Poslovni broj: P-2033/2024-13

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Opatiji

Opatija, M. Tita 4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sucu Mileni Ivančević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Loreni Sandalj Kojundžić, odvjetnici iz Matulja, protiv tuženika IĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Jakovu Alač, odvjetniku iz Rijeke, radi stvarno - predaja – povrat, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (ZPP), dana 19. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], da preda u nesmetan posjed tužiteljici NĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], nekretninu kč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (parkiralište od 15 m 2 ) slobodnu od stvari, na način, da ukloni postavljena četiri stupića zajedno sa lancem, lokotom i kamenjem, jer u protivnom se ovlaštuje tužiteljica na uklanjanju istih, te se ujedno zabranjuje tuženiku daljnje isto ili slično pačanje u nekretninu tužiteljice sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.090,75 eura u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi prema odredbi članka 29. st. 2. i 8. ZOO.

Obrazloženje

1. Sud je u ovoj pravnoj stvari donio i objavio presudu 22. prosinca 2023. pod posl. br. P-2663/2023-2, koja je ukinuta po žalbi tuženika i predmet vraćen ovome sudu na ponovno suđenje prema rješenju Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž-779/2024-2. Županijski sud u obrazloženju odluke navodi pod T13 da je tuženik u smislu čl. 7. i čl. 219. ZPP-a predložio dokaze kojima pobija navode i dokaze tužiteljice (osporava istinitost upisa prava vlasništva tužiteljice na predmetu spora), a da je prvostupanjski sud zbog nemogućnosti dostave, odnosno zdravstvenog stanja svjedoka zaključio, da je tuženik odustao od dokaznog prijedloga, jer se nije očitovao na poziv suda, ostaje li kod dokaznih prijedloga, dalje se navodi da ZPP ne predviđa presumirano odustajanje stranke od dokaznih prijedloga, da je na takav način tuženiku onemogućeno dokazivanje što je u suprotnosti sa temeljnim zahtjevima prava na jednakost oružja kako ga tumače i Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud, jamstvom prava na pravično suđenje, pa da takvim postupanjem suda tuženiku nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom jer je sud počinio bitnu povredu odredaba ZPP iz čl. 354. st. 2., točka 6. ZPP-a, da je stoga u ponovljenom postupku sud u obvezi izvesti dokaz saslušanjem predloženih svjedoka te tuženika i potom donijeti odluku prema odredbi čl. 8. ZPP-a.

2. U ponovljenom sudskom postupku uz suglasan prijedlog pun.stranaka ,pročitani su iskazi već saslušanih svjedoka, izvršen je uvid u dokumentaciju priležeću spisu, saslušana je u svojstvu svjedoka BĐ (list 177 spisa), i svjedok CĐ (list 184 spisa).

3. Iz iskaza svjedoka VĐ u bitnome proizlazi,da je u posjed i vlasništvo spornog parkirnog mjesta došao zamjenom nekretnine u Brseču, za nekretninu u Opatiji i da prijepor pripada njegovoj nekretnini, da je zamjenu vršio sa ŠĐ, ali, da mu je i ona kazala,da tuženik svojata prijepor,da su često na prijeporu parkirana druga vozila, da je stoga njegova supruga ustala ovom tužbom. Iz iskaza svjedokinje SĐ u bitnome proizlazi, da je sporno parkiralište bilo njezino vlasništvo, da je kupila kuću i parkiralište i da je u posjed uvela Agencija Smart i agent KĐ, međutim,da je FĐ uzurpirao parkiralište i da je podizao brisače na njezinom vozilu, kada je bilo parkirano, da je bio prilično nasilan zbog parkirališta, prijetio joj, ali, nikad nije pokazao dokumenat temeljem kojeg bi polagao pravo na prijepor,da je u ljetnom periodu davao parkiralište turistima,a kada bi prošla sezona, tada bi dovezao jedno staro vozilo bijele boje, i ostavljao ga na prijeporu,kada bi ta vozila bila parkirana,ona bi svoje vozilo parkirala pored kuće ili kod Doma zdravlja, bojala se istog gospodina. Iz iskaza svjedoka TĐ u bitnome proizlazi, da je prijašnji vlasnik AĐ prodavao preko agencije kuću i parkiralište, na parkiralištu je imao parkirano svoje vozilo, parkiralište se nalazi preko puta kuće, između se nalazi cesta, sjeća se da je sve bilo evidentirano na jednoj čestici, i sve je bilo predmetom kupoprodaje ĆĐ, da je ĆĐ nekretninu prodala NĐ, on je bio posrednik u agenciji u jednoj i drugoj prodaji,da mu je ĆĐ kazala,da ima probleme s FĐ, jer da svojata parkiralište, jer je ona često odsutna radi posla u Dubaiu, kuća od FĐ nema nikakvu poveznicu s parkiralištem. Iz iskaza svjedokinje JĐ u bitnome proizlazi, da od kada ona pamti, prijepor je pripadao kući, čiji je vlasnik danas tužiteljica, okolnosti su joj poznate, jer je kuća, zemljište i prijepor, bilo u vlasništvu i obitelji njezinih prednika,obitelji ĐĐ, sjeća se da su na prijeporu odlagali razne stvari,ali,kada je preko zemljišta probijena cesta, prijepor je ostao „preko ceste„ ,njezin otac ĐĐ i njezin brat U su prijepor izbetonirali i još dio zemljišta,ona je prodala kuću i prijepor LĐ i uvela ga u posjed, prodala mu je sve što su oni držali u posjedu,obitelj FĐ je živjela u kući ispod njihovog zemljišta i nikada nisu bili u posjedu prijepora, niti vlasništva.

4. Iz iskaza svjedokinje BĐ u bitnome proizlazi, da u nazad 20 godina kada je dolazila kod barba I, a to je otac od tuženika, da se sjeća da je govorio da je kupio parking od nekog G ili N, ne sjeća se točno imena, parking je izgledao kao danas, imao je lanac i lokot, bio je izbetoniran i nalazi se pored ceste, sjeća se da je gosp. B imao i parking pored svoje kuće, nije govorio iz kojeg razloga je kupio i sporni parking. Nema saznanja o sporu oko tog parkinga i nije obraćala pažnju, da li je na parkingu bilo parkiranih vozila. Nema saznanja tko je postavio lanac i lokot. Nije vidjela nikakav pisani dokument o kupoprodaji tog parkinga, ima saznanja da je tuženik brinuo o ocu i da je otac njemu ostavio svu svoju imovinu, ima saznanja iz priče tuženika, da je otac sinu CĐ ostavio neki kamp u Makarskoj, kćerka C da je dobila dio kuće, a da je on dobio dio kuće gdje je živio otac, okućnicu i sporni parking.

5. Iz iskaza svjedoka CĐ u bitnome proizlazi, da je tuženik njegov brat, tužiteljicu ne poznaje, sjeća se da je kuća imala dva parkinga i da je otac stalno govorio da je to "naše". Jedan parking je imao ogradu koju je postavio otac, a na drugom parkingu je bio lanac, i na tome parkingu da je otac parkirao vozilo marke Reno 5, nakon što je izvršio uvid u fotografiju (list 5-8 spisa), iskazuje ,da je to upravo parking o kojem je govorio na kojem je postavljen lanac. Nema saznanja kako je otac došao u posjed parkinga. Moguće, da je kupljen kada je kupovao kuću, poznavao je OĐ, on je stanovao u kući preko puta. Tu kuću je netko kasnije kupio i renovirao, koliko se on sjeća na spornom parkingu nitko iz kuće gdje je stanovao OĐ nije parkirao vozila na spornom parkingu, od kuće je otišao prije 20 godina, zadnjih 8 godina nije dolazio kući, a ranije je dolazio povremeno. Na upit pun. tužitelja, obzirom da je u spisu u kojem je predmet smetanje posjeda tog parkinga iskazao, da je parking kupio njegov otac 2004., a danas iskazuje drugačije, svjedok je iskazao, da je prilično puno vremena proteklo i ne sjeća se, osim što se sjeća da je OĐ parkirao vozilo pored kuće na jednoj uzbrdici gdje je imao parking.

6. Uvidom u povijest promjena na katastarskim čestica DGU, Područni ured za katastar Opatija (list 34-36 spisa) sud utvrđuje, da je tužiteljica upisana posjednikom i vlasnikom spiskom promjena 3372019 KLASA 932-07/19- 05/247 temeljem rješenja Općinskog suda u Opatiji, psol. br. Z-31423/2017. Uvidom u zapisnik o preoblikovanju zemljišne knjige od 17. srpnja 2017. sud utvrđuje ,da se novo formirana kč. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ima upisati u zemljišnim knjigama u vlasništvo NĐ (list 45-47 spisa).

7. Po stavu suda, ovaj pravni odnos između stranaka treba promatrati kroz primjenu odredbe članka 161. stavak 1. i 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV). Prema članku 161. stavak 1. ZV, vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a člankom 162. stavak 1. ZV-a propisano je, da vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva u njegovom vlasništvu i da se nalazi u tuženikovu posjedu. Ocjenom provedenih dokaza,svakog posebno i svih zajedno,sud utvrđuje,da je tužiteljica dokazala osnovanost činjenica u tužbi i tužbenom zahtjevu. Iz sukladnih iskaza saslušanih svjedoka VĐ, UĐLĐ, JĐ u bitnome proizlazi, da su tužiteljica i njezini prednici bili kvalificirani posjednici prijepora, još od početka prošlog stoljeća. Svjedokinja JĐ je iskazala, da od kada ona pamti, prijepor je bio u vlasništvu njezine obitelji ĐĐ, sjeća se, da su na prijeporu odlagali razne stvari, prijepor je pripadao jednom kompleksu njihovog zemljišta, međutim, kada je probijena cesta između prijepora i kuće, tada je prijepor ostao “preko ceste“, njezin otac i brat su prijepor izbetonirali, ona je prodala kuću i prijepor LĐ i uvela ga u posjed,obitelj CĐ je imala svoju nekretninu ispod njihove i nikada nisu bili u posjedu prijepora. Svjedok VĐ je iskazao, da su on i supruga (ovdje tužiteljica) vršili zamjenu zemljišta u Brseču za nekretninu u Opatiji, čiji je dio i prijepor, to je bila i zamjena i kupoprodaja sa ŠĐ, da je nakon toga od ŠĐ saznao, da MĐ svojata prijepor, da je uzurpirao taj dio kao parkirni prostor, dok iz iskaza SĐ (DĐ) u bitnome proizlazi, da je u posjed prijepora uvedena posredstvom agencije za nekretnine i agenta TĐ, koji je u bitnome iskazao, da su mu okolnosti poznate, još od kada je vlasnik prijepora bio LĐ,koji je prodavao nekretninu posredstvom agencije i bio je u posjedu prijepora, da je ĆĐ posredstvom njih u agenciji i njega kao agenta kupila nekretninu od RĐ i posredstvom njega kao agenta prodala kuću i prijepor i uvela u posjed tužiteljicu, da je u svim tim pravnim poslovima uvijek prijepor bio predmetom kupoprodaje. Sud vjeruje sukladnim iskazima naprijed saslušanih svjedoka,sud vije utvrdio, da bi bili zainteresirani za ishod spora i imaju neposredna saznanja o posjedu i vlasništvu prijepora unazad najmanje 60 godina,dok iz iskaza svjedokinje BĐ sud ne utvrđuje,da ima neposredna saznanja o stjecanju vlasništva prijepora od strane tuženika,nikada nije vidjela kupoprodajni ugovor,osim što se sjeća , da je otac tuženika govorio da je sve kupio i nikada nije vidjela da bi parkirao vozilo na prijeporu, niti ima saznanja tko je postavio lanac na prijeporu,ima saznanja da je otac tuženika imao parking pored kuće a iz priče tuženika ima saznanja,da je za života njegov otac podijelio djeci imovinu i da je tuženiku ostavio dio kuće , okućnicu i sporni parking ,pa s obzirom na ova posredna saznanja i iz priče tuženika,sud nije cijenio iskaz svjedokinje uvjerljivim ,radi utvrđenja činjenice,da bi tuženik stekao vlasništvo naslijeđivanjem prijepora od oca. Iskaz svjedoka CĐ ,da je njegov otac koristio i sporni parking sud nije cijenio relevantnim za utvrđenje merituma,jer,svjedok nema neposredna saznanja o poštenju posjeda prijepornog parkinga od strane njegovog oca a unazad 20godina je odselio a zadnjih 8 godina nije dolazio kući,a nije se mogao očitovati na kontradiktornosti iskaza ,koji je dao u drugoj parnici radi smetanja posjeda,kada je kazao da je otac kupio parking 2004.,osim što je iskazao, da se ne sijeća ,radi proteka vremena,pa s obzirom na takav iskaz svjedoka,po stavu suda paušalan a nisu mu poznate bitne okolnosti stjecanja vlasništva od strane njegovog prednika ,sud iskaz ovog svjedoka nije cijenio relevantnim za utvrđenje ,da bi tuženik stekao vlasništvo prijepora naslijeđivanjem iza oca i da bi njihov otac kupio nekretninu,odnosno stekao vlasništvo na drugi način.

8.Na temelju svega iznesenog sud je presudio kao u izreci.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. ZPP-a. Sud je tužiteljici priznao trošak prema troškovniku na listu 106 i 186 spisa i to za sastav tužbe po punomoćniku odvjetniku 133,00 eura Tbr. 7/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (tarifa), trošak pristupa na 8 ročišta po pun.odvjetniku i to 133,00 eur za ročište( 27.5.2021., 14.10.2021., 8.3.2022., 1.10.2022., 26.10.2022)., 200,00 eur pristup na ročište po punomoćniku odvjetniku( 20.5.2025., 30.9.2025., 3.12.2025.), trošak sastava obrazloženog podneska od 13.9.2022. 199,00 eur, što ukupno iznosi 1.729,00 eur, sve uvećano za 25% PDV- a,za 281,75 eur, uvećano za trošak pristojbe na tužbu od 27,00 eur Tbr. 1/1 Tarife sudskih pristojbi, trošak pristojbe na presudu od 53,00 eur Tbr. 2/1 Tarife sudskih pristojbi, što ukupni iznosi 2.090,75 eur. Sud je tužiteljici na tako dosuđeni trošak dosudio i zakonsku zateznu kamatu trošak prema troškovniku tužiteljice sukladno odredbi članka a sve to jer prema odredbi članka 151. Stavak 3. ZPP-a i članka 30. Stavak 3. Ovršnog zakona

U Opatiji 19. siječnja 2026.

S U D A C

Milena Ivančević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema istog.

Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika