Posl.broj: Pp-1125/2023

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, u prekršajnom predmetu, po sutkinji tog suda Olgi Šuman Pavlović, uz sudjelovanje Marije Raguž, kao zapisničarke, u redovnom prekršajnom postupku protiv okrivljenika "RYANAIR DAC" Irska, kao pravne osobe, zastupan po Odvjetničkom društvu Bardek, Lisac, Mušec, Skoko & Partneri iz Zagreba, radi prekršaja iz čl. 52. st. 1. Zakona o strancima (NN 133/20, 114/22 i 151/22), na temelju optužnog prijedloga Postaje aerodromske policije Čilipi, Klasa: 211-07/23-5/13021, Urbroj: 511-03-16-23-1 od 17. svibnja 2023.godine, na temelju čl.183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 111/18 i 114/22),

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: "RYANAIR DAC", Swords, Airside business Park K67 NY94, County Dublin, Irska

k r i v  j e

I. što je,

dana 15. rujna 2022. godine, u 15,40 sati, u Zračnu luku Dubrovnik, na granični prijelaz, na ulaz u RH, zrakoplovom tvrtke " RYNAIR DAC" na letu broj: FR9755, iz Beča (Austrija), kao zrakoplovni prijevoznik, doveo stranca HL, rođena **.**.1977., u mjestu Moskva, Rusija na granični prijelaz, na ulaz u Republiku Hrvatsku, nositeljica osobne putne isprave Rusije serijski broj [serijski broj] izdane dana 1. kolovoza 2013. godine, s rokom važenja do 1. kolovoza 2023. godine, a da ne posjeduje valjanu vizu koja joj je potrebna ili valjano odobrenje boravka za ulazak u Republiku Hrvatsku, niti ispunjava uvjete iz Odluke Vlade Republike Hrvatske o jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi za tranzit ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelaze 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana, zbog čega je predmetnoj odbijen ulazak u Republiku Hrvatsku,

dakle, što je kao zrakoplovni prijevoznik dovezao stranu državljanku koja nema valjanu vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku,

čime je počinio prekršaj opisan u čl. 52. st. 1., kažnjivo po čl. 249. st. 1. I st. 4. Zakona o strancima,

pa mu se radi toga na temelju cit. propisa, za prevezenu stranu državljanku,

izriče

- novčana kazna u iznosu od 6.630,00 (šesttisućašestotrideset) eura

II. Okrivljenik je dužan novčanu kaznu dužan platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske (IBAN: [broj bankovnog računa]), u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (4.420,00 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona). U protivnom dužan je platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (6.630,00 eura)

III. Na temelju čl.139. st.3., u svezi čl.138. st.2. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske (IBAN: [broj bankovnog računa]) u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude, u paušalnom iznosu od 26,54 eura, jer se će isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl.152. st. 4. i st.11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Po optužnom prijedlogu Postaje aerodromske policije Čilipi, tereti se okrivljenik radi počinjenja prekršajnog djela opisanog u izreci ove presude.

2. Temeljem odredbe čl. 230. Prekršajnog zakona, sud je izdao prekršajni nalog protiv okrivljenika, na koji je isti, putem branitelja, uložio prigovor, te je prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je prekršajni postupak u kojem je okrivljenik po branitelju iskoristio zakonsku mogućnost koju mu je dao sud, te je svoju obranu podnio u pisanom obliku.

3. U pisanoj obrani okrivljenik ističe da je sukladno čl. 24. st. 4. Zakona o nadzoru državne granice, sve prikupljene podatke o putnicima obvezan izbrisati u roku od 24 sata od vremena pristajanja zrakoplova u zračnoj luci na kojoj je obavljena ulazna granična kontrola. S obzirom na tu obvezu, nije mogućnosti provjeriti točnost navoda iz optužnog prijedloga i Prekršajnog naloga uvidom u vlastite interne evidencije. Okrivljenik je strana pravna osoba koja, zbog svog inozemnog sjedišta mora koordinirati poduzimanje radnji u Republici Hrvatskoj putem svojih lokalnih eksternih pravnih zastupnika, što zahtijeva određeno vrijeme. Zbog toga, a uzimajući u obzir kratke rokove za podnošenje prigovora, okrivljenik nije imao mogućnosti realizirati uvid u sudski spis ovog postupka, odnosno optužni prijedlog na temelju kojeg je izdan Prekršajni nalog. U svrhu daljnjeg vođenja ovog postupka, Okrivljenik óe izvršiti uvid u navedeni spis kako bi se mogao preciznije očitovati o svim relevantnim okolnostima, a ipak, s obzirom na ono što je navedeno u obrazloženju prekršajnog naloga, smatra da postoji visoka vjerojatnost da optužni prijedlog ne sadrži sve što bi prema odredbama Prekršajnog zakona, trebao sadržavati. Prije svega, prema članku 160. stavku 4. PZ-a, optužni prijedlog za počinitelja pravnu osobu treba sadržavati, točan naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj, ime i prezime njezinog predstavnika datum rođenja i adresu stanovanja, državljanstvo, datum izdavanja putovnice i broj putovnice te ukoliko je stranac primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada... "S obzirom na to da svi gore navedeni (obvezni) podaci nisu navedeni u tekstu prekršajnog naloga, visoka je vjerojatnost da ti podaci nisu navedeni ni u optužnom prijedlogu. Dodatno, prema čl. 160. st. 5. PZ-a, optužni prijedlog treba sadržavati činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Naprotiv, u prekršajnom nalogu se paušalno konstatira da putnik nije imao valjanu vizu potrebnu za ulazak u RH. Međutim, putnik je u trenutku dolaska na ulazak U RH, posjedovao valjanu vizu, jer u protivnom ne bi ni mogao ući u Austriju iz koje je doputovao u RH. Ako je izdavatelj smatrao da putnik unatoč posjedovanju vize, nije ispunio uvjete za ulazak u RH, trebao je iznijeti činjenice koje podupiru taj zaključak, prvenstveno jasno definirajući vrstu vize koju je putnik imao, a zatim navodeći okolnosti zbog kojih smatra da ta viza nije bila adekvatna za ulazak u RH. To bi omogućilo donošenje zaključka o tome odgovara li istaknuti činjenični opisa zaista zakonskom obilježju prekršaja za koji se Okrivljenik tereti. S obzirom na ono što je istaknuto u prekršajnom nalogu, moguće je da optužni prijedlog nije sastavljen sukladno cit.čl. 160.st.5. PZ-a. Smatra da izdavatelj u Optužnom prijedlogu pretežno navodi zakonski, a ne činjenični opis prekršaja pri čemu ne navodi vizu koju je putnik imao, niti njezinu vrtu, broj, datum valjanosti ili bilo kakve druge podatke iz kojih bi bilo moguće utvrditi da ta viza uistinu nije bila adekvatna za ulazak putnika u RH. Neadekvatno navođenje činjeničnog opisa radnje prekršaja, odnosno nedokazivanje počinjenja prekršaja, evidentan je razlog za donošenje oslobađajuće presude, što je vidljivo iz odluke Općinskog prekršajnog suda u Splitu pod posl.br. Pp-95851/2022 od 16.01.2023. Također, i u tom postupku, izdavatelj je u optužnom prijedlogu propustio konkretizirati činjenični opis djela prekršaja. Putnik, državljanin Ruske Federacije, u vrijeme dolaska na ulaz u Republiku Hrvatsku imao je, prije svega, valjanu osobnu putnu ispravu. Nadalje, Putnik je na ulaz u Republiku Hrvatsku doputovao letom čije je mjesto polaska bio Beč, Austrija. S obzirom na to da je H ruski državljanin, jasno je da je u trenutku kada je letio iz Beča za Dubrovnik imao važeću vizu, jer bez nje ne bi mogao niti ući u Austriju iz koje je krenuo prema RH. Prema saznanjima okrivljenika, putnik je u vrijeme dolaska na ulaz u RH posjedovao vizu, koja je u skladu s tada primjenjivom Odlukom o jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi za tranzit ili namjeravani boravak za područje RH koje ne prelaze 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana bila u RH priznata kao jednakovrijedna hrvatskoj vizi. U svjetlu navedenog, s obzirom na to da je H prema saznanjima okrivljenika u vrijeme dolaska na ulaz u RH, imao valjanu vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku, nije počinio prekršaj za čije ga se počinjenje tereti. Smatra da je kazna izrečena u prekršajnom nalogu u svakom slučaju previsoka. Sud bi, ako ipak odluči izreći kaznu okrivljeniku, prilikom određivanja visine kazne trebao uzeti u obzir niz olakotnih okolnosti koje postoje u konkretnom slučaju. U tom smislu, potrebno je uzeti u obzir brojnost putnika te složenost podataka i dokumentacije s kojima Okrivljenik svakodnevno upravlja u iznimno kratkim vremenskim rokovima. Zbog navedenog, nerealno je očekivati da nikada neće doći do odstupanja od nekog od (mnogobrojnih) zakonom propisanih uvjeta i formalnosti. Također, treba se uzeti u obzir da Putnik u konačnici nije ušao u RH, što znači da, čak i ako se i uzme da nije imao valjanu vizu, štetna posljedica nije nastupila. Dodatno, putnik je na trošak okrivljenika prevezen natrag u zemlju iz koje je doputovao. Stoga, ako Sud odluči izreći okrivljeniku novčanu kaznu, predlaže da sud uzme u obzir postojeće olakotne okolnosti, te novčanu kaznu sukladno čl. 37. PZ-a ublaži do najnižeg zakonom dopuštenog iznosa. Predlaže da ga se oslobodi od optužbe.

4. U dokaznom postupku izvršen je uvid u službenu zabilješku od 15. rujna 2022.godine, odbijanje ulaska u RH od 15. rujna 2022.godine, zapovijed o vraćanju od 15. rujna 2022.godine, obavijest prijevozniku od 15. rujna 2022.godine i preslik putne isprave putnice ruske državljanke UL i prekršajnu evidenciju.

5. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, ovaj Sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci ove presude.

6. Naime, okrivljenici negiraju učin djela prekršaja, te ističu da optužni prijedlog ne sadrži podatke o pravnoj osobi niti činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja. Naprotiv, u prekršajnom nalogu se paušalno konstatira da putnik nije imao valjanu vizu potrebnu za ulazak u RH. Međutim, putnik je u trenutku dolaska na ulazak U RH, posjedovao valjanu vizu, jer u protivnom ne bi ni mogao ući u Austriju iz koje je doputovao u RH. Ako je izdavatelj smatrao da putnik unatoč posjedovanju vize, nije ispunio uvjete za ulazak u RH, trebao je iznijeti činjenice koje podupiru taj zaključak, prvenstveno jasno definirajući vrstu vize koju je putnik imao, a zatim navodeći okolnosti zbog kojih smatra da ta viza nije bila adekvatna za ulazak u RH. To bi omogućilo donošenje zaključka o tome odgovara li istaknuti činjenični opisa zaista zakonskom obilježju prekršaja za koji se Okrivljenik tereti. S obzirom na ono što je istaknuto u prekršajnom nalogu, moguće je da optužni prijedlog nije sastavljen sukladno cit.čl. 160.st.5. PZ-a.

7. Međutim, iz službene bilješke Postaje aerodromske policije Čilipi od 15. rujna 2022.godine, sastavljene po policijskom službeniku ML, saznaje se da je dana 15. rujna 2022.godine u 15,40 sati zrakoplovom tvrtke "Rayan air" iz Beča (Austrija), broj leta FR9755, na MZGP Dubrovnik, doputovala državljanka Rusije HL, nositeljica osobne putne isprave Rusije serijski broj [serijski broj]. Obavljenom graničnom kontrolom utvrđeno je da je ista u svojoj putnoj ispravi posjedovala Schengen vizu (C1), odnosno ne posjeduje valjanu vizu ili odobrenja boravka potrebno za ulazak u RH zbog čega joj je u 16,08 sati odbijen ulazak u RH. Pošto ista posjeduje avionsku kartu za Istanbul za dan 15. rujna 2022.godine tvrtke "Turkish airlines", broj leta TK 440 s polaskom iz ove zračne luke u 20,45 sati, ista će do polijetanja navedenog zrakoplova biti smještena na području MZGP Dubrovnik u prostoriji namijenjenoj osobama kojima je odbijen ulazak.

8. Kako je službena bilješka sastavljena od strane policijskog službenika koji je na neposredan način utvrdio izvršenje prekršaja, i koji kao službena osoba nije imao razloga lažno teretiti okrivljenika, to je neprijeporno da je okrivljenik svojim ponašanjem povrijedio odredbu čl. 52. st. 1. Zakona o strancima, prema kojoj odredbi prijevoznik može dovesti državljanina treće zemlje na granični prijelaz ili u Republiku Hrvatsku ako državljanin treće zemlje ima valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu, ako mu je potrebna ili odobrenje boravka, pa su se u njihovom djelu ostvarila obilježja prekršaja iz primijenjene odredbe, kako je to navedeno u izreci.

9. Odredbom čl. 249. st. 1. Zakona o strancima propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 6630,00 eura, za svakog prevezenog državljanina treće zemlje prijevoznik – pravna osoba koja je dovezla državljanina treće zemlje koji nema valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice, valjanu vizu ako mu je potrebna ili odobrenje boravka ili valjano odobrenje putovanja ako mu je potrebno (članak 52. stavak 1.).

10. Provedenim dokaznim postupkom Sud je neprijeporno utvrdio da strana državljanka nije imala valjanu vizu za ulazak u RH, radi čega joj je odbijen ulazak, jer je u suprotnosti s Odlukom vlade o priznavanju određenih isprava. Odlukom vlade RH od 22.07.2014. godine utvrđena je primjena Odluke broj 565/2014/EU, kojom se ne priznaje viza za jedan ulazak. Tako da primjena naprijed cit. odredbe čl. 52. st. 1 . Zakona o strancima ukazuje na činjenicu da je prijevoznik bio dužan prilikom kontrole putnika provjeriti putne isprave državljanke Rusije, te valjanost njezine vize koju je posjedovala za ulazak u RH, a što nisu učinili radi čega je došlo do počinjenja ovog prekršaja, a sve iz razloga što se radi o avioprijevozniku čija je dugogodišnja djelatnost prijevoz putnika i koji su bili dužni i morali znati na koji način i kako se provjerava valjanost putnih isprava.

11. Prilikom odmjeravanja kazne, po mišljenju suda stekli su se uvjeti za primjenu instituta ublažavanja kazne, temeljem čl. 37. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona za okrivljenu pravnu osobu cijenjena je činjenica da izvršenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice i ranija nekažnjavanost, tako da je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu ispod propisanog posebnog minimuma novčane kazne za počinjeni prekršaj, do zakonskih mogućnosti propisanih navedenim člankom, smatrajući da će se ovako izrečenom novčanom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajno pravnih sankcija iz čl. 6. i čl. 32. Prekršajnog zakona i utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čini ovakve ili slične prekršaje (U skladu sa čl.3. Prekršajnog zakona, a u svezi sa čl.3. Zakona o izmjenama i dopunama istog Zakona).

12. Ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćenom, a sukladno odredbi čl.152. st.3. Prekršajnog zakona 13. Okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a prilikom odlučivanja o istim vodilo se računa o trajanju i složenosti prekršajnog postupka.

14. Radi svega navedenog, odlučeno je kao u izreci

U Dubrovniku, 19. siječnja 2026. godine

Zapisničarka:

Sutkinja:

Marija Raguž

Olga Šuman Pavlović

Pravna pouka:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe, u roku od 8 (osam) dana, od primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud u Zagrebu.

Dostaviti:

- okrivljeniku,

- ovlaštenom tužitelju,

- branitelju,

- spis.