Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita

Posavskog 5

Poslovni broj: Psp-6/2023-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sisku po sucu toga suda Andrei Vasiljević, u pravnoj stvari tužiteljice UZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska, protiv tuženika KZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po ZOU Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, odvjetnicima iz Siska, radi smetanja posjeda, nakon zaključenja glavne rasprave 18. prosinca 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka te tuženika osobno, temeljem članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku, 19. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik ĐZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnina kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 4506 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 1610 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 4. srpnja 2023.g. kosio travu na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] i postavio drveni kolac označen točkom A5 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024. pa se tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ukloni drveni kolac označen točkom A5 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024., te da dovede put u prijašnje stanje u roku od 15 dana te mu se zabranjuje svako daljnje takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice.

II. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva, tužiteljica se odbija.

III. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica UZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (dalje tužitelj), podnijela je 6. srpnja 2023. tužbu radi smetanja posjeda, protiv tuženika KZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] (dalje tuženik). U tužbi navodi da je vlasnica i posjednica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 4506 m2. Tužiteljica je ujedno i u posjedu kčbr. [katastarska čestica] put Vurvenica od 311 m2 upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, iako je kčbr. [katastarska čestica] upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi na kojoj je uknjiženo pravo vlasništva u korist Grada Siska, jedino tužiteljica i njezin suprug EZ, kao njezin pomoćnik u posjedovanju, koriste ovaj put kako bi pristupili na nekretnine u vlasništvu i posjedu tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] radi izvođenja radova na ovim nekretninama. Uz to, tužiteljica je nasula i uredila ovaj put i put redovno održava. Tuženik je vlasnik i posjednik susjedne kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 1610 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja kuću na adresi [adresa] s okućnicom. Tužiteljica je između svoje nekretnine kčbr. [katastarska čestica] i nekretnine tuženika još prije 18 godina postavila ogradu kojom je jasno omeđila svoj posjed prema nekretnini tuženika. Međutim, tuženik je dana 1. srpnja 2023. na nekretnini u posjedu tužiteljice zabio dva drvena kolca oko 20-ak cm iza ograde tužiteljice na kojima je napisao „NE DIRAJ“. Jedan kolac se nalazio na putu koji je u posjedu tužiteljice, a drugi kolac je zabijen otprilike u ravnini s linijom međe između nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica]. Suprug tužiteljice je o ovom obavijestio policiju koja je izišla na teren. Potom je tuženik dana 4. srpnja 2023. uklonio ove kolce, pokosio je travu oko kolca zabijenog iza ograde na posjedu tužiteljice kod međe između kčbr. [katastarska čestica], a kolac zabijen na putu zamijenio je drugim drvenim kolcem. Nadalje, tuženik je na postojećem putu na kčbr. [katastarska čestica] dana 4. srpnja 2023. postavio ogradu u posjedu na način da je paralelno s linijom međe između kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] iskopao kanal u kojem je potom betonirao temelje na koje je postavio metalnu žičanu mrežu. Ovakvim postupanjem tuženika postojeći put koji je u posjedu tužiteljice je sužen za 2,40 metara na spoju s glavnom cestom, a u stražnjem dijelu za 0,40 m, te se tužiteljica više ne može koristiti putem na način na koji se ranije koristila i na način na koji ga je ranije posjedovala, odnosno više ne može na put ući s glavne ceste niti kamionom niti traktorom s prikolicom, a što je tužiteljici potrebno pošto obavlja radove navoženja zemlje na nekretnine u svom vlasništvu kako bi spriječila poplavljivanje ovih nekretnina, jer su iste blizu rijeke Kupe i u poplavnom su području. U skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka Zlatka Gloc i dopunom od 12. studenog 2025. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev tako da traži da se utvrdi da je tuženik ĐZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu UZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnina kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 4506 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i puta koji se proteže na kčbr. [katastarska čestica] put Vurvenica od 311 m2 upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i dijela kčbr. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 1610 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da je dana 4. srpnja 2023. kosio travu na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] i postavio drveni kolac označen točkom A5 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024. na putu u posjedu tužiteljice, te je izgradio ogradu označenu točakama B4-A1-A2-A3-A4 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024. na putu u posjedu tužiteljice, te da se tuženiku naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da ukloni drveni kolac označen točkom A5 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024. koji se nalazi na putu, potom da ukloni izgrađeni betonski temelj ograde s metalnom žicom označen točkama B4-A1-A2-A3-A4 na skici izmjere ovlaštenog sudskog vještaka Zlatka Gloc od 4. studenog 2024. i ukloni i sanira sve radove koje je izvršio na putu u posjedu tužiteljice te da dovede put u prijašnje stanje.

2. U odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda 17. srpnja 2023. tuženik Osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao i prijedlog za određivanje privremene mjere u cijelosti. Navodi kako je točno da je tužiteljica vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 4506 m2. Osporava se da bi tužiteljica i njezin suprug EZ jedini imali pravo posjeda predmetnog puta s obzirom da se radi o javnom dobru na uporabu svim stanovnicima. Također se osporava da bi samo tužiteljica održavala predmetni put s obzirom da je isti put javno dobro u općoj uporabi. Javni put održava i tuženik kao i susjed s desne strane gledajući s glavne ceste koji graniče s predmetnim putem. Predmetnim javnim putem prolaze svi ostali stanovnici bez ikakvih problema i koriste predmetni put kako bi došli do nasipa. Točno je i nesporno da je tuženik vlasnik kč. br. [katastarska čestica] livada Vurvenica od 1640 m2 k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja kuću s okućnicom. Tužitelj je uzurpirao dio zemljišta tuženika u donjem dijelu parcele tuženika u kojem graniče kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tuženika. Prije nekoliko godina išla je i službena izmjera te tužiteljica na isto nije imala prigovora, a tuženik je prije započinjanja radova na svojoj parceli i radi ishodovanja građevinske dozvole izvela geodeta radi utvrđivanja međe s javnim putem i parcelom na koju se tužiteljica a niti njezin suprug, iako uredno pozvani, nisu odazvali. Prema navodim tužbe radi se o postupku uređenja međe stoga je isto potrebno provesti na navedeni način u kojem postupku će tužiteljica dokazivati svoj posljednji mirni posjed. Posjed tužiteljice je bio obrastao i nije bio održavan do podnošenja tužbe. Prema saznanjima tuženika Policijski službenici nisu bili na terenu, a niti je tuženik dobio poziv da se odazove uredovanju a kako tužiteljica nije priložila policijski zapisnik isto se osporava u cijelosti. Tuženik je izvršio mjerenje međe te je sukladno navedenom postavio međašni znak. Tuženik je suglasan da se na tom dijelu nekretnina između stranaka uredi međa. Prije očitovanja na navode tužbe ističe se da Tužiteljica ne može tražiti posjedovnu zaštitu u parnici za smetanje posjeda zbog nemogućnosti prolaženja preko puta kao javnog dobra, već nemogućnost prolaženja po javnom putu tužitelj treba raspraviti i riješiti kod nadležnih organa za korištenje i upotrebu javnih puteva, jer se korištenjem puta za koji je utvrđeno da predstavlja javno dobro ne može steći posjed prava stvarne služnosti a niti može tražiti posjedovna zaštita. Stav tuženika potvrđuje i sudska praksa koja je u više navrata zauzela jedinstveno stajalište da u takvim slučajevima nije moguće pružiti posjedovnu zaštitu te se kao primjeri navode stajališta: „Nema dvojbe da u slučajevima kada je izvršen čin smetanja posjeda na javnom dobru u sudskom postupku nije moguće pružiti posjedovnu zaštitu, odnosno sud nije nadležan uspostavu prijašnjeg stanja jer se radi o radnjama poduzetih na javnom dobru, a to spada u nadležnost uprave“ – ŽS u Splitu Gž-79/2018-2. „Nadalje valja naglasiti da je odredbom čl. 35 stav. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) propisano da se na javna dobra u općoj uporabi primjenjuju pravila koje vrijede za opća dobra slijedom čega se primjenjuje odredba čl. 3. stav. 2. ZV-a kojom je određeno da opća dobra nisu sposobna biti objektom vlasništva i drugih stvarnih prava, niti mogu biti u vlasti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih te o njima vodi brigu, upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska pa stoga ne može biti niti objektom posjedovanja, a ne može se niti ostvarivati posjedovna zaštita“ – ŽS u Varaždinu Gž- 2833/13. „Dakle, budući da iz sadržaja gornjih odredaba ZV-a proizlazi da se na kat. čest. br. [katastarska čestica], iz zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. S. J. kao (javnoj ili nerazvrstanoj) cesti ne može stjecati pravo vlasništva, koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. ZV-a obuhvaća i pravo posjedovanja, to proizlazi da se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed, zbog čega nije bilo mjesta pružanju posjedovne zaštite tužiteljici u odnosu na ovu česticu, u smislu odredbe članka 22. stavak 1. ZV-a, pa s obzirom na to za odluku o navedenom dijelu tužbenog zahtjeva doista nije relevantan sadržaj ostale priložene dokumentacije, slijedom čega nije počinjena bitna postupovna povreda iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 8. ZPP-a.“ – ŽS u Rijeci Gž-553/2018. Tuženik niti na koji način nije smetao prolazak javnim putem te je netočna tvrdnja iz tužbe da se istim ne može prolaziti većim strojevima i da se javni put ne može koristiti kao i ranije. Naime, kako sam tuženik vrši radove tako je i veliki kamion prolazio predmetnim putem bez problema. Tuženik ne priječi prolazak tužiteljici niti na koji način do parcele i njezinu vlasništvu koja predstavlja poljoprivredno zemljište - livadu označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na nekretnini tužiteljice do koje vodi predmetni javni put nema objekata niti se vrši bilo kakva gradnja a da je tome i tako nema zapreke da javnim putem prolaze kamioni i strojevi do parcele tužiteljice stoga ne može nastati nikakva nenadoknadiva šteta koja bi bila razlogom za izdavanje privremene mjere. Tužiteljica na svoju parcelu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima mogućnost prilaska i drugim putem kroz drugi lijevi odvojak preko parcela kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje parcele su u vlasništvu tužiteljice i njezine obitelji stoga se nikako ne može govoriti o nenadoknadivoj štetu koja bi nastala za tužiteljicu i nužnosti određivanja privremene mjere. Tužiteljica nije imala posljednji mirni posjed dijela nekretnine tuženika na kojem se vrše radovi postavljanja ograde jer se radovi vrše na parceli u vlasništvu tuženika unutar međe. Netočna je tvrdnja da bi se radovima tuženika, suzio put te je isti u širini od 3 metra kao što je bio i ranije. Tuženik je prije započinjanja radova izvršio sve potrebe predradnje, ishodio svu dokumentaciju (geodetske izmjere i građevinske inspekcije) to nema razloga da se radovi obustave. Tuženik je kupio sav materijal te u slučaju prestanka radova nastala bi izravna šteta tuženiku jer postoji opasnost o propadanja i krađe materijala i gubitna radne snage koja je angažirana za izvođenje radova. Slijedom izloženog osporava se tužbeni zahtjev kao i prijedlog za određivanje privremene mjere. Tužiteljica nije dokazala da bi joj nastala nenadoknadiva šteta jer se na parceli tužiteljice ne vrše nikakvih radovi osim radova košenja trave. Tužiteljica kao i ostali stanovnici mogu koristi put kao i do sada u širini od 3 metra (kako je to upisano i u javnim knjigama) te radovi koji se vrše na nekretnini tuženika (izgradnja ograde) nisu od utjecaja na korištenje javnog puta koji predstavlja javno dobro. Predlaže se odbiti tužiteljicu s prijedlogom za određivanje privremene mjere te odbaciti tužbu smetanja posjeda u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno podredno odbiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

3. U dokaznom postupku, sud je izvršio uvid u priložene zk izvatke (stranica 5- 9 spisa), izvadak iz katastarskog plana (stranica 10-11 spisa), priložene fotografije (stranica 12-29 spisa), zapisnik o obilježavanju međa (stranica 37-75 spisa), saslušani su svjedoci DZ, SZ, BZ, GZ, JZ, NZ, HZ, EZ, ŠZ, tužiteljica i tuženik kao stranke, proveden je uviđaj na licu mjesta uz stalnog sudskog vještaka Zlatka Gloca.

4. Brižljivom analizom provedenih dokaza sud nalazi tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Svjedok DZ u svom iskazu navodi kako su navedenog dana pozvani od nekog od stranaka, ne zna točno od koga, da izađu na teren. Kada su izašli na teren u [adresa], temeljem iskaza stranaka su zaključili da se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, o tome su sačinili bilješku i uputili stranke da rješavaju svoje odnose na sudu.

6. Svjedok SZ u svom iskazu navodi da su kolega i on po pozivu izašli na intervenciju, stranke su im pokazale problem, tamo su vidjeli nekakav stroj i ogradu i u tom trenutku je došlo je do pucnjave u željezari u [adresa] i hitne intervencije te su se morali uputiti tamo, kasnije je kolega napravio bilješku budući da se radi o imovinskom sporu.

7. Svjedokinja BZ u svom iskazu navodi da je kao ovlaštena djelatnica tvrtke GEO Radanović po pozivu tuženika izašla na lice mjesta budući da je tražio od nje da mu pokaže gdje je međa između njega i susjednih nekretnina. Kako je na tom području nedavno prošla izmjera, prije otprilike 5 godina, u pitanju su noviji katastarski planovi i ona je po tim katastarskim planovima iskolčila nekretnine tužitelja u odnosu na susjedne nekretnine. Ne sjeća se da joj je rekao iz kojeg razloga je navedeno potrebno. Jedna od tih međašnih točka je padala na makadam koji je u vlasništvu Grada Siska i upisan je kao put. Misli da između kčbr. [katastarska čestica] nije postojala ograda. Tužiteljica UZ nije primila poziv, dostava se vratila "obaviješten, nije podigao".

8. Svjedokinja GZ u svom iskazu navodi da već 18 godina živi u izvanbračnoj zajednici sa tuženikom i zajedno su cijelo vrijeme od kada se koristi kčbr. [katastarska čestica]. Od kada su tu, zadnje dvije tri godine i od tada tamo žive i uvijek su koristili taj put kčbr. [katastarska čestica] za dolazak na svoje nekretnine, a sada imaju i most koji ne zna kada su točno napravili ali i dalje koriste i kčbr. [katastarska čestica] za dolazak na svoje nekretnine. To je javni put i ne pripada nikome posebno. Od kada su tamo, oni u taj put navažaju u rupe zemlju, kamenje, ravnaju ga i sa njihove strane uz kut su redovito kosili. Oni su lani odlučili napraviti ogradu do tog puta i ograditi dvorište te su prije toga pozvali geodeta, BZ, koja im je pokazala katastarski gdje je međa i oni su radili ogradu sukladno toj međi i to uz svoju nekretninu su iskopali i napravili temelje i dio pasice. Kada su to radili, dolazio je susjed EZ koji ih je slikao i rekao da je on tu rođen i zna gdje su međe, a ne geodeti. Iskazuje da je njen suprug stavio kolce, ali kako bi se po njima mogli ravnati dok rade ogradu. Tim putem se prolazi i nije bila namjera nikome zabraniti prolazak putem. Suprug je stavio kolac između kčbr. [katastarska čestica] iz razloga što je tu bio klin koji je stavio mjernik, a oni su ga izvadili.

9. Svjedokinja JZ u svom iskazu navodi da je teta ovdje tuženika te joj je poznato da oni kada su kupili kčbr. [katastarska čestica], da su se koristili putem koji predstavlja kčbr. [katastarska čestica] i ona je tim putem i dolazila do njihove kuće jer tada još nisu imali mosta. Uvijek su koristili taj put. Ovdje tužiteljicu tamo nije nikada vidjela već samo njenog supruga koji je onuda znao šetati. Taj put kada je tuženik stavio temelj za ogradu u odnosu na širinu puta ranije, iskazuje da se nije izmijenio i da je isti. Vidi da tim putem prolaze ljudi, a tko točno, to ne zna. Zna gdje se nalaze nekretnine tužiteljice i na njoj ima trave i raslinja, te nekretnine se ne obrađuju.

10. Svjedok NZ u svom iskazu navodi je bio vlasnik kčbr. [katastarska čestica] prije ovdje tuženika te iskazuje da kada je njima to predavao u posjed, tamo je išao i gospodin vještak Hapčić, koji je pokazao točno do kuda je ta nekretnina i to je bilo do samog makadama, odnosno puta na kčbr. [katastarska čestica] kojim su se svi koristili. U to vrijeme dok sam ja prodao tuženicima te nekretnine, tužitelji još nisu bili vlasnici ovopredmetnih nekretnina, već su to tada bile nekretnine u vlasništvu gospođe U kojoj se ne može sjetiti prezimena, ali je tamo iz [adresa]. Ona prolazi nekada u šetnji tim putem i u odnosu na situaciju kakva je bila kada je on koristio te nekretnine i kada je prodao nekretnine tuženicima, put ništa nije smanjen, odnosno ograda je napravljena kraj samog puta, ograda nije na putu. Tuženik je kupio još 2008. nekretnine od njega, a kada je bila vršena izmjera, tužitelj je postavio stupce sa tankom žicom da zna do kuda je njegovo, između nekretnina kčbr. [katastarska čestica].

11. Svjedokinja OZ u svom iskazu navodi da je susjeda preko puta nekretnina 1610, koji je u vlasništvu tuženika, te ona tamo živi od kada se rodila i oduvijek je tamo postojao put na kčbr. [katastarska čestica] kojim se nekada moglo prolaziti cijelom dužinom. Ona tim putem ide i šeće svog psa te joj suprug ovdje tužiteljice brani da šta ja tu ima prolaziti, da je to njihov put, čak je na jednom mjestu kod njegovih nekretnina napravio hupser od zemlje i iskopao cijevi koje su bile postavljene da bi se moglo proći autom. U odnosu na tuženika, oni su napravili temelje za ogradu, međutim te temelje su napravili uz put. Uz sam put, travu uglavnom kosi cijelim putem gospodin K koji je kod kuće i koji ima najviše vremena, na nekretninama 1606 i 1605, koje su vlasništvo tužitelja, do lani je bilo šipražje, a lani je nešto malo raskrčio ali i sada je tamo trava.

12. Svjedok EZ u svom iskazu navodi da je suprug ovdje tužiteljice te da su oni još prije kupili nekretnine gledano od puta, do kčbr. [katastarska čestica], a 2011. su kupili i nekretninu kčbr. [katastarska čestica]. Kroz svo to vrijeme su se koristili putem kčbr. [katastarska čestica] i tu su prolazili i radnim strojevima, prolazila je labudica sa buldožerom, a sada kada je tužitelj izgradio ogradu, tuda se više ne može sa takvim strojevima prolaziti. U odnosu na žičanu ogradu koju su postavili supruga i on poslije kupnje kčbr. [katastarska čestica], ona se nalazi uz nekretnine 1610, 1609, 1608, 1607 i to je postavio odmah nakon što su kupili nekretninu 1606 na način da su postavili drvene i željezne stupove sa dva reda bodljikave žice. Tužitelj je u tom dijelu izvršio smetanje posjeda na način da je iza te ograde stavio drvene kolce koje su oni izvadili pa je on stavio druge i napisao na njima "ne diraj" i koje je u konačnici nakon opomene njihovog odvjetnika, izvadio. Sada na tom području nema nikakvih stupova već samo postoji problem u ovom dijelu od ceste, gdje je započeo sa gradnjom ograde, budući da se sada tu više ne može prolaziti niti strojevima niti kombijem jer je put znatno sužen. On je tamo navezao 50 kamiona zemlje na tu česticu, koje je dovezao tim putem, a sada više ne može dovesti stroj kojim bi tu zemlju poravnao. Također ne može dovesti niti drva sa kamionom, a prije je to mogao.

13. Svjedok ŠZ u svom iskazu navodi da je zaposlen u firmi Nika- Lanište d.o.o. te se sjeća da je gospodin EZ od njih naručio radove pa su mu dovozili zemlju sa labudicom, a tada nije ovdje bilo ove betonske pasice, što je omogućilo da oni sa kamionima skreću preko dijela gdje je sada pasica i tada bi se kamion u rikverc vozio dolje putem. Nakon toga svjedok pokazuje način na koji je isto vršeno i vještak je u svom nalazu ucrtao navedene točke sa slovima B i koje predstavljaju posjed stranaka prema kazivanju svjedoka.

14. Tužiteljica UZ u svom stranačkom iskazu navodi da je vlasnica ovopredmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te do svojih nekretnina dolazimo javnim putem na kčbr. [katastarska čestica]. Taj put je bio duplo širi u početku nego sada te tužiteljica pokazuje od kuda do kuda je išao put sve od ceste, a navedeno je vještak označio točkama C.

15. Tuženik ĐZ pokazuje kako on smatra gdje je njegov posjed i isto vještak označava točkama D koje su kao takve prikazane na skici izmjere vještaka. Tuženik u svom stranačkom iskazu navodi da je nekretninu kupio 2008. i rečeno mu je da je od susjeda u širini 25 metara njegovo, te je počeo s uživanjem u toj širini i cijelom dužinom. Taj je posjed još 20-30 cm od njegovog posjeda. Oni su počeli graditi kuću i garažu 2012., kada su stavili temelje, a sa gradnjom su nastavili 2018. S vanjske strane zidića su kosili i održavali put do susjedove strane. Zna vidjeti gospodina UZ da prođe autom, ali oni nikada ne rade kada su oni ovdje nego kada ih nema, a tuženik je često na terenu, pa žena onda isto nije baš ovdje sama. U odnosu na ogradu koja ide u smjeru sjeveroistoka, točno je da je kosio s vanjske strane jer tuda ljudi šetaju pse pa da bude uredno.

16. Uviđajem na licu mjesta te iz nalaza i mišljenja vještaka nesporno je utvrđeno da gledano od ceste, uz nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], vlasništvo LZ, s desne strane nalazi se nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], koja je javno dobro u općoj uporabi, vlasništvo Grada Siska. Na terenu je vidljivo da se radi o putu, a iz iskaza saslušanih svjedoka razvidno je da se tim putem koristi više ljudi, pa između ostalih i tužiteljica, koja dolazi na svoje nekretnine, između ostalih i onih upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]. Isto tako uviđajem na licu mjesta, kao i nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno je da se neposredno ispod nekretnina tuženika nalaze nekretnine tužitelja. Između nekretnina tužitelja i tuženika nalazi se žičana ograda za koju stranke čine nespornim da ju je postavio tužitelj. Isto tako sam tuženik u svom iskazu je učinio nespornim da je kosio travu iza te ograde (dakle posjed tužitelja) jer je želio da to izgleda uredno. Isto tako na skici izmjere vještaka je jasno vidljivo da je postavljeni drveni kolac označen točkom A5 iza žičane ograde koju je postavio tužitelj. Isto tako, iz iskaza samog tuženika je nesporno da je on postavio taj drveni kolac.

17. Dakle, temeljem svih provedenih dokaza nesporno je da je kčbr. [katastarska čestica] javni put pa sukladno navedenom, kao takav nije i ne može biti u posjedu tužitelja, te se zaštita takvog dobra može ostvariti samo u upravnom postupku sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, a do primjene odredbe članka 22. stavak 4. ZOVO-a, posjedovna zaštita mogla bi se pružiti tek po provedenom upravnom postupku, to je u ovom dijelu tužbeni zahtjev valjalo odbiti. U odnosu na košnju trave i postavljanje stupa označenog na skici izmjere vještaka A5, osnovano je smetanje posjeda jer je iz iskaza provedenih svjedoka pa i samog tuženika vidljivo da je kosio travu na nekretninama iza ograde koju je postavio tužitelj i kojom je razgraničio svoj posjed (kčbr. [katastarska čestica] te dio kčbr. [katastarska čestica]), a isto tako je zabio kolac (točka A5) iza ograde koju je postavio tužitelj pa je u tom dijelu usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, a sve sukladno članku 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZOVO).

18. Pored smetanja posjeda tužitelj je podnio prijedlog za izdavanje privremene mjere zabrane tuženiku podizanja ograde između nekretnina kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] (javni put) i kčbr. [katastarska čestica], vlasništvo tužitelja. Člankom 346. Ovršnog Zakona (NN 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024), određeno je da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, u konkretnoj situaciji u odnosu na kčbr. [katastarska čestica] iz gore opisanih razloga, tužitelj nije ovlašten podnositi ovu mjeru niti na ovaj način osigurava bilo kakvu svoju tražbinu, a u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], tužitelj nije ovlašten ni na koji način braniti tužitelju da na svojim nekretninama gradi ogradu, ukoliko time ne zadire u njegove nekretnine, a tužitelj u ovom postupku nije dokazao da bi tuženik prelazio na njegove nekretnine pa je u tom dijelu privremena mjera neosnovana.

19. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 4. ZPP-a. Ocjena je ovog suda da su stranke, djelomično uspjele u parnici pa svaka treba snositi svoje troškove postupka.

20. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.

Sisak, 19. siječnja 2026.

Sudac

Andrea Vasiljević

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda, e- komunikacijom, u roku od 8 dana od dana objave rješenja, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska

2. Tuženiku po ZOU Milica Nenadović Timarac i Marko Bebek, odvjetnicima iz Siska