P-5444/2017

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Sinj, Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sucu Boži Šitumu, u pravnoj stvari tužitelja ZB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Marku Baliću, odvjetniku u Sinju, protiv tuženika CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Neni Vujević, odvjetnici iz Sinja, radi uklanjanja i prestanka uznemiravanja, nakon zaključene glavne rasprave, javno održane dana 16. listopada 2025. godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 19. siječnja. 2026. godine,

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku u roku od 8. dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti željeznu ogradu koja se proteže od ruba čestice zgrade [katastarska čestica], KO [katastarska općina] prema čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], označeno slovima A-B-C u skici izmjere izrađenoj od stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivice Marinovića od 11.2.2019. godine, oznaka N-5/2019, koja skica čini sastavni dio ove presude, te omogućiti tužitelju nesmetan pristup na nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], te mu se nalaže ubuduće kloniti ovakvog ili svakog drugog uznemiravanja tužitelja.“

II. Nalaže se tužitelju u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu 2.100,00 EUR-a, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od presuđenja pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 13. studenoga 2017. godine podnio tužbu protiv tuženika, radi uklanjanja i prestanka uznemiravanja, navodeći da je on suvlasnik nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica]. KO [katastarska općina], u naravi pojate, da je tuženik postavio na dio č. zem. [katastarska čestica]. K:O. [adresa], koja služi kao pristupni put postavio željeznu ogradu koje se proteže na od ruba čest. zgr. [katastarska čestica]. KO [katastarska općina], prema čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], čime je isti onemogućen pristupu dao svoje nekretnine. Tužbeni zahtjev je tužitelj uredio na ročištu od 02. ožujka 2021. godine, a nakon što mu je dostavljeno nalaz i mišljenje vještaka Ivice Marinovića iz [adresa].

2. U odgovoru na tužbu, tuženik se usprotivio tužbi, ističe da tužitelj nema aktivnu legitimaciju s obzirom da tužitelj nije ni u posjedu ni vlasništvu nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica]. KO [katastarska općina], te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije te naloži tužitelju plaćanje troškova postupka. Navodi daje da je tuženik izvanknjižni vlasnik predmetne nekretnine koju je stekao ugovorom o zamjeni nekretnine, 2006.g, sa stvarnim vlasnikom ĆB, koju je istu stekao dosjelošću i diobom sa ostalim stvarnim vlasnicima. Navodi da su Brnin otac, ŽB i tužiteljev otac TB, sklopili "Razdiobeni ugovor" iz 1969. godine, pred svjedocima na pojati koja je predmet ovog postupka.

3. Radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju u spisu, izvršio uvid u Ugovor o zamjeni nekretnina od23. lipnja 2006. godine (list spisa 10), uvid u "Razdiobeni ugovor" od 05. listopada 1969. godine(list 11), izveden je dokaz očevidom na liscu mjesta te je pregledano vještvo sudskog vještaka Ivice Marinovića od 13. veljače 2019. godine (list 37-40, dalje Vještvo), izveden je dokaz saslušanja svjedoka ĆB, ZB, JB. Izveden je dokaz saslušanjem tužitelja ZB, kao parnične stranke i sina tuženika, ČB.

4. Sud je rješenje odustao od saslušanja svjedoka MB, dok je odsutao od saslušanja svjedoka Z i RB, također odustalo se od izvođenja dokaza saslušanja tuženika CB, zbog teškog zdravstvenog stanja istog.

5. Nakon izvedenih dokaza, sud smatra da je činjenično stanje raspravljeno u mjeri dovoljnoj da se na tako utvrđenom činjeničnom stanju može donijeti na zakonu utemeljena odluka.

6. Sudski vještak za geodeziju, Ivica Marinović, dostavio je sudu nalaz i mišljenje u kojem je identificirao spor sukladno pokazivanjima stranaka. Na nalaz i mišljenje navedenog sudskih vještaka, stranke nisu imala primjedbi.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da prestane onemogućavati tužitelja u nesmetanom prolazu spornim dijelom (identificiranim C), do tužiteljeve nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica]. te se ubuduće kloni ovakvog uznemiravanja.

8. Među strankama je sporno vlasništvo i posjed predmetne nekretnine č. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], za koju tužitelj navodi da je u njegovom suposjedu i suvlasništvu, dok tuženik navodi da je predmetna nekretnina u posjedu vlasništvu upravo njega, te se od 2006. godine, nalazi u mirnom i neprekidnom posjedu iste. Sukladno tome, tuženik ističe prigovor promašene aktivne legitimacije.

9. U odnosu na posjed i vlasništvo predmetne nekretnine, č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]), vezano za prigovor promašene aktivne legitimacije, sud je izveo dokaze saslušanjem svjedoka, stranaka, te uvidom u Ugovor o zamjeni nekretnina od 23. lipnja 2006. godine i uvid u "Razdiobeni ugovor" od 05. listopada 1969. godine.

10. U svom iskazu svjedok ĆB, navodi da mu je poznato o čemu se radi u ovome postupku, da je to pojata koja je prethodno dugi niz godina bila u posjedu i vlasništvu mojih prednika, da je 1969. godini u njegovoj obitelji i tužiteljevoj obitelji izvršena je podjela temeljem koje je upravo ova predmetna pojata pripala u vlasništvo i posjed njegovom mome ocu ŽB. Sjeća se da da je u tu pojatu odlagao sijeno za blago, jer je otac imao konje i krave. Da je u 2006. godini između njega i sina tuženika ČB, izvršena je zamjena nekretnina i u toj zamjeni je upravo ova pojata pripala sinu tuženika, te je ista od tada u posjedu tuženika. Navodi da se tužitelj nikada nije koristio predmetnom pojatom. ističe da nije nikada vidio tužitelja da prolazi navedenim dijelom, da mu se kuća nalazi 15 metara od ove lokacije, da je spornu ogradu postavio tuženik s obzirom da je to njegovo te tužiteljeva obitelj nema ništa s pojatom ni ovim spornim prostorom te da je tuženik i uredio ovu pojatu.

11. U svom iskazu svjedok ZB, navodi da se radi o pojati koja je diobenim ugovorom između strica ŽB a to je otac GB i sad pok. tužiteljevog oca TB pripala stricu ŽB, da je prilikom sastavljanja te diobe, bio u svojstvu zapisničara, a svjedoci su bili ZB i UB oba pok. Ć. iskazuje da se tužitelj i njegova obitelj nisu koristili pojatom, nakon što je ta pojata pripala po. Mati (Brnin otac), upoznat je da je izvršena i dioba premetne nekretnine između ĆB i tuženika.

12. Svjedok VB, majka tužitelja, iskazuje da joj je poznat predmet postupka, ima 56 godina da je živjela u zaseoku u [adresa] gdje su smještene kuće stranaka, da ima 42 godine živi u [adresa]. ističe da njezin sin, tužitelj nikada nije bio bio suvlasnik i suposjednik pojate, iz razloga jer je u obitelji svekra tijekom vremena izvršena dioba nekretnina i u toj diobi je stricu ŽB (otac ĆB) pripala predmetna pojata. Poznato joj je u međuvremenu izvršena i zamjena nekretnina međutim pojedinosti oko toga mi nisu poznate. Ističe da su tuženici postavili betonsku kapiju i na taj način onemogućili njenim sinovima prolaz tim putem do njihove štale i do njihove stare kuće, da joj sinovi imaju drugi put ali to je daleko duži put, a ovdje preko ovoga dijela su oni u čas bili do svojih nekretnina i sve je bilo u redu dok se nije ogradilo te iskazuje da je sporna kapija, stavljena pred nekih 7 do 8 godina.

13. Tužitelj iskazuje da je koristio predmetnu pojatu (č. zgr [katastarska čestica]) do negdje 2013. godine, da je tuženik 2013. navedenom kapijom zagradio prolaz, da je tuženik počeo sređivati navedenu pojatu te inkartavanjem i probijanjem nekih vrata, da predmetna dioba nije pravilna po njemu ,da je tužbu podnio 2017.g. iako je kapija stavljena 2013 iz razloga što je "pripremao papire".

14. Tuženikov sin ČB, iskazuje, da je predmetna č. zgr. [katastarska čestica]. vlasništvo oca CB, koji je istu 2006, mijenjao s Brnom a koji je pak istu naslijedio od oca ŽB, da su spornu pojatu renovirali prije 2017. godine, ,da je predmetna ograda montirana 2006. da su je montirali on i brat, da ista nije fiksna.

15. Člankom 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV), propisano je da , ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, te da vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Također, propisano je kad je uznemiravanjem prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. Propisano je da pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.

16. Iz sadržaja citirane odredbe, a koja uređuje vlasničku tužbu - actio negatoria razvidno je da ovu vlasničku tužbu podiže vlasnik (suvlasnik) ili pretpostavljeni vlasnik – posjednik (suposjednik), protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, zadiranje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su doveli do neosnovanog uznemiravanja.

17. Stavkom 2. čl.167. ZV-a, propisano je da bi vlasnik ostvario svoje pravo mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

18. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

19. U odnosu na istaknuti prigovor promašene aktivne legitimacije koji tuženi ističe, sud je stava da je isti osnovan.

20. Tužitelj nije dokazao da bi predmetne nekretnine, posebno nekretnina č. zgr. [katastarska čestica]. K:O. [adresa], za koju navodi da je iste suvlasnik i suposjednik, uopće bila njegovo (su)vlasništvo, odnosno da bio predmnjevani (su)vlasnik, odnosno (su)posjednik, a što je jedan od uvjeta iz čl. 167. st. 2. ZV-a, da bi moga zahtijevati prestanak uznemiravanja. Dapače iz iskaza, svjedoka ĆB, ZB a posebno JB, kojima sud poklanja vjeru kao ljudima koji imaju saznanja o predmetnim nekretninama cijeli život, razvidno je da je "Razdiobenim ugovorom" iz 1969. godine, te Ugovorom o zamjeni nekretnina od 23. lipnja 2006. godine, predmetna nekretnina u isključivom vlasništvu i posjedu tuženika. Naime, iz Razdiobenog ugovora je razvidno da je navedena pojata pripala u posjed ŽB (ocu od GB) u diobi, u kojoj je sudjelovao i bio suglasan i TB pk. MB, otac tužitelja. Također, Ugovorom o zamjeni nekretnina od **.**.2006., LB je zamjenio, predmetnu pojatu (č. zgr. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina]) s za neku drugu nekretninu (č. zem. [katastarska čestica]) s tuženikom i to 2006. godine. Navedeno, svojim iskazom potvrđuje i majka tužitelja VB, koja potvrduje da je ĆB bio vlasnik iste te da izvršena dioba s tuženikom. Dakle, navedeni iskazi su korelaciji s Ugovorom o zamjeni nekretnina od 23. lipnja 2006. godine i "Razdiobeni ugovor" od 05. listopada 1969. godine, te je iz istog razvidno da je tuženik vlasnik sporne pojate (č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]).

21. Također iz iskaza ĆB, kojem sud poklanja vjeru kao nepristranom i istinitom, utvrđeno je da ostalo zemljište (osim č. zgr. [katastarska čestica]), koje je predmet ovog postupka, nije ni u (su)vlasništvu ni (su) posjedu tuženika, te da tužitelj nije aktivno legitimiran.

22. Sud nije pokloni vjeru iskazima tužitelja i tuženikovog sina ČB, iz razloga što su isti interesno involvirane u postupak.

23. S obzirom na navedeno, sud je zaključio, da tužitelj nije vlasnik navedenih nekretnina u izreci da nije predmnjevavani vlasnik, odnosno da nije ni kvalificirani posjednik, sukladno čl. 167. ZV-a.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

25. Tuženiku je sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi, VPS i popisanom trošku, trebalo obistiniti trošak, sastava tužbe 100 bodova, zastupanje na ročištima od 22. siječnja. 2018. god., 12. listopada 2018.god., 09. ožujka 2020.god., 15. studenoga 2022.god., 19. travnja 2023. god., 17. listopada 2024.god.(50 bodova), 17. prosinca 2024.,g., 04. ožujka 2025.g, i 16. listopada 2025. godine., ukupno 1050 bodova. Utvrđenom broj bodova pomnožen sa vrijednošću boda od 2,00 EUR, daje iznos od 2.100,00 eura.

Imajući u vidu sve naprijed iznijeto, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Sinju, 19. siječnja 2026. godine

S U D A C :

Bože Šitum

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. Odvjetnik Marko Balić, Sinj,

2. Odvjetnik Nena Vujević, Sinj