti i taj vinograd, a i dan danas tužitelji rade u tom vinogradu. Ova parcela je s njegove strane ograđena plotom, sve okolo naokolo, i to sve do jaruge. Nikada da nije čuo da bi bilo spora oko ove parcele niti unutar obitelji UC i ranije OC.

16. Svjedok JC je u iskazu (list spisa 61-62) naveo da mu je poznata predmetna parcela naziva "Punta", koja u jednom dijelu graniči sa njegovom parcelom. Na ovom terenu da je viđao još pok. djeda tužitelja OC koji je umro davno. ŽC da je poznavao još dok je bio dijete. Otkad sebe pamti, zna za ovu njivu, a ima 73 godine. Pokojni ŽC je ovdje sijao kukuruz, žito i razno povrće, držao je ovce, a imao je i vola. Također da je imao i vinograd koji i dan danas postoji na ovom terenu. Pokojnog OC da je naslijedila pok. IC, majka tužitelja. IC da je nastavila koristiti ovu parcelu na jednak način kao i njezin otac pok. ŽC, a poslije Ivkine smrti ovaj teren da je pripao njezinoj djeci: BC, RC i UC. Oni i dan danas obrađuju vinograd, obrađuju parcelu sijajući žito, kukuruz i slično. Otkad sebe pamti, pamti da je ograđena sa svih strana plotom. Nikad nije čuo da bi R i ranije pok. ŽC itko osporavao pravo vlasništva ove parcele.

17. Svjedok PC je u iskazu (list spisa 62-63) naveo da mu je poznata parcela naziva "Punta", zna da je ranije pripadala pok. OC do njegove smrt, a poslije njegove smrti da je pripala njegovoj kćeri IC, koja je majka tužitelja. Po9slije Ivkine smrti ova parcela je pripala njezinoj djeci: BC, UC i RC. Pokojni OC da je umro sigurno prije Domovinskog rata, a istaknuo je da se čak sjeća i njegove majke pok. U koja je radila na ovoj parceli. Pok. ŽC je na ovoj parceli imao vinograd, sijao je žito, kukuruz, sadio je bob i raž. Držao je ovce, a misli da je čak imao i vola. Njegova kćer pok. IC je nastavila raditi na ovoj parceli sve ono što je radio njezin otac pok. ŽC, dakle i ona je održavala vinograd, sijala je žito, kukuruz i sadila razno povrće. Također i ona je držala blago, a poslije Ivkine smrti na jednak način su nastavili koristiti i njezini sinovi. Nikada nije čuo da bi bilo ikada ikakvog spora niti u pogledu međa, niti vlasništva, ograđena dračom okolo naokolo. Od kad sebe pamti ograđena je na takav način.

18. Svjedok HC je u iskazu (list spisa 63-64) naveo da mu je poznata predmetna parcela naziva "Punta", što da mu je poznato jer njegova parcela graniči s navedenom parcelom. To je jedna velika parcela, ranije da je pripada pok. djedu tužitelja OC kojeg je jako dobro poznavao, da je na ovoj parceli sijao kukuruz, pšenicu, držao je vinograd, držao je blago, a imao je i vola. Pok. OC da su naslijedile njegove kćeri. Jedna od njih je bila i pok. IC koja je majka BC, RC i UC i konkretno zna da je pok. IC naslijedila ovu "Puntu". Nije čuo da bi među sestrama bilo spora vezano za ovu parcelu. To zna jer je pok. IC nakon smrti svoga oca nastavila koristiti ovu parcelu ne jednak način kao i njezin otac. Pa je tako i ona držala vinograd, sijala kukuruz, pšenicu, sadila je ostalo povrće, a držala je ovce. IC je radila sve ono što je radio i njezin otac. IC su naslijedili njezini sinovi: BC, UC i RC, a oni koriste na isti način ovu parcelu. Parcela da je ograđena plotom i živicom. Nikad da nije bilo spora vezano za međe, što sigurno zna jer je on međaš s jedne strane.

19. Tužitelj ad.1. BC je u stranačkom iskazu (list spisa 64) naveo da su utuženu nekretninu braća i on stekli s majčine strane. Njihova majka pokojna IC je ovu parcelu naslijedila od svog oca pokojnog OC koji je preminuo 1978. godine. Njegov djed je na ovoj nekretnini držao blago, ovce, svinje, volove, bavio se i poljoprivredom, sijao je i sadio povrće. Njegov pokojni djed je tu držao vinograd kojeg je nastavila održavati njegova majka, a sada braća i on. Djed je pored majke imao još i tri kćeri: ŠC, B i MC. One su se još davno podijelile nakon smrti djeda i ova parcela je pripala majki IC i oko toga nikada nije bilo spora. Zajedno s braćom danas održava i koristi ovu parcelu, na isti način kao i njihov pokojni djed i njihova pokojna majka. Zaključno je naveo da po priči majke zna da je ovaj teren sigurno oko stotinu godina u posjedu njihove obitelji.

20. Iz izvedenih dokaza proizlazi da su tužitelji povrijeđeni u svom pravu tijekom provedenog postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] odnosno proizlazi da je u tom postupku tuženica neosnovano upisana suvlasnicom na predmetnoj nekretnini.

21. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

21.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo Republike Hrvatske iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

21.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

22. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

23. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

24. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

25. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

26. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelji i njihovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetne nekretnine u cijelosti jer su posjed vršili samostalno, jer su tom nekretninom gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.). S druge strane, tuženica nije iznijela niti jednu tvrdnju o tome na koji je način ona posjedovala ovu nekretninu, a očito je da je predmetna nekretnina održavana te nije zapuštena i neprohodna, pri čemu to nedvojbeno nije rezultat posjedovanja i održavanja od strane tuženice.

27. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: ĆC (rođen 1955.), FC (rođen 1959.), VC (rođen 1962.), JC (rođen 1952.), PC (rođen 1952.) i HC (rođen 1947.), koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, a ujedno cijeneći da su svjedoci mještani Raštana, male sredine u kojoj su mještani međusobno povezani (svjedoci VC, JC i HC imaju po vlastitom iskazu nekretnine koje graniče s utuženom), da su imajući u obzir navedeno iskazivali suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, slijedom čega je sud iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja ad.1. BC budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i izvedenim dokaznima tijekom postupka. Pa su tako svjedoci suglasno iskazali da je predmetna parcela lokalnog naziva „Punta“ od davnina u obitelji tužitelja, da su poznavali djeda tužitelja pok. OC koji je predmetnu parcelu koristio dijelom za obrađivanje sijanjem žita i pšenice, dijelom za čuvanje blaga, da je obrađivao i vinograd te sadio razne povrtlarske kulture. Nadalje da je pok. OC naslijedila kćer pok. IC, majka tužitelja koja je na isti način nastavila posjedovati ovu nekretninu. Svjedok FC je dodatno istaknuo da je čak pok. ZC, ocu tužitelja pomagao u oranju ove zemlje s volovima. Suglasno su iskazali da su pok. IC naslijedila njezina djeca, a ovdje tužitelji koji danas na isti način koriste i održavaju ovu utuženu nekretninu. Suglasno su naveli da nisu čuli za sporove kako unutar obitelji pa tako ni od strane trećih osoba u odnosu na utuženu nekretninu. Svjedoci su identično iskazali da otkad pamte da je nekretnina oduvijek u istim gabaritima i da nema spora u pogledu međe. U tom kontekstu posebno su iskazivali svjedoci VC, JC, HC koji su iskazivali da su međaši s predmetnom nekretninom i da su međe oduvijek iste i nikad mijenjane.

28. Stoga, iz naprijed izvedenih materijalnih i personalnih dokaza, prvenstveno iskaza saslušanih svjedoka koji su u vrijeme iskazivanja imali od 63 do 78 godina, pa je logično i očekivano da unatrag 50-60 godina imaju neposredna opažanja i saznanja o zemljištu o kojem su govorili odnosno o osobama koje su ga koristile, a potom i samih tužitelja, ovaj sud je utvrdio da je predmetna nekretnina, u cijelosti uživana po prednicima tužitelja, nekretninu je najranije koristio djed tužitelja pok. OC na način da je istu dijelom koristio za obrađivanje sadnjom raznih povrtlarskih kultura i vinograda, a dijelom za držanje blaga, a zatim na isti način njegova kćer pok. IC (rođena 1942., a umrla 2021., a kako to proizlazi iz priloženog rješenja o nasljeđivanju, posl. br. O-629/21, UPP/OS-20/21), a konačno sinovi pokojne IC, ovdje tužitelji, koje nitko nikada niti unutar obitelji niti netko treći nije ometao u posjedovanju odnosno korištenju sporne nekretnine, jasno omeđene od susjednih nekretnina. Što se tiče podjele utužene nekretnine između nasljednika pok. OC, za navesti je da iz zapisnika sačinjenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z-10211/2015/958 od 1. ožujka 2007. razvidno je da je tom ročištu prisustvovao SC, sin ŠC koja je bila sestra pok. IC. Navedeni je iskazao da je njegova majka preminula, ali da njegova majka ne polaže nikakva prava na predmetnoj nekretnini budući su se ona i sestra IC međusobno podijelile. Iz cit. zapisnika također proizlazi da su sestre IC i to MC i LC preminule bez potomaka. Navedeno dodatno potkrjepljuje iskaze saslušanih svjedoka u vidu nepostojanja spora unutar obitelji. Tijekom postupka nije bilo sporno da je utužena nekretnina nastala dijelom i od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere koja je bila upisana kao Općenarodna imovina s organom upravljanja MNO Raštane, nije bilo sporno da je prednik tužitelja ŽC bio upisan kao vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere te dijela kat. čest. [katastarska čestica] uknjiženo kao vlasništvo KC za ½ i dr., a što proizlazi iz citiranog zapisnika. Ujedno iz tog zapisnika razvidno je da su prednica tužitelja IC i ŠC bile upisane kao posjednice dijela kat. čest. [katastarska čestica] površine 4452m2, kat. čest. [katastarska čestica] površine 5967 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] površine 237 m2, svaka za ¼ dijela. Međutim, s obzirom na uvjerljive i argumentirane iskaze svjedoka koji su o predmetu svjedočenja imali neposredna saznanja i za koje nema razloga posumnjati u njihovu objektivnost, ovaj sud zaključuje da je utužena nekretnina najkasnije od sredine pedesetih godina prošlog stoljeća u cijeloj svojoj površini uživana po prednicima tužitelja, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja. Ovaj rok je protekao prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj mogao dosjedati i u vremenu kada je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva, dok s druge strane tuženica tijekom postupka nije uspjela dokazati da taj posjed ne bi bio pošten.

29. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev kojim tužitelji zahtijevaju ispravak pogrešnog upisa određenog u korist ovdje tuženice te upis prava vlasništva za utuženi suvlasnički dio na svoje ime. Slijedom iznijetog odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

30. Na temelju članka 154. stavka 1. ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23.; dalje - Tarifa), tuženica je u obvezi tužiteljima naknaditi troškove postupka jer su tužitelji u cijelosti uspjeli u sporu.

30.1. Tužiteljima je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 13. siječnja 2005., 21. ožujka 2025. i 17. prosinca 2025. (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 400 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 800,00 EUR, a što uz uvećanje za zastupanje više osoba (Tbr. 40. Tarife) iznosi 960,00 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma uviđaja i vještačenja u iznosu 550,00 EUR. Dakle, tužiteljima je ukupno priznati trošak u iznosu od 1.510,00 EUR. Tužitelji su u troškovniku zatražili naknadu troška sudske pristoje za tužbu i presudu po odluci suda. Budući da zahtjev u tom dijelu nije određeno postavljen u smislu odredbe članka 164. stavak 1. i 2. ZPP-a jer u tom dijelu nije određeno naveo u kojem iznosu potražuje naknadu troška, sud nije niti mogao odlučivati u tom dijelu o zahtjevu za naknadu troška.

30.2. Dakle, tužiteljima je priznat ukupan trošak postupka u iznosu od 1.510,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (19. siječnja 2026.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.). Slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

31. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 19. siječnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužiteljima po punomoćniku Anti Galešiću, odvjetniku u Zadru,

- tuženici po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko – upravni odjel (na broj: P-DO-224/2024).